Dostizanje rodne ravnopravnosti nije moguće bez ambicioznog, jasnog i strateškog institucionalnog djelovanja, jer postojeći mehanizmi moraju pratiti rastuće probleme i izazove u ostvarivanju ljudskih prava i društva jednakih mogućnosti u Crnoj Gori, poručeno je na ekspertskoj diskusiji o Nacrtu nacionalne strategije za rodnu ravnopravnost 2025–2029 sa Akcionim planom za 2025-2026. Diskusiju su organizovali Ministarstvo ljudskih I manjinskih prava i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori, u okviru javne rasprave o ovom dokumentu.
Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Biljana Pejović, naglasila je značaj strateškog i sistemskog pristupa institucija u pripremi Strategije, s posebnim osvrtom na osnivanje Agencije za rodnu ravnopravnost kao ključnog institucionalnog mehanizma za efikasnu implementaciju politika. „Rodna ravnopravnost nije formalni zahtjev već vrijednosno opredjeljenje. Kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, govorimo o ljudskim pravima i jednakim mogućnostima za sve. Osnivanje Agencije predstavlja ključni iskorak u jačanju institucionalnog sistema i sprovođenju politika“, poručila je Pejović, zahvalivši se pritom na partnerstvu sa Kancelarijom UNDP –ija i finansijskoj podršci Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Zamjenica šefa Sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Liselote Isakson, naglasila je važnost rada Crne Gore na novoj Strategiji za rodnu ravnopravnost. „Prošle su tri decenije od donošenja Pekinške deklaracije, a još uvijek nismo tamo gdje želimo biti – naprotiv, svjedočimo čak i nazadovanju kada je riječ o pravima žena i rodnoj ravnopravnosti, uz porast govora mržnje koji utiče na sve aspekte društva. Sada je pravi trenutak da se procijeni dosadašnji napredak i postave novi ciljevi. Dovoditi u pitanje rodnu ravnopravnost zapravo znači dovoditi u pitanje sam napredak društva. Nijedno društvo ne može efikasno funkcionisati bez rodne ravnopravnosti“, poručila je Isakson, osvrćući se i na Mapu puta Evropske unije za rodnu ravnopravnost kao ključni okvir sa jasno definisanim ciljevima, mjerama i odgovornostima u stvaranju inkluzivnijeg društva.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Jelenka Andrić, ukazala je na potrebu revidiranja aktuelnih zakonskih rješenja kako bi se bolje reflektovalo stvarno stanje rodne neravnopravnosti u Crnoj Gori. „Pitanje rodne ravnopravnosti je pitanje pravde. Aktuelni Zakon o rodnoj ravnopravnosti nije mijenjan skoro deset godina i ne prati aktuelni društveni kontekst. Žene čine većinu u Crnoj Gori, ali su i dalje na marginama društva. U Skupštini nemamo 30% poslanica, nemamo nijednu gradonačelnicu, a nikada nismo imali predsjednicu države ili Vlade. Zato je važno umrežavanje žena na svim nivoima, prvenstveno kroz Žensku lidersku mrežu, gdje žene ujedinjeno djeluju na svim poljima rodne ravnopravnosti.“
Liderka za rodnu ravnopravnost u UNDP-u, Kaća Đuričković, istakla je da se u aktuelnim diskusijama mora posvetiti pažnja ne samo formalnim pomacima, već i suštinskim preprekama koje usporavaju transformaciju društvenih normi i institucionalnih praksi. „Trenutna praksa označavanja aktivnosti iz programskog budžeta kao orodnjenih ukazuje na nedostatak sistemskog pristupa integraciji principa rodne ravnopravnosti – od planiranja politika do budžeta. Nedostatak sveobuhvatnog pristupa i znanja vodi do nerealnih podataka u budžetskim dokumentima, stvarajući utisak značajnih ulaganja, iako to nije slučaj. U vremenu globalnih trendova retradicionalizacije, ulaganje u politike rodne ravnopravnosti i razvoj znanja u ovoj oblasti predstavlja ključnu investiciju u društveni razvoj i ljudski kapital.“
Ekspert UNDP-a za rodnu ravnopravnost, Memet Memeti, naglasio je da zajednički izazovi zahtijevaju koordinisane i sistemske odgovore, pri čemu su institucionalna snaga i politička volja ključni za uspjeh Strategije. „Komparativna analiza rodnih mehanizama u Zapadnom Balkanu pokazala je da nijedna strategija rodne ravnopravnosti ne može uspjeti bez snažne institucionalne podrške i političke volje. To nije tehničko, već suštinsko pitanje. Vlada mora uspostaviti jake mehanizme za rodnu ravnopravnost, usklađene sa stvarnim izazovima“, poručio je Memeti.
Ekspertska diskusija predstavlja važan segment strateških intervencija UNDP-a, usmjerenih na jačanje kapaciteta institucija i ostvarivanje dijaloga sa civilnim društvom, u cilju kreiranja efektivnih mehanizama za prevazilaženje rodne neravnopravnosti. Ova diskusija je dio projekta „Ujedinjeni u rodnoj ravnopravnosti“, koji UNDP sprovodi u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, a koji finansira Evropska unija.
U diskusiji su učestvovali članovi i članice Radne grupe, predstavnici i predstavnice institucija, civilnog društva, akademske zajednice i međunarodnih organizacija. Tokom razmjene mišljenja i preporuka, doprinosilo se unapređenju dokumenta sa ciljem veće primjenjivosti i bolje usklađenosti sa stvarnim potrebama društva.