Prevencija je najbolji vid zaštite djece od digitalnog nasilja, a uspješnost sistema ne mjeri se brojem prijava, već time da li je dijete dobilo pravovremenu zaštitu, dok je najveći teret odgovornosti za bezbjedno online okruženje na digitalnim platformama.
To je ocjena sa panela „Zaštita djece u digitalnom okruženju“, održanog drugog dana osmog Digitalnog samita Zapadnog Balkana, koji je u Herceg Novom organizovalo Ministarstvo javne uprave pod pokroviteljstvom Vlade Crne Gore, u partnerstvu sa Savjetom za regionalnu saradnju (RCC) i u okviru predsjedavanja Crne Gore Berlinskim procesom. Generalni sponzor događaja je kompanija MTEL.
Predstavnik Evropske komisije David Gonzalez Jimenez rekao je da se širom Evropske unije primjećuju izazovi sa kojima se mladi i djeca suočavaju.
„Oni u prosjeku provode četiri do pet sati dnevno ispred ekrana, a tokom vikenda se to nekad poveća i na šest sati. Jedan od tri tinejdžera izvijestio je da se osjeća tužno ili da je pod stresom koji je povezan sa upotrebom društvenih mreža. Mi sprovodimo aktivnosti kako bi online prostor zadovoljio potrebe mladih i zato smo uspostavili zakonodavni okvir“, ukazao je Gonzalez Jimenez.
Smjernice, kako je rekao, pružaju konkretne mjere pružaocima online usluga kako bi zagarantovali visok stepen bezbjednosti, sigurnosti i privatnosti za maloljetnike.
„Kandidati nisu u obavezi da usvoje Zakon o digitalnim uslugama prije pristupanja EU, ali vjerujemo da on donosi važne lekcije korisne za vlade, regulatore, civilno društvo i građane i građanke. Teret odgovornosti je na pružaocima online platformi da obezbijede bezbjedno okruženje za djecu“, jasan je Gonzalez Jimenez.
Koordinatorka u Kontakt centru za bezbjednost djece na internetu iz Beograda Emina Beković naglasila je da prijavljivanje digitalnog nasilja mora da bude jednostavno i dostupno.
„Važno je da postoji jedno mjesto gdje roditelj, dijete, nastavnik ili građanin može da prijavi nasilje i obrati se za pomoć. Drugi prioritet jeste bolja koordinacija institucija. A treći prioritet je da zaštita mora biti usmjerena na dijete, a ne samo na rješavanje prijavljenog slučaja. Mi moramo da osiguramo djetetu bezbjednost, da mu zaštitimo privatnost i da vodimo računa o njegovom emocionalnom stanju“, jasna je Beković.
Prevenciju vidi kao najbolji vid zaštite.
„Uspješnost sistema ne treba da mjerimo prema broju primljenih prijava, već prema tome da li je dijete dobilo pravovremenu i adekvatnu zaštitu i da li je rizik otklonjen. Ne možemo djecu učiti samo kome da prijave problem, već, kada dijete prijavi problem, dužni smo da obezbijedimo da bude zaštićeno, da mu pružimo podršku, ozbiljno ga shvatimo i usmjerimo na odgovarajuće načine komunikacije i mjere zaštite na internetu“, kazala je Beković.
Službenica za zaštitu djece u UNICEF-u Nada Đurović Martinović ukazala je da je jedno od desetoro djece uzrasta od 12 do 17 godina u Crnoj Gori bilo izloženo seksualnoj eksploataciji putem digitalne tehnologije.
„Istraživanje je pokazalo da se ta krivična djela dešavaju na društvenim mrežama, najčešće na Instagramu, u 45 odsto slučajeva, na Viberu u 42 odsto, na Snapchatu u 25 odsto, a na gejming platformama u pet odsto slučajeva“, navela je Đurović Martinović.
Ukazala je da su u dvije trećine slučajeva počinioci poznavali dijete.
„Tako da počinilac nije uvijek stranac. A ono što posebno zabrinjava jeste da u 59 odsto slučajeva u Crnoj Gori djeca nikome nisu otkrila da im se tako nešto desilo. Svi se slažemo da je prevencija ključna, jer kada se policija uključi, šteta je već napravljena. Cilj nam je da uspostavimo nove i unaprijedimo postojeće kanale za prijavljivanje digitalnog nasilja, prilagođene djeci“, istakla je Đurović Martinović.
Koordinatorka za politike i javno zagovaranje Udruženja građana „Zašto ne“ iz Sarajeva Maida Ćulahović ukazala je da su djeca ranjiva i da im je potrebna zaštita, ali da imaju i pravo na izražavanje, na pristup informacijama i na učešće u različitim procesima.
„Zemlje Zapadnog Balkana treba da stave fokus na online platforme i društvene mreže zbog njihovih poslovnih modela i načina na koji kreiraju rizike koji mogu naškoditi maloljetnicima. A rješenje nije ograničiti djeci pristup tim platformama i mrežama, jer djeca i tinejdžeri uvijek mogu naći način da pristupe tim servisima, bez obzira na zabrane“, sigurna je Ćulahović.
Ukazala je da je evropska direktiva dosta složena i da ne može jednostavno da se prenese u nacionalni kontekst bez odgovarajuće infrastrukture za implementaciju.
Osnivač i direktor kompanije Results Consulting iz Sarajeva Enes Haračić vjeruje da je zaštita djece u digitalnom okruženju najvažnija tema Digitalnog samita.
„Privatni sektor je uvijek spreman, regionalne kompanije su uvijek otvorene i spremne da pomognu i pruže podršku kada je riječ o sajber bezbjednosti. Svaki put kada nam se obratite i zatražite bilo koju vrstu pomoći, tu smo da pomognemo i pronađemo rješenja za bezbjedan pristup internetu“, poručio je Haračić.
Kazao je da nije siguran da Meta, TikTok i Snapchat rade sve što mogu da zaštite djecu.
„Mogao bih reći da je čak i suprotno, ali to je pitanje za kolege iz regulatornog sektora“, rekao je Haračić.
FOTO I VIDEO:Prevencija najbolja zaštita djece od digitalnog nasilja