Kulturno dobro Reljef Crne Gore, koji se nalazi u dvorištu Biljarde, sa južne strane, izradili su za vrijeme okupacije Austrougari, 1916. godine, iz vojno - strateških razloga, zbog boljeg sagledavanja teritorije Crne Gore. Reljef je izrađen po ideji majora Hubke, a uključena je bila grupa austrougarskih vojnih ekperata, kao i austrijski zatvorenik i crnogorski vajar Marko Brežanin iz Spiča.
Rađen je sa velikom preciznošću, na malternoj podlozi, u razmjeri 1:10000. Na reljefu su naznačeni svi važniji objekti ondašnje Crne Gore. Nakon zemljotresa 1979. godine, Reljef je konzerviran, a prvobitna zaštitna konstrukcija zamijenjena je novom, od metala i stakla.
Uprava za zaštitu kulturnih dobara je u postupku revalorizacije, koji je stručna ocjena svojstava, osobenosti i značaja kulturnog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti, donijela Riješenje kojim se Reljefu Crne Gore utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.