Vlada je, na danas održanoj 115. sjednici kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila amandmane na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost. Nakon višemjesečnih konsultacija sa Evropskom komisijom stvoreni su uslovi za implementaciju Direktive koja se odnosi na GDPR odnosno zaštitu podataka o ličnosti. S tim u vezi, Vlada je na današnjoj sjednici usvojila po 12 amandmana na predloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednosti koji su proizvod višemjesečnih konsultacija sa nadležnim direktoratima Evropske komisije. Amandmanima se u potpunosti omogućava usklađivanje navedenih zakonskih rješenja sa GDPR kao obaveza u dijelu zatvaranja pregovaračkih poglavlja, a u skladu sa zahtjevom Evropske komisije. Pod privatnim podacima u smislu GDPR smatraju se svi podaci o identitetu lica, ili podaci iz kojih se može jednoznačno utvrditi identitet lica, te podaci o političkoj, seksualnoj orijentaciji, rasi, imovnom stanju, ali i podaci kao što su istorija pretraga, meta podaci na fajlovima koje je napravila određena osoba, a koji mogu otkriti identitet, podaci o zdravlju, imovnom stanju, kretanju, navikama, te drugi personalni podaci čijim bi se objavljivanjem ili zloupotrebom mogla ugroziti osoba.
Utvrđeni su Amandmani na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu kojima se propisuje roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 mjeseci, od dana rođenja djeteta. Prema usvojenim amandmanima, roditeljsko odsustvo za majke ostaje 12 mjeseci, dok se dodatna dva mjesca odnose na očeve, kao neprenosivi dio roditeljskog odsustva. Istovremeno, amandmanima je propisano da se razdoblje roditeljskog odsustva u trajanju od 14 mjeseci primjenjuje od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kako bi se obezbjedila puna primjena i prenošenje Direktive (EU) 2019/1158 Evropskog Parlamenta i Savjeta od 20. juna 2019. godine o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja njege. Usvojeni amandmani rezultat su intenzivne komunikacije Ministarstva rada, zapošljavnja i socijalnog dijaloga sa Evropskom komisijom.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju otpadom. Na osnovu zaključaka sa sjednice Zelene poslaničke grupe Skupštine Crne Gore, održane 11. 2. 2026. godine, koji se odnose na unapređenje zakonodavnog okvira u vezi zabrane korišćenja plastičnih kesa, uključujući pitanja prihoda od naknade za kese, pripremljen je Predlog zakona o izmjeni Zakona o upravljanju otpadom. Naime, prihodi ostvareni po osnovu naknade za korišćenje plastičnih kesa debljine veće od 50 mikrona, uvedene članom 62 stav 12 Zakona o upravljanju otpadom, veći su od planiranih troškova za sprovođenje kampanja jačanja javne svijesti o negativnom uticaju plastičnih kesa na životnu sredinu. Istovremeno, Crna Gora se suočava sa zahtjevnim rokovima u pogledu razvoja i unapređenja infrastrukture u oblasti upravljanja otpadom. U cilju obezbjeđivanja dodatnih sredstava za realizaciju infrastrukturnih projekata, ukazala se potreba da se izmjenom zakona precizira namjena prikupljenih sredstava i omogući njihovo usmjeravanje i na razvoj sistema upravljanja otpadom. Predložena izmjena omogućava racionalnije i efikasnije korišćenje ostvarenih prihoda, bez uvođenja novih finansijskih opterećenja za građane i privredu, uz doprinos jačanju održivosti sistema upravljanja otpadom i zaštiti životne sredine.
Utvrđen je Predlog zakona o upravljanju privrednim društvima u državnom vlasništvu. Novi zakon ima za cilj profesionalizaciju upravljanja u skladu sa visokim standardima korporativnog upravljanja koji su preporučeni od strane međunarodne prakse, i definisani u Smjernicama za korporativno upravljanje u državnim preduzećima međunarodne organizacije za ekonomsku saradnju i razoj (OECD). Pored navedenog, novina u sprovođenju funkcije vlasništva biće prelazak sa decentralizovanog modela, ka koordinisanom centralizovanom modelu upravljanja vlasništvom, koji predstavlja prelaznu fazu do potpunog uspostavljanja centralizovanog modela uprvaljanja. Donošenjem navedenog zakona, Crna Gora će u reformskom smislu napraviti snažan iskorak u pravcu zaštite državne imovine, poboljšanja rezultata poslovanja privrednih društava u vlasništvu države, smanjenja troškova i fiskalnih rizika, uz povećanje prihoda za državu, čime će se obezbijediti i veće povjerenje građana i javnosti u poslovanje ovih privrednih društava. Uređenjem sistema poslovanja, tj. strateškim pristupom u upravljanju državnom imovinom, procjenjuje se, da će privredna društva podići svoju efikasnost i ostvarivati bolje rezultate poslovanja.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju i obezbjeđenju. Donošenju ovog Zakona se pristupilo sa ciljem usklađivanja sa relevantnom pravnom tekovinom EU, kao i radi unapređenja važećeg zakona, odnosno normativnog okvira koji uređuje postupak izvršenja i obezbjeđenja. Predloženim propisom unapređuje se normativni okvir izvršnog postupka kroz niz međusobno povezanih rješenja koja doprinose većoj pravnoj sigurnosti i efikasnosti, tako što se kao izvršna isprava uvodi i rješenje državnog tužioca koje glasi na ispunjenje novčane obaveze, precizira se da se pismena iz okvira rada javnog izvršitelja dostavljaju lično primaocu, te se na jasniji i uravnoteženiji način uređuje dostavljanje javnim objavljivanjem. Dodatno se prevazilazi neujednačena primjena propisa usljed različitog uređenja procenta zarade na kojem se može sprovesti izvršenje u Zakonu o radu i Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, sprječavaju se zloupotrebe koje su se ogledale u izbjegavanju naplate potraživanja otvaranjem novih bankarskih računa nakon blokade postojećih, precizira se odredba o prodajnoj cijeni kako bi se izbjegle nelogičnosti u postupku javne prodaje, omogućava se nedvosmisleno sprovođenje izvršenja na računima lica koja obavljaju djelatnost i ostvaruju dobit, iako se ne smatraju preduzetnicima, uz istovremeno normiranje sredstava koja mogu biti izuzeta od izvršenja, te se unapređuje odredba o izvršenju kazne zatvora kao sredstva izvršenja u postupku oduzimanja i predaje djeteta kroz upućivanje na primjenu relevantnog propisa.
Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti. Donošenju ovog Zakona se pristupilo iz razloga zatvaranja Pregovaračkog poglavlja 19 – Socijalna politika i zapošljavanje kojim se zahtijevaju politike za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. Standardi EU promovišu najbolji interes djeteta, deinstitucionalizaciju, jasne procedure i transparentno finansiranje, jačanje kapaciteta centara za socijalni rad i prelazak sa novčanih davanja na aktivne mjere socijalne inkluzije, što je propisano ovim predlogom zakona. Izmjenama i dopunama Zakona omogućava se dalje unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite, u skladu sa savremenim standardima i potrebama korisnika; vrši se preciziranje korisnika prava za dječji dodatak, kao i podsticanje zapošljavanja kroz stalne sezonske poslove, bez prestanka prava na materijalno obezbjeđenje. Predviđeno je uvođenje Barnahus modela radi unapređenja zaštite djece žrtava i svjedoka seksualnog zlostavljanja, te preciziranje usluga socijalne i dječje zaštite, kroz jasnije definisanje vrsta usluga, standarda i integrisanog pristupa. Predviđeno je osnivanje centra za hraniteljstvo i porodični smještaj radi profesionalizacije i unapređenja kvaliteta hraniteljstva i porodičnog smještaja, kao i osnivanje ustanove za zaštitu od seksualnog nasilja djece i odraslih i starih lica; unapređenje finansiranja usluga socijalne i dječje zaštite, uključujući preciziranje nadležnosti države i opština; finansiranje informacionog sistema socijalnog staranja; uređenje pitanja licenciranja pružalaca usluge hraniteljstvo i porodični smještaj. Važeći normativni okvir pokazao je potrebu za dodatnim preciziranjem određenih instituta, posebno u dijelu organizacije i finansiranja usluga, zaštite najranjivijih kategorija korisnika, kao i u dijelu jačanja institucionalnih kapaciteta sistema.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o homologaciji vozila, sistema, sastavnih djelova vozila i posebnih tehničkih jedinica. Ovim Zakonom urediće se na kvalitetniji i efikasniji način pitanja koja odnose na administrativne odredbe i tehnički zahtjevi za homologaciju, prodaju, stavljanje u upotrebu i nadzor tržišta za sva nova motorna vozila i njihova priključna vozila; vozila na dva ili tri točka i četvorocikle; traktore za poljoprivredu i šumarstvo; motore sa unutrašnjim sagorijevanjem za van putne pokretne mašine; sisteme, sastavne djelove, posebne tehničke jedinice, djelove, uređaje i opremu namijenjenu za motorna vozila; postupak homologacione saobraznosti novih i upotrebljavanih vozila; upravni i inspekcijski nadzor nad sprovođenjem ovog zakona; i druga pitanja od značaja za homologaciju motornih vozila.
Takođe, Vlada je utvrdila i:
Vlada je donijela Odluku o mapi regionalne pomoći. Imajući u vidu donošenje novih Smjernica Evropske komisije, kao i obavezu daljeg usklađivanja nacionalnog sistema državne pomoći sa pravnom tekovinom Evropske unije u okviru pregovaračkog procesa za pristupanje Evropskoj uniji, ukazala se potreba za donošenjem nove Odluke o mapi regionalne pomoći za period do 31. decembra 2027. godine. Cilj donošenja ove odluke je da se utvrdi teritorijalna prihvatljivost i maksimalni intenzitet regionalne državne pomoći u Crnoj Gori, u skladu sa pravilima Evropske unije. S obzirom na to da bruto domaći proizvod po stanovniku u Crnoj Gori, izražen u standardima kupovne moći, iznosi manje od 75% prosjeka Evropske unije, cijela teritorija Crne Gore, kao jedinstveni statistički region u odnosu na Evropsku uniju, kvalifikuje se kao područje iz člana 107 stav 3 tačka (a) Ugovora o funkcionisanju Evropske unije, te je regionalna državna pomoć dozvoljena na cjelokupnoj teritoriji države. Pored ispunjavanja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pregovaračkog procesa sa Evropskom unijom, donošenje ove odluke je od značaja za sprovođenje politike regionalnog razvoja i obezbjeđivanje pravnog osnova za dodjelu regionalne državne pomoći, uz sektorske i horizontalne oblike pomoći predviđene važećim propisima.
Usvojena je Informacija o dodjeljivanju finansijskih sredstava Deponiji d.o.o. Podgorica, za nabavku postrojenja za obradu otpadnih guma u Podgorici. Tim povodom, zadužuje se Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Fond za zaštitu životne sredine da sprovedu aktivnosti za obezbjeđivanje sredstava iz budžeta Fonda za zaštitu životne sredine, Deponiji d.o.o. Podgorica, u iznosu od 200.000 eura, za nabavku postrojenja za obradu otpadnih guma u Podgorici. Ukupna vrijednost investicije za nabavku postrojenja za obradu otpadnih guma iznosi 880.000 eura bez PDV-a. „De minimis program“ je program dodjele državne pomoći male vrijednosti kojim Fond za zaštitu životne sredine finansijski podržava projekte zaštite životne sredine i održivog razvoja, u skladu sa propisima o državnoj pomoći. S obzirom na to da je maksimalan iznos ove vrste pomoći, ograničen na 300.000 eura u trogodišnjem finansijskom periodu, Deponija d.o.o. Podgorica je uputila zahtjev Fondu za zaštitu životne sredine za odobravanje preostalog dijela sredstava u iznosu od 200.000 eura. Obezbjeđivanjem preostalog dijela sredstava omogućila bi se nabavku postrojenja za obradu otpadnih guma i rad postrojenja u punom kapacitetu, što bi dodatno doprinijelo unaprjeđenju ekoloških procesa i povećanju stope recikliranja otpadnih guma. Moderna i pouzdana tehnologija koja se primjenjuje na ovom postrojenju, smanjuje potrebu za ručnim radom, povećava sigurnost i efikasnost u radu, a omogućava proizvodnju sekundarnih sirovina pogodnih za industrijsku upotrebu ili druge namjene, čime će se značajno povećati stepen recikliranja otpadnih guma.
Vlada je usvojila Informaciju o potrebi upućivanja Predloga za izmjenu člana 86 Ustava Crne Gore na mišljenje Evropskoj i Venecijanskoj komisiji, u cilju obezbjeđivanja njegove usklađenosti sa evropskim standardima i preporukama GRECO komiteta . U okviru Petog kruga evaluacije, Group of States against Corruption (GRECO) preporučio je da se imunitet članova Vlade revidira tako da se iz njegovog djelokruga izričito isključe sva krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. U Izvještaju o usklađenosti konstatovano je da ova preporuka nije implementirana i upućen je poziv Crnoj Gori da u najkraćem roku preduzme odgovarajuće ustavne izmjene. Važeće rješenje iz člana 86 Ustava omogućava da imunitet u određenim situacijama predstavlija procesnu prepreku za efikasno vođenje krivičnih postupaka za krivična djela protiv službene dužnosti i visoke korupcije, naročito kada zaprijećena kazna ne prelazi pet godina zatvora. Takvo normativno rješenje može dovesti do odlaganja ili otežanog procesuiranja, slabljenja povjerenja javnosti u institucije i narušavanja principa jednakosti pred zakonom.
Polazeći od preporuka GRECO-a, Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije je predložio Vladi da se implementira ova preporuka GRECO i pokrene izmjena Ustava u skladu sa članom 155 Ustava Crne Gore. Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije obrazovao je Radni tim koji su činili potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, ministar pravde i ministar bez portfelja. Prema Nacrtu rješenja, predlaže se promjena odredaba člana 86 stav 4 Ustava Crne Gore, kojima se uređuje pitanje imuniteta na način da glasi:
Ovim rješenjem se precizira ustavna norma na način da predsjednik i članovi Vlade ne uživaju imunitet za krivična djela protiv službene dužnosti, odnosno za krivična djela povezana sa korupcijom, bez obzira na visinu zaprijećene kazne. Time se omogućava pokretanje i vođenje krivičnog postupka bez prethodnog odobrenja zakonodavnog tijela, uz zadržavanje funkcionalnog imuniteta isključivo za izražena mišljenja radnje preduzete u vršenju ustavnih nadležnosti. Predložena izmjena predstavlja sistemski iskorak u jačanju odgovornosti najviših nosilaca izvršne vlasti i usklađivanju sa međunarodnim standardima u oblasti borbe protiy korupcije. Istovremeno, ona doprinosi ispunjavanju obaveza iz procesa pristupanja Evropskoj uniji, posebno u okviru Poglavlja 23 - Pravosuđe i temeljna prava, i šalje jasan signal institucionalne posvećenosti vladavini prava i integritetu javne vlasti.
Usvojene su informacije o zaključivanju Memoranduma o razumijevanju kooperativnih organizacija između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, Utah Rotary District 5420 i Rotary Club Podgorica u vezi sa globalnim grantom „Da svako dijete uči”, kao i Memoranduma o razumijevanju kooperativnih organizacija između Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, Utah Rotary District 5420 i Rotary Club Budva u vezi sa globalnim grantom „Znanje u rukama”. Cilj navedenih projekata je stvaranje podsticajnog okruženja za obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, unapređenje njihove društvene inkluzije, omogućavanje djeci sa posebnim obrazovnim potrebama pravo na besplatno i pristupačno obrazovanje, obezbjeđenje adekvatnih didaktičkih i obrazovnih sredstava, promocija potencijala za učenje i vještina djece sa posebnim obrazovnim potrebama, povezivanje obrazovnih institucija sa domaćim i međunarodnim partnerima i donatorima. Projekat će pružiti podršku rješavanju nezadovoljavajućeg stanja u procesu obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama na način što će se obezbijediti pomoćni uređaji kao što su tableti, specijalizovane tastature i miševi, tehnologija štampanja Brajevim pismom, softver za čitanje ekrana i oprema za djecu sa fizičkim invaliditetom. Paralelno, nastavnici i stručno osoblje će dobiti praktičnu obuku kako bi se osigurala efikasna i održiva upotreba ove tehnologije u svakodnevnoj praksi u učionici.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.