Vlada je, na danas održanoj 135. sjednici, kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku mr Aleksa Bečić, usvojila Smjernice makroekonomske i fiskalne politike za period 2026 - 2029. godine. Budući da je opredjeljenje 44. Vlade da Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije 2028. godine, uz privremeno zatvaranje svih pregovaračkih poglavlja zaključno sa 2026. godinom, u diskusiji je naglašeno da evropska agenda prestaje da bude isključivo spoljnopolitički cilj, već postaje centralni okvir ekonomske politike i najsnažniji pojedinačni pokretač rasta, investicija i institucionalnih reformi. Kredibilitet srednjoročnog okvira počiva na ostvarenim rezultatima koji egzaktno svjedoče da je crnogorska ekonomija je u 2025. godini, uz rast od 2,7 %, u svim kvartalima rasla na nivou ili iznad prosjeka Evropske unije, uz rast investicija u osnovna sredstva od 11,0 % i nastavak realne konvergencije – BDP po stanovniku gotovo je udvostručen u posljednjih pet godina. Registrovana stopa nezaposlenosti je po prvi put jednocifrena i u maju 2026. godine iznosi 7,84 %, najniže od obnove nezavisnosti, dok je prosječna neto zarada dostigla 1.012 eura, uz realni rast od oko 40 % u pet godina, čime se Crna Gora svrstava među najdinamičnije ekonomije u poređenju sa regionom i EU.
Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike se, shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, predviđa da će crnogorska ekonomija u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,1% – odnosno 3,1 % u 2026, 3,0 % u 2027, 3,2 % u 2028. i 3,1 % u 2029. godini – uz usporavanje inflacije sa 3,3 % u 2026. na 2,0 % u 2028. i 2029. godini, odnosno prosječno oko 2,4 % u projektovanom periodu. Takva kretanja opredjeljuju fiskalni okvir u kojem javni prihodi rastu sa 3.576,8 miliona eura ili 41,6 % BDP-a u 2026, na 3.989,1 miliona eura ili 42,4 % BDP-a u 2029. godini.
Istovremeno, ukupan limit budžetske potrošnje države kreće se od 3.158,0 miliona eura ili 36,8 % BDP-a u 2026, do 3.417,4 miliona eura ili 34,8 % BDP-a u 2029. godini – učešće potrošnje u BDP-u se, dakle, kontinuirano smanjuje, dok se unutar potrošnje sredstva preusmjeravaju ka kapitalnim izdacima i rashodima sa najvećim doprinosom rastu, uz redovno usklađivanje penzija i socijalnih davanja i jačanje finansiranja zdravstvenog sistema.
Rezultat je budžetski deficit koji se kontinuirano smanjuje – sa 3,7 % BDP-a u 2026. na 3,2 % BDP-a u 2029. godini, uz smanjenje primarnog deficita sa 1,7 % na 0,6 % BDP-a – i koji je u cjelosti generisan finansiranjem kapitalnih i razvojnih projekata. Suficit tekuće budžetske potrošnje ostvaruje se u svim godinama projekcija i raste sa 110,1 miliona eura (1,3% BDP-a) u 2026. na 214,9 miliona eura (2,2% BDP-a) u 2029. godini. Drugim riječima, država se ne zadužuje za potrošnju, već za imovinu – infrastrukturu kojom se trajno povećava ekonomski potencijal zemlje.
Isti pristup primjenjuje se i u upravljanju javnim dugom. Privremeni rast duga na 68,0 % BDP-a u 2026. godini rezultat je promišljene strategije pretfinansiranja obaveza koje dospijevaju u 2027. godini – prije svega euroobveznice od 750 miliona eura – i formiranja fiskalne rezerve, čime se rizik refinansiranja minimizira i izbjegava zaduživanje pod pritiskom tržišnih okolnosti. Već od 2027. godine dug se smanjuje i na kraju 2029. godine iznosi 59,9 % BDP-a – ispod kriterijuma fiskalne odgovornosti od 60 % – uz neto javni dug od 56,4 % BDP-a i izuzetno stabilnu strukturu u kojoj je 99,7 % duga denominovano u eurima, čime je valutni rizik praktično eliminisan.
Vlada je utvrdila Predlog Strategije nacionalne bezbjednosti Crne Gore.
U cilju usklađivanja domaće legislative sa propisima Evropske unije, u sklopu pregovaračkog Poglavlja 12 – bezbijednost hrane, veterina i fitosanitarni poslovi, Vlada je razmotrila i donijela više akata:
Takođe, Vlada je dala saglasnost za obezbjeđivanje 200.000€ sredstava iz Tekuće budžetske rezerve za potrebe Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i usvojla Informaciju o definisanju lokacije Graničnog inspekcijskog mjesta za veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu na graničnom prelazu "Ilino brdo" sa Bosnom i Hercegovinom, kao i Informaciju u vezi sa zaključivanjem Memoranduma o saradnji izmeđi Uprave Republike Slovenije za bezbjednost hrane, veterinarstvo i zaštitu bilja i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore u oblasti upravljanja nusproizvodima životinjskog porijekla.
Vlada je utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti. Izmjenama je predviđeno je da se postojeća poreska prava i oslobođenja, koja već imaju bračni drugovi, prošire na životne partnere istog pola, radi usklađivanja zakonodavstva i obezbjeđivanja ravnopravne primjene zakona.
Utvrđen je Predlog zakona o zaštiti od buke u životnoj sredini, s Izvještajem sa javne rasprave. Novim zakonom utvrđuju se mjere za izbjegavanje, sprečavanje ili smanjivanje štetnog uticaja buke u životnoj sredini, uključujući i uznemiravanje koje nastaje usljed izloženosti buci u životnoj sredini i druga pitanja od značaja za zaštitu životne sredine i zdravlja ljudi od uticaja buke. Pored ostalog, donošenje novog zakona je neophodno i zbog jasnog i preciznog utvrđivanja inspekcijskog nadzora. Tako je ovim zakonom utvrđena nadležnost organa za vršenje nadzora na lokalnom nivou u ovoj oblasti i obezbijeđena usklađenost propisa u dijelu koji se odnosi na nadležnost komunalne policije i komunalne inspekcije, kao i precizirana nadležnost tržišnog i ekološkog inspektora. Donošenjem ovog zakona nastavlja se usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa direktivama Evropske unije i međunarodnim standardima u oblasti zaštite od buke u životnoj sredini, te doprinosi ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog poglavlja Poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene.
Vlada je donijela Odluku o izradi Prostornog plana područja posebne namjene za Obalno područje Crne Gore. Cilj i zadatak ovog dokumenta je stvaranje planskog i formalnog osnova za obezbjeđenje održivog razvoja obalnog područja, što predstavlja jedan od najvažnijih izazova politike uređenja prostora. Planski koncept treba da se temelji na integralnom i održivom pristupu planiranju, kojim se obezbjeđuje usklađenost razvojnih potreba sa principima zaštite prostora i životne sredine. Poseban akcenat treba da se stavi na kontrolu i usmjeravanje urbanog razvoja, unapređenje komunalne i saobraćajne infrastrukture, povećanje kvaliteta života stanovništva, kao i racionalno korišćenje zemljišta u urbanim, periurbanim i ruralnim područjima. U zonama gdje je došlo do narušavanja prostorne i urbane strukture neophodno je propisati mjere i smjernice za urbanu regeneraciju, sanaciju i unapređenje ambijentalnih vrijednosti. Od naročitog značaja jeste sprovođenje principa integralnog upravljanja obalnim područjem, kroz usklađivanje svih razvojnih aktivnosti sa pravilima, smjernicama i režimima zaštite prostora. Posebna pažnja biće posvećena zaštiti morskog dobra, obalnih ekosistema, pejzažnih vrijednosti i prirodnih resursa, kako bi se obezbijedio balans između ekonomskog razvoja i očuvanja životne sredine za buduće generacije. Plan će izrađivati DOO „Adencija za planiranje prostora Crne Gore", a finansijska sredstva potrebna za njegovu izradu obezbijediće se iz budžeta Crne Gore, u iznosu od 800.000,00 eura.
Usvojena je Informacija o potrebi uvođenja novog sistema izdavanja dozvola za boravak i rad stranaca. U informaciji se ističe da pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji koje predstoji zahtijeva dalje značajno usaglašavanje crnogorskog zakonodavstva sa evropskim direktivama i regulativama kad je u pitanju ulazak boravak i rad stranaca u Crnoj Gori, a u cilju sprečavanja nezakonitih migracija, uključujući sprečavanje nezakonitog boravka i rada stranaca u Crnoj Gori. Ovo podrazumijeva uspostavljanje drugačijeg institucionalnog okvira i funkcionisanja nadležnih organa, počev od izdavanja dozvola za boravak i rad, a zatim prilikom praćenja rada stranaca i ostvarivanja njihovih prava, odnosno izvršavanja njihovih obaveza i obaveza poslodavaca kod kojih su stranci zaposleni po bilo kom osnovu. Imajući u vidu navedene činjenice, Vlada je ocijenila opravdanim uvođenje sistema jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad koju bi, kao i do sada izdavalo Ministarstvo unutrašnjih poslova preko svojih područnih jedinica, nakon sprovedenog postupka, a novina bi bila pribavljanje saglasnosti od Zavoda za zapošljavanje bez koje se dozvola ne bi mogla izdati. S tim u vezi, zaduženi su nadležni resori da zajednički razmotre i predlože najbolji model zakonskih rješenja koji bi definisao novi sistem izdavanja dozvola za boravak i rad stranaca, kao i da da obezbijede interoperabilnost informacionih sistema i razmjenu podataka, u cilju efikasne primjene novih zakonskih rješenja.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja, dostupnih na linku.