Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 16. sjednici kojom je predsjedavao potpredsjednik Vlade za bezbjednost, unutrašnju politiku, evropske i vanjske poslove mr Aleksa Bečić, utvrdila Nacrt srednjoročnog programa rada Vlade 2024 – 2027. U skladu s već uspostavljenom praksom i s namjerom da se ojača planiranje politika orijentisanih na rezultate i zasnovanih na mjerljivim podacima, Vlada je Nacrtom definisala set ključnih prioriteta i ciljeva na koje će biti usmjerena. Uporedo s njim, pripremljen je program rada za 2024. godinu, kroz koji se definišu konkretne aktivnosti čija će realizacija doprinijeti dostizanju zacrtanih ciljeva. Kao ključni prioriteti za naredni period definisani su: 1. Crna Gora je država vladavine prava i kredibilna članica EU i NATO, 2. Stabilan finansijski i ekonomski sistem za bogatu državu, građane i građanke, 3. Zdravi i obrazovani pojedinci, kao temelj prosperitetnog i solidarnog društva. Izrada dokumenta je osmišljena kao inkluzivan proces u koji će biti uključene sve zainteresovane strane. U diskusiji je naglašeno da je, u skladu s dobrom praksom, ova Vlada u potpunosti posvećena povećanju transparentnosti i ima jasnu namjeru da krajnje korisnike javnih politika, građanke i građane, stavi u prvi plan. U tom cilju, zadužen je Generalni sekretarijat Vlade da javnu raspravu o Nacrtu organizuje u periodu 19. februara do 9. marta 2024. godine i da, nakon toga, pripremi i Vladi dostavi Predlog srednjoročnog programa rada Vlade 2024 – 2027. godine sa Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi.
Utvrđen je Predlog zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja, radijacionoj i nuklearnoj sigurnosti i bezbjednosti sa Izvještajem o sprovedenoj javnoj raspravi. Predlogom zakona uređuju se zaštita života i zdravlja ljudi i životne sredine od štetnog dejstva jonizujućih zračenja, uvoz, izvoz i tranzit izvora jonizujućih zračenja i nuklearnih materijala, prevoz radioaktivnih izvora i nuklearnih materijala, upravljanje radioaktivnim otpadom, kao i druga pitanja od značaja za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbjednost. Kako se u periodu od 2009. godine, kada je donijet postojeći Zakon, u značajnoj mjeri izmijenila pravna tekovina Evropske unije u toj oblasti, kao i potvrdili međunarodno-pravni instrumenti, bilo je potrebno pristupiti izradi ovog Zakona u cilju unapređenja zaštite zdravlja ljudi i životne sredine u ovoj oblasti. U Predlog zakona transponovano je 11 Direktiva Savjeta EU, jedna Odluka i jedna Uredba Savjeta EU, kao i pojedine odredbe 26 međunarodno-pravnih instrumenata čija je Crna Gora strana ugovornica, pa su na taj način ispunjene i obaveze iz više pregovaračkih poglavlja u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Vlada je donijela Uredbu o povjeravanju dijela poslova Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine jedinicama lokalne samouprave. Uredbom su poslovi izdavanja urbanističko-tehničkih uslova iz nadležnosti ovog Ministarstva, osim za slożene inženjerske objekte, zgrade bruto građevinske površine 3000 m² i više, hotele, turistička naselja sa najmanje četiri ili pet zvjezdica i turističke rizorte, objekte za koje se obavezno raspisuje konkurs za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, trg, škver, šetalšte i gradski park, povjereni jedinicama lokalne samouprave. U raspravi je ocijenjeno da će ovo rješenje doprinijeti ekonomičnijem obavljanju poslova izdavanja urbanističko-tehnickih uslova, stabilnom i održivom sistemu sprovođenja planova i izrade tehničke dokumentacije, građenja objekata i kontrole građenja.
Donijete su odluke o obrazovanju pregovaračkih radnih grupa za pripremu i vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji za oblasti pravne tekovine Evropske unije koja se odnose na pregovaračka poglavlja: 1 – Sloboda kretanja robe, 2 – Sloboda kretanja radnika, 10 – Informatičko društvo i mediji, 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor, 19 – Socijalna politika i zapošljavanje, 27 – Životna sredina i klimatske promjene, 30 – Vanjski odnosi i 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika.
Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Operativnog tijela za sprovođenje Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji 2023 – 2026. godina. Imajući u vidu da je pristupanje EU, strateški vanjskopolitički cilj Crne Gore, te da je, osim kvalitetnog sprovođenja reformi, potrebno obezbjediti i stabilnu podršku građana za pristupanje EU, u skladu sa Strategijom informisanja, neophodno je formirati tijelo koje će se starati o efikasnoj i kvalitetnoj implementaciji tog dokumenta, kroz koordinaciju svih vladinih organa (sva ministarstva), sa Skupštinom Crne Gore, lokalnim samoupravama, privrednom i akademskom zajednicom i civilnim sektorom. Osnov za donošenje ove Odluke je novi strategijski dokument čije će sprovođenje doprinijeti boljem informisanju i razumijevanju procesa evropske integracije kod građana i obezbijediti nastavak podrške procesu pristupanja Crne Gore EU. Takođe, nova Odluka je bila neophodna i zbog personalnih promjena u više vladinih resora u dijelu sprovođenja komunikacionih aktivnosti koje se odnose na proces evropske integracije.
Donijeta je i Odluka o izmjeni Odluke o obrazovanju dijela Mješovite komisije za sprovođenje Temeljnog ugovora između Crne Gore i Svete Stolice. Crna Gora, kroz dijalog sa vjerskim zajednicama dokazuje svoju posvećenost očuvanju multietničkog, multikonfesionalnog i multikulturalnog sklada kao okosnice svoje državnosti i identiteta. Samim tim se, zbog novih personalnih rješenja nakon formiranja 44. Vlade, nametnula i potreba imenovanja članova Mješovite komisije koja je sastavljena na paritetnoj osnovi (po pet predstavnika Crne Gore i Svete Stolice), a kopredsjednik sa crnogorske strane je dr Filip Ivanović, ministar vanjskih poslova.
Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti na teritoriji opštine Kolašin i opštine Andrijevica radi izgradnje autoputa Bar – Boljare, dionica Mateševo – Andrijevica. U skladu sa odredbama Zakona o eksproprijaciji, Odlukom je utvrđeno da se eksproprijacija vrši u KO Mateševo, KO Sunga i KO Kraljske Bare na teritoriji opštine Kolašin, kao i u KO Trešnjevo, KO Slatina, KO Gnjill Potok, KO Andrijevica, KO Kralje ii KO Sjenožeta na teritoriji opštine Andrijevica. Obaveza Uprave za saobraćaj je da riješi imovinsko pravne odnose, a sredstva za isplatu novčane naknade za eksproprisane nepokretnosti za ovaj putni pravac planirana su Zakonom o budžetu za 2024 godinu.
Usvojena je Informacija o nedostatku prostornih kapaciteta u studentskim domovima u Podgorici. U Informaciji se navodi da su studijske 2023/2024. godine 2223 studenta konkurisala na 1509 mjesta, tj. da je 714 studenata ostalo je bez zadovoljenja potrebe smještaja. Kada se ovome doda veliki broj studenata koji su u prethodnom periodu odlučili da pitanja stanovanja riješe zakupom nekretnina, a u svijetlu sve većeg nivoa cijena, jasno je da je broj studenata koji svoje pravo ne mogu zadovoljiti trenutnim kapacitetima studentskih domova sve veći. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da, u saradnji sa Ministarstvom finansija, Ministarstvom prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Upravom za kapitalne projekte i Upravom za državnu imovinu, formira međuresorsku komisiju, koja bi u roku od 15 dana sačinila informaciju o procijenjenoj vrijednosti i vremenskom okviru za rješavanje problema nedostatka smještajnih kapaciteta.
Vlada je usvojila Informaciju o namjeri pripajanja privrednog društva AD „Održavanje željezničkih voznih sredstava“ Podgorica privrednom društvu „Željeznički prevoz Crne Gore“ AD Podgorica. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva da sprovede neophodne aktivnosti u cilju pripajanja ova dva privredna društva. Takođe, Vlada je dala saglasnost na korišćenje Tekuće budžetske rezerve, do iznosa od najviše 1.7 milona eura, za namjenu uvećanja kapitala države u društvima sa propratnim troškovima eventualnog angažmana finansijskog konsultanta i drugih troškova vezanih za sprovođenje navedene transakcije.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.