Vlada Crne Gore usvojila je
Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2025. godinu za sprovođenje Strategije prevencije i zaštite djece od nasilja. Dosadašnja primjena Strategije prevencije i zaštite djece od nasilja 2025–2029. godine donijela je vidljiva poboljšanja u sistemu socijalne i dječje zaštite kroz:
- jačanje preventivnih mehanizama i podizanje svijesti,
- unapređenje sistema rane identifikacije i intervencije,
- jačanje međusektorske saradnje,
- unapređenje podrške žrtvama.
Međutim, izazovi poput nedostatka kadra, ograničenih resursa i potrebe izmjene normativnog okvira u oblasti socijalne i dječje zaštite jasno su identifikovani i zahtijevaju kontinuiranu pažnju. Implementacija Strategije je u toku, uz podršku međunarodnih partnera (EU i UNICEF) i aktivno učešće domaćih stručnjaka i civilnog društva.
Ovaj izvještaj prikazuje da je, uprkos izazovima, u proteklom periodu postavljena dobra osnova za reforme i unapređenja sistema socijalne i dječje zaštite u borbi protiv svih oblika nasilja nad djecom, a mnoge aktivnosti su već dale opipljive rezultate. Dalji uspjeh zavisiće od istrajnosti u sprovođenju mjera, osiguranja neophodnih resursa i zajedničkog djelovanja svih aktera u sistemu zaštite djece od nasilja.
Strateški i operativni ciljevi
Strategijom su definisana:
- 2 strateška cilja
- 5 operativnih ciljeva, gdje svaki operativni cilj sadrži niz indikatora učinka kojim su definisani pravci razvoja javne politike.
Akcioni plan i realizacija za 2025. godinu
Akcioni plan obuhvata aktivnosti usmjerene na:
- prevenciju i zaštitu djece od nasilja,
- unapređenje usluga socijalne i dječje zaštite kroz povećanje broja usluga za djecu žrtve nasilja,
- unapređenje kvaliteta upravljanja u sistemu socijalne i dječje zaštite na svim nivoima,
- proširenje i unapređenje funkcionalnosti i infrastrukture Informacionog sistema socijalnog staranja (e-Socijala).
Izvještajem o realizaciji Akcionog plana za 2025. godinu obuhvaćen je period od 1. januara do 31. decembra 2025. godine, prikazujući stepen realizacije planiranih aktivnosti, pregled ostvarenih dostignuća, status realizacije aktivnosti, te planirana i utrošena sredstva.
Uloga međusektorskog tima
Međusektorski tim za sačinjavanje izvještaja čine predstavnici institucija nosioci aktivnosti, kao i subjekti čiji doprinos je neophodan za uspješnu implementaciju politika u oblasti socijalne i dječije zaštite. Tim kontinuirano razmatra sprovođenje aktivnosti i moguće prepreke s kojima se institucije mogu suočiti.
Dugoročni uticaji Strategije
- Društveni nivo: jačanje sistema zaštite djece, promjena svijesti stanovništva, bolje prepoznavanje nasilja, smanjenje nasilnih oblika disciplinovanja djece.
- Stručni radnici: unapređenje znanja i kompetencija za rad sa djecom žrtvama nasilja.
- Ljudska prava: jačanje zaštite prava djece u skladu sa međunarodnim konvencijama, princip najboljeg interesa djeteta, pravo na život u porodici, zdravstvenu zaštitu i zdravu životnu sredinu.
- Institucionalni nivo: jačanje kapaciteta institucija i razvoj međusektorske saradnje između državnih organa, lokalnih samouprava i civilnog sektora, efikasnije korišćenje javnih resursa.
- Evropske integracije: usklađivanje politike zaštite djece od nasilja sa standardima EU, jačanje međunarodnog kredibiliteta države.
- Uticaj na životnu sredinu: prelazak sa velikih institucionalnih objekata na manje, lokalno organizovane usluge doprinosi racionalnijem korišćenju prostora i resursa, smanjenju transporta i emisije štetnih gasova.
- Rodna ravnopravnost: Strategija osigurava pravičan pristup uslugama za djevojčice i dječake bez diskriminacije po osnovu pola ili roda.
Izazovi i prepreke 2023–2025.
- Dužina trajanja i kompleksnost međusektorskog i međunarodnog usaglašavanja zakonskih rješenja.
- Nedovoljno uključivanje lokalnih samouprava u planiranju i finansiranju usluga.
- Nedostatak stručnog kadra i odliv kvalifikovanih radnika.
- Ograničena finansijska sredstva, infrastrukturni kapaciteti i ulaganja u edukaciju i obuke.
- Regionalne razlike u dostupnosti usluga.
- Indirektni rodno uvjetovani rizici (tradicija, ekonomska zavisnost žena, dvostruka diskriminacija žena sa invaliditetom, ograničen pristup IT resursima).
Preporuke za 2026. godinu
- Integracija rodno odgovornog budžetiranja
- Sistematsko prikupljanje rodno razvrstanih podataka
- Obezbjeđivanje potrebnih kadrovskih i finansijskih resursa za održiv razvoj usluga
Finansiranje
Strategija i dvogodišnji Akcioni plan (2025–2026) finansirani su iz državnog budžeta i donatorskih sredstava. Neke aktivnosti nisu realizovane u 2025. zbog kašnjenja sa zakonskim izmjenama ili su planirane za kontinuitet u IV kvartalu 2026. godine. Pojedine aktivnosti koristile su veća sredstva zbog dodatnih analiza ili donatorske podrške.