Svjetska nedjelja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (World Antimicrobial Resistance Awareness Week – WAAW), koju svake godine organizuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 18. do 24. novembra, ima za cilj da različitim kampanjama osnaži svijest građana, zdravstvenih i veterinarskih radnika o pravilnoj primjeni antimikrobnih ljekova.
1. Značaj AMR u veterinarskom sektoru
Antimikrobna rezistencija predstavlja jedan od najvećih globalnih zdravstvenih izazova, a veterinarski sektor ima ključnu ulogu u njenom nastanku, širenju i kontroli.
Zašto je AMR važan u veterinarskoj medicini?
a) Uticaj na zdravlje životinja
- Rezistentne infekcije životinja postaju teže i skuplje za liječenje.
- Povećava se mortalitet, morbiditet i smanjuje produktivnost u stočarstvu.
b) Bezbjednost hrane i javno zdravlje
- Rezistentne bakterije mogu se prenijeti na ljude putem mesa, mlijeka, jaja, kontakta sa životinjama ili okolinom.
- Ugrožava se sigurnost lanca hrane i trgovina životinjskim proizvodima.
c) Uticaj na ekonomiju
- Veći troškovi liječenja životinja.
- Gubici u proizvodnji zbog bolesti i restrikcija u prometu hrane.
- Potreba za razvojem novih ljekova i alternativa.
d) One Health perspektiva
- AMR povezuje zdravlje ljudi, životinja i životne sredine.
- Veterinarski sektor je jedna od ključnih tačaka za intervencije prevencije rezistencije.
Mjere za smanjenje AMR u veterinarskom sektoru
Smanjenje AMR zahtijeva koordinisani pristup, nacionalne politike i konkretne akcije na terenu.
a) Racionalna i kontrolisana upotreba antibiotika
- Antibiotike primjenjivati samo kada je medicinski opravdano.
- Izbjegavati empirijsku terapiju kada je moguće uraditi antibiogram.
- Koristiti antibiotike iz EMA kategorije D kao prvu opciju, a kategorije B (Restrict) samo kada ne postoje alternative.
- Strogo poštovati doze i dužinu terapije.
- Ograničiti preventivnu/metafilaktičku upotrebu.
b) Jačanje biosigurnosti na farmama
- Poboljšana higijena, ventilacija, dezinfekcija, kontrola ulaza ljudi i opreme.
- Smanjenje stresa životinja i poboljšanje uslova držanja.
- Biosigurnost smanjuje potrebu za antibioticima.
c) Vakcinacija i preventivne mjere
- Redovna vakcinacija protiv najčešćih bakterijskih i virusnih bolesti.
- Kontrola parazita i poboljšana ishrana.
- Preventiva smanjuje incidencu infekcija i potrebu za antimikrobnim ljekovima.
d) Monitoring i nadzor AMR i potrošnje antimikrobnih sredstava
- Sistematsko praćenje rezistencije bakterija kod životinja i u prehrambrenim proiyvodima.
- Analiza podataka o prodaji i upotrebi antibiotika (npr. ANIMUSE/WOAH sistem).
- Identifikacija kritičnih tačaka i trendova rezistencije.
e) Edukacija veterinara i farmera
- Kontinuirana stručna edukacija o racionalnoj upotrebi antimikrobnih lijekova.
- Obuka farmera o biosigurnosti, vakcinaciji i upravljanju zdravljem životinja.
- Podizanje svijesti o rizicima neodgovorne upotrebe.
f) Regulativa i nacionalne politike
- Zabrana upotrebe antibiotika kao promotera rasta.
- Kontrola veterinarskih recepata i prodaje antibiotika.
- Razvoj nacionalnih planova za kontrolu zoonotskih agenasa (npr. plan kontrole salmonela).
- Implementacija One Health strategije.
g) Razvoj i primjena alternativa antibioticima
- Probiotici, prebiotici, organske kiseline, fitobiotici, enzimi.
- Selektivna terapija, poboljšani sistemi upravljanja zdravljem životinja.
AMR u veterinarskom sektoru predstavlja značajan rizik za zdravlje životinja, javno zdravlje i ekonomiju. Efikasna kontrola rezistencije zahtijeva kombinaciju odgovorne upotrebe antibiotika, biosigurnosti, preventivnih programa, nacionalnih politika i stalnog monitoringa.
Implementacija One Health pristupa ključna je za dugoročno očuvanje efikasnosti postojećih antimikrobnih ljekova i zaštitu zdravlja ljudi i životinja.