Svjetski dan borbe protiv bjesnila se 28. septembra obilježava u cijelom svijetu u cilјu jačanja svijesti o opasnosti koju ova bolest predstavlјa za zdravlјe lјudi i životinja i mjerama za što efikasniju prevenciju i kontrolu.
Kako navodi Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH), Svjetski dan protiv bjesnila je najveći događaj na globalnom kalendaru u borbi protiv bjesnila, koji koordinira Globalna alijansa za kontrolu bjesnila (Global Alliance for Rabies Control - GARC). Ovaj dan obilježava se svake godine 28. septembra – godišnjica smrti Luja Pastera – od 2007. godine (ove godine se obilježava 17. Svjetski dan borbe protiv bjesnila).
Svjetski dan protiv bjesnila ima za cilj podići svijest i podsticati eliminaciju bjesnila na globalnom nivou. To je događaj osmišljen da bude inkluzivan, ujedinjujući ljude, organizacije i učesnike u svim sektorima protiv bjesnila. S tim konceptom zajedništva i jedinstva, tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv bjesnila je: „Bjesnilo, svi za jednog, jedno zdravlje za sve!“.
Ovim se želi naglasiti neophodna povezanost i jasna korelacija između svih učesnika u kontroli bjesnila i zajedničkih napora. Za eliminaciju bjesnila kroz pristup „Jedno zdravlje“ svi segmenti života i svi partneri su jednako važni: radimo zajedno kao jedan kako bismo One Health učinili dostupnim svima – koristeći eliminaciju bjesnila kao primjer! Zajedno možemo postići globalni cilj – nulta stopa ljudske smrtnosti uzrokovane ugrizom bijesnilom zaraženih pasa do 2030. godine! #ZeroBy30
Prema podacima WOAH, svakih devet minuta neko u svijetu umre od bjesnila. Svake godine, bjesnilo ubije skoro 60.000 ljudi, većinom djece, starosti od 5 do 14 godina.
Preko 90% slučajeva besnila kod ljudi ljudi uzrokovano je ugrizom pasa zaraženih bjesnilom.
Za razliku od mnogih drugih bolesti, preventivne metode potrebne za eliminisanje bjesnila koje izazivaju psi (preko 90% slučajeva kod ljudi) već postoje. Vakcine protiv bjesnila za pse mogu efikasno eliminisati bolest na njenom životinjskom izvoru i na ovaj način se može 100% spriječiti. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, vakcinacija pasa protiv bjesnila je najisplativija strategija za sprječavanje bjesnila kod ljudi jer zaustavlja prenos virusa na njegovom izvoru. Za razliku od mnogih drugih bolesti, već odavno imamo sve što nam je potrebno da bismo iskorijenili bjesnilo. Stoga je svaka nova žrtva – previše!
Kao i ranijih godina, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove obilježava 28. septembar svojim aktivnim učešćem u borbi protiv bjesnila i to promovisanjem kontinuirane vakcinacije pasa i mačaka, sprovođenjem oralne vakcinacije lisica i drugih divlјih životinja i edukacijom stanovništva i stručne javnosti.
Vakcinacija pasa i mačaka protiv bjesnila je zakonska obaveza vlasnika i držalaca životinja i predstavlja jedan od najefikasnijih načina za spriječavanje pojave bolesti, odnosno zaštite pasa, mačaka i ljudi.
Vakcinacija se vrši jednom godišnje, a vakcinaciji podliježu svi psi i mačke stariji od tri mjeseca.
Uz podršku Evropske unije, od 2011. godine, u kontinuitetu se sprovodi oralna vakcinacija lisica i drugih divljih životinja, vazdušnom distribucijom vakcina – mamaca na cijeloj teritoriji Crne Gore. Cilj je stvoriti dovoljno visok nivo zaštite populacije divljih životinja protiv ove bolesti, a posljedično prekinuti lanac prenošenja virusa sa divljih na domaće životinje i ljude. Veterinarska služba sprovodi monitoring - nadzor i vrši analizu podataka o sprovedenim oralnim vakcinacijama divlјih životinja na osnovu kojih je utvrđena visoka efikasnost vakcinacije na terenu.
O BOLESTI
Bjesnilo je virusna bolest koja pogađa centralni nervni sistem sisara (psa, mačaka, lisica itd.), uključujući i ljude. Virus bjesnila je koncentrovano prisutan u pljuvački i mozgu zaraženih životinja, najčešće pasa, a prenosi se ujedom. Slijepi miševi takođe predstavljaju važan rezervoar u određenim regionima.
Više od 4.000 godina bjesnilo se uvuklo u gotovo svaki kutak svijeta i uloženo je mnogo napora u njegovo eliminisanje. Bolest se danas smatra eliminisanom u većem dijelu Evrope, Severnoj Americi, Japanu, Južnoj Koreji i djelovima Latinske Amerike, ali je i dalje prisutna u velikim djelovima Afrike i Azije.
Većina smrti od bjesnila, kako kod ljudi tako i kod životinja, posljedica je neadekvatnog pristupa javnim zdravstvenim resursima i preventivnom liječenju. To znači da su zemlje sa niskim prihodima disproporcionalno pogođene bolešću.
Bjesnilo je zoonoza, jer je bolest koja se prenosi između životinja i ljudi. Sa stopom smrtnosti od skoro 100% i kod ljudi i kod životinja, bjesnilo ostaje globalna prijetnja, odnoseći oko 60.000 ljudskih života svake godine.
Svjetska organizacija za zdravlje životinja (WOAH, osnovana kao OIE) već dugo je posvećena borbi protiv ove bolesti, podržavajući svoje članove na putu ka budućnosti bez bjesnila. Kao što je navedeno, planirano je da se bjesnilo posredovano psima eliminiše do 2030. godine.
Crna Gora ostaje snažan partner WOAH i u ovoj borbi, primjenjujući sve preporuke za monitoring bolesti i sprovođenje mjera prevencije.
Da smo na dobrom putu ka iskorijenjivanju ove opake bolesti, govori činjenica da bjesnilo nije zabilježeno u Crnoj Gori ni kod domaćih ni kod divlјih životinja od marta 2012.godine. Ovo je epidemiološki značajno za našu zemlju, naročito imajući u vidu da se bjesnilo pojavljivalo prije 2012.godine uglavnom kod divlјih životinja uz povremeno pojavlјivanje kod domaćih živitinja koje su bile u kontaktu sa divlјim lisicama.
Crna Gora se od septembra 2022. godine nalazi na listi WOAH-a kao zemlja slobodna od bjesnila jer je ispunila sve zahtjeve WOAH za samoprocjenu zemlje:
Montenegro's self-declaration as a country free from rabies was published on the WOAH website https://www.woah.org/app/
PREVENCIJA
Životinje čine glavni rezervoar bolesti pa kontrola ove smrtonosne zoonoze znači, zapravo, neophodno je njeno iskorjenjivanje kod primarnog izvora - životinja.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove upućuje apel vlasnicima pasa i mačaka, kao i lovcima da, u interesu zaštite zdravlja ljudi i životinja, svoje pse redovno vakcinišu.
Imajući u vidu da psi i mačke lutalice mogu predstavljati najveću prijetnju u prenošenju bjesnila na ljude, pozivamo organe loklane samouprave da preduzmu mjere iz svoje nadležnosti na zbrinjavanju pasa i mačaka lutalica u skladu sa Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja i Programom za kontrolu populacije pasa sa Akcionim planom koji je Vlada Crne Gore usvojila u julu 2021. godine. Ovim Programom jasno su definisane obaveze i odgovornosti svih učesnika (vlasnici pasa, državne i lokalne uprave, doktori veterinarske medicine,...), sa posebnim osvrtom na kontrolu bjesnila.
Još jednom podsjećamo vlasnike pasa na njihovu obavezu da se odgovorno i savjesno ponašaju prema svojim lјubimcima.
WOAH: https://www.woah.org/en/event/
WHO: https://www.who.int/news-room/
GARC: https://rabiesalliance.org/