U Gusinju održana panel diskusija „Dijaspora i Crna Gora – otvoreni dijalog“

U okviru manifestacije „Dani dijaspore 2026“, na Ali-pašinom trgu u Gusinju održana je panel diskusija pod nazivom „Dijaspora i Crna Gora – otvoreni dijalog“, koja je okupila predstavnike dijaspore, državnih institucija, stručne javnosti i lokalne zajednice.

Prisutnima se uvodnim obraćanjem obratio predsjednik Opštine Gusinje Sanel Balić, ističući značaj očuvanja snažnih veza između zavičaja i iseljenika, kao i važnost kontinuirane saradnje lokalnih zajednica sa dijasporom.

Na panelu su učestvovali ministar dijaspore Mirsad Azemović, predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima Vildan Ramusović, ekspertkinja za međunarodno humanitarno pravo Tereza Vujošević i ekspert za imigraciono pravo i oblast državljanstva Bojan Bugarin, dok je panel moderirala državna sekretarka u Ministarstvu dijaspore Dženana Kuč.

Tokom panel diskusije posebna pažnja bila je posvećena Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, njegovom mogućem uticaju na pravni status pripadnika dijaspore Crne Gore, ostvarivanje njihovih prava, kao i potrebi da se ova pitanja rješavaju kroz otvoren dijalog i uz puno učešće stručne javnosti i same dijaspore.Ministar dijaspore Mirsad Azemović istakao je da u Ministarstvu dijaspore prepoznaju opravdanu zabrinutost dijaspore Crne Gore povodom Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Najavio je da se razmatra mogućnost da predstavnici Ministarstva dijaspore i Ministarstva unutrašnjih poslova već od septembra organizuju zajedničke posjete državama u kojima je koncentrisan najveći broj pripadnika dijaspore Crne Gore, kako bi kroz neposredan dijalog predstavili predložena zakonska rješenja, saslušali stavove dijaspore i odgovorili na otvorena pitanja. Ministar je poručio i da će, ukoliko predloženi tekst Nacrta ostane neizmijenjen i bude upućen Skupštini Crne Gore u formi Prijedloga zakona, iskoristiti političke mehanizme koji su mu na raspolaganju kako bi se založio da takav prijedlog ne dobije potrebnu podršku.

Predsjednik Savjeta za saradnju sa dijasporom – iseljenicima Vildan Ramusović prenio je zvaničan stav Savjeta, kao i stavove brojnih pripadnika dijaspore Crne Gore, ističući da se Nacrtom zakona dijaspora direktno targetira, te da se njime zadire u stečena prava građana koji žive u inostranstvu. Naglasio je da registri prebivališta i boravišta nijesu samo administrativne evidencije, već da neposredno utiču na ostvarivanje brojnih prava koja pripadnici dijaspore ostvaruju u svojoj domovini.Ramusović je ukazao i da odsustvo predstavnika Ministarstva unutrašnjih poslova i članova radne grupe koja je pripremala Nacrt zakona šalje zabrinjavajuću poruku o odnosu prema dijaspori i značaju uključivanja Savjeta u procese donošenja odluka. Istakao je da se stiče utisak da je država spremna da dijasporu prepoznaje kada govori o doznakama, investicijama i doprinosu razvoju Crne Gore, ali ne i onda kada se odlučuje o pitanjima koja direktno utiču na njena stečena prava i mogućnost učešća u demokratskim procesima.

Posebno je naglasio da je Savjet snažan zagovornik ažurnih, tačnih i pouzdanih registara prebivališta i boravišta, ali isključivo ukoliko njihovo uređivanje ne dovodi u pitanje osnovna ljudska prava državljana i državljanki Crne Gore. U tom kontekstu poručio je da je potrebno otvoriti širu reformu cjelokupnog zakonodavnog okvira, a po potrebi i Ustava Crne Gore, kako bi svi državljani i državljanke Crne Gore, bez obzira na to da li žive u zemlji ili u dijaspori, imali jednak pravni položaj i jednaka prava.Ekspertkinja za međunarodno humanitarno pravo Tereza Vujošević istakla je da, imajući u vidu da Crna Gora teži članstvu u Evropskoj uniji i usklađivanju svog zakonodavstva sa evropskim pravnim standardima, Evropska unija daje preporuke i smjernice državama članicama i državama kandidatima, dok svaka država zadržava suvereno pravo da svoje zakonodavstvo uredi na način koji smatra odgovarajućim. Govoreći o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registrima prebivališta i boravišta, ukazala je da pojedine odredbe nijesu dovoljno precizno razrađene, zbog čega postoji mogućnost da utiču na ostvarivanje drugih osnovnih ljudskih prava.

Naglasila je da argumentovana stručna kritika zakonskih rješenja ne treba da bude razlog za podjele ili međusobne zamjerke, već doprinos unapređenju propisa. Istakla je da zajednički cilj svih aktera mora biti donošenje kvalitetnog zakonskog rješenja, bez političkih pretenzija, koje će biti u najboljem interesu svih državljana i državljanki Crne Gore.

Ekspert za imigraciono pravo i oblast državljanstva Bojan Bugarin ocijenio je da je za pripremu ovako važnog zakonskog rješenja bilo neophodno uključiti širi krug aktera, uključujući predstavnike dijaspore, stručnu javnost i nevladin sektor, budući da se predložena rješenja podjednako odnose i na građane koji žive u Crnoj Gori i na pripadnike dijaspore Crne Gore. Istakao je i da je riječ o izuzetno osjetljivoj temi koja zaslužuje znatno veću pažnju javnosti i medija.Bugarin je posebno izrazio rezervu prema predloženim ovlašćenjima policije, navodeći da nijesu dovoljno jasno definisani mehanizmi njihove primjene i kontrole. Kao jedno od spornih pitanja izdvojio je činjenicu da djeca crnogorskih državljana rođena u inostranstvu, prema predloženim rješenjima, ne bi mogla biti evidentirana u registru prebivališta. Takođe je upozorio da administrativno brisanje iz registra bez sprovođenja upravnog postupka može otvoriti ozbiljna ustavnopravna pitanja i dovesti do osporavanja zakona pred Ustavnim sudom. Kao primjer naveo je iskustvo Republike Slovenije, koja je nakon administrativnog brisanja velikog broja osoba izgubila postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Kao zajednički zaključak panela, učesnici su izrazili punu podršku uspostavljanju ažurnih, tačnih i pouzdanih registara prebivališta i boravišta, uz zajednički stav da se takvi ciljevi moraju ostvarivati na način koji neće dovoditi u pitanje stečena i osnovna ljudska prava državljana i državljanki Crne Gore. Istaknuto je da je neophodno nastaviti unapređenje cjelokupnog zakonodavnog okvira kroz širok društveni dijalog, uz puno učešće institucija, stručne javnosti, nevladinog sektora i dijaspore Crne Gore, kako bi buduća zakonska rješenja obezbijedila pravnu sigurnost, jednakost i zaštitu prava svih građana, bez obzira na to da li žive u Crnoj Gori ili u inostranstvu.