U amfiteatru Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) održana je panel diskusija „Ekološki inženjering za održivu Crnu Goru", na kojoj je razgovarano o borbi protiv ekološkog kriminala, zaštiti prirodnih resursa, zemljišta, voda i šuma, o održivom razvoju sjevera i o budućnosti generacija koje dolaze.
Konstatovano je da Crna Gora više ne može sebi priuštiti luksuz čekanja, te da su priroda i njeni resursi već odavno na udaru, tržište rada deficitarno stručnjacima iz ove oblasti, a eksperti koji su nam potrebni dolaze povremeno na poziv uglavnom iz drugih zemalja. Zaključeno je da bi formiranje novog studijskog programa za ekološki inženjering na Univerzitetu Crne Gore bilo optimalno rješenje.
Učesnici panela bili su v.d. generalnog direktora Direktorata za međunarodnu saradnju i EU fondove u MERS-u, dr Trifun Savić, direktorica NVO Green Home Azra Vuković, prof. dr Velibor Spalević sa Biotehničkog fakulteta UCG, direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Marinela Đuretić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine dr Milan Gazdić i prof. dr Veljko Milutinović, inostrani član CANU, gostujući i pridruženi profesor Univerziteta Purdue i Indiana u SAD-u.
Dr Savić je istakao da zaštita prirode i održivo upravljanje našim resursima predstavljaju pitanje bezbjednosti, ekonomije i budućnosti Crne Gore, a da su domaći, visokoobrazovani stručnjaci od vitalnog značaja za zatvaranje Poglavlja 27 i uspješno suočavanje sa rastućim ekološkim izazovima.
"Studijski program ekološkog inženjeringa je strateški iskorak ka stvaranju nove generacije eksperata koji će svojim znanjem, iskustvom sa terena i razumijevanjem našeg zakonodavnog okvira voditi borbu za očuvanje prirodnih bogatstava i graditi održivu budućnost naše zemlje. MERS će pružiti punu podršku ovoj inicijativi kako bi se obezbijedili kadrovi koji su Crnoj Gori prijeko potrebni", kazao je Savić.
Vuković je navela da je uloga organizacija civilnog društva u procesu praćenja stanja životne sredine značajna iz dva ugla - zagovaranja i javnog pritiska na institucije i sprovođenja monitoringa stanja životne sredine na terenu. Naglasila je da Green Home, kao i druge organizacije civilnog društva, kroz implementaciju više konkretnih projekata, značajno doprinose monitoringu i praćenju stanja životne sredine u Crnoj Gori.
"Ono što posebno zabrinjava jeste kontinuiran porast broja zaposlenih u javnom sektoru koji se odvija po političkim osnovama, a u kojem procesu eksperti i ljudi sa znanjem često ne dobiju priliku da budu angažovani jer pripadaju nekoj drugoj političkoj struji. Ovakva se situacija dodatno usložnjava čestim političkim promjenama u našoj zemlji. Osim što suštinski postoji nedostatak ekspertskih kadrova iz oblasti koje su vezane za zaštitu životne sredine, ovakvom eliminacijom kadrova se dodatno umanjuje efikasnost državne uprave", ocijenila je Vuković.
Prof. Spalević kazao je da će Crna Gora, ako danas ne prepoznaje i institucionalno ne osnaži školovanje stručnjaka iz oblasti ekološkog inženjeringa, sjutra morati da kupuje ono što je mogla da sama stvori i oblikuje – znanje i sposobne ljude.
"Stvaranje novog kadra je skoro besplatno, sjutrašnja potreba primjene znanja biće skupa. Znanje nije trošak, ono je nasljeđe, jer onaj ko danas ne ulaže u ljude koji znaju da čuvaju prirodu, sjutra će morati da ulaže u rješenja koja su skupa. Obrazovanje nije samo put do diplome, već i jedini put da ne ispustimo i ne prodamo ono što nećemo znati sačuvati i obnoviti – zemlju, zemljišta, vodu i budućnost", poručio je on.
Đuretić je istakla da upravljanje nacionalnim parkovima nije samo očuvanje prirode, "već stalna borba sa izazovima, ograničenim resursima, rastućim pritiscima i potrebom da naš kadar bude istinski profesionalizovan."
"Svaki euro koji ne uložimo u obrazovanje danas, koštaće nas sa kamatom i inflacijom već sjutra", ocijenila je Đuretić.
Ukazala je da su osnaživanje stručnog kadra i ulaganje u obrazovanje posebno neophodni u opštinama na sjeveru, te da bi se na taj način mogla izvršiti umjerena decentralizacija upravljanja ovim važnim područjima i obezbijediti valorizacija stečenog obrazovanja.
Gazdić je predočio da obrazovanje i nauka predstavljaju temelj razvoja svake privredne grane jer omogućavaju stvaranje stručnog kadra, podstiču inovacije i unapređuju efikasnost procesa.
"Kroz istraživanje i primjenu znanja, privreda postaje konkurentnija, prilagođava se savremenim izazovima i postiže održiv rast. Bez ulaganja u znanje, nema dugoročnog ekonomskog napretka. Bez snažnog oslonca na znanje i inovacije, nijedna privredna grana pa ni šumarstvo i ekologija ne može dugoročno napredovati i održati se u globalnoj konkurenciji", istakao je Gazdić.
Prof. Milutinović je ukazao da je ekoloških problema mnogo, a ekoloških inženjera i eksperata vrlo malo, pa se optimalno rješenje jasno nameće, a to je da se, u okviru državnog Univerziteta Crne Gore (jer je taj univerzitet prvi koji treba da odreaguje na goruće probleme države), osnuje novi studijski program, i to na redovnim studijama, koji formira eksperte iz domena ekološkog inženjeringa.
Prema njegovim riječima, osnovni stubovi tog programa treba da budu znanja potrebna za eliminaciju ekološkog kriminala, sa širokim opusom, od pravne regulative do interakcije sa institucijama sve do Interpola, te znanja potrebna za stvaranje novih inovativnih samoodrživih programa u domenu ekološkog inženjeringa.
"Takođe, znanja vezana za nove tehnologije, za video osmatranja (dronovi), za razumijevanje video zapisa (AI), za prikupljanje podataka i sprovođenje rješenja (senzori i aktuatori) i za ekstrakciju skrivenih znanja (data science) i znanja od interesa za estetizaciju prostora, od čega koristi imaju i mnoge aktivnosti pod kapom drugih ministarstava", zaključio je prof. Milutinović.