Današnje klimatske promjene obuhvataju globalno zagrijavanje i kontinuirano povećanje prosječne globalne temperature i njegove šire efekte na klimatski sistem naše planete. Klimatske promjene u širem smislu obuhvataju i prethodne dugoročne promjene klime na Zemlji. Prema podacima Ujedinjenih nacija prosječna temperatura Zemljine površine sada je za oko 1,44 °C viša nego krajem 19. vijeka – prije industrijske revolucije – i viša nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 100.000 godina. Protekla decenija bila je najtoplija otkako se vrše mjerenja, a svaka od posljednje četiri decenije bila je toplija od bilo koje prethodne decenije još od 1850. godine.
Globalno zagrijavanje utiče na sve vrste biljnog i životinjskog svijeta i često su to nepoznati načini uticaja pri čemu su neke regije posebno osjetljive pa tako i regija Balkana i crnogorskog primorja. Istraživanja ukazuju na porast suše u ključnim fazama razvoja biljaka i ti dokazi se zasnivaju na uočenim promjenama temperature i padavina, posebno evidentnim u proljeće i ljeto, što se poklapa sa reproduktivnim fazama zametanja plodova i razvoja plodova u životnom ciklusu masline. Klimatske promjene mogu imati negativne posledice na prinose maslina. I najoptimističniji budući scenariji pokazuju smanjenje proizvodnje u maslinjacima koji su pod uticajem klimatskih promjena. Uticaji klimatskih promjena na trendove proizvodnje maslina nisu u potpunosti jasni zbog interakcija između ljudskih faktora i faktora spoljašnje sredine. Pod uticajem drastičnijih promjena temperature ili padavina, rizik za proizvodnju maslina bit će znatno veći.
Problematika očuvanja plodova masline radi dobijanja boljih prinosa i kvalitetnog maslinovog ulja je značajna tema kada govorimo o maslinarstvu u Crnoj Gori. Štete koje prouzrokuju napadi štetočina a posebno napad muve masline na plodove ogledaju se u opadanju plodova i smanjenom kvalitetu maslinovog ulja.
Kada je u pitanju maslina najvažnija štetočina ploda masline je muva masline. Odrasla jedinka je muva veličine 4-5 mm. U razvoju insekt ima stadijume: jaje larva lutka i imago.Jaje je bijelo duguljasto, cilindrično 0,7 mm dužine 0,2mm širine. Larva zavisno od stadijuma 1 mm-3 mm, i 7-8 mm pri kraju larvenog razvoja. Lutka je 4-4,5 mm dužine i 2 mm širine. Biologija muve masline pokazuje da je to homodinamičan insekt čiji razvoj zavisi od temperature,vlažnosti vazduha i prisutnosti ploda masline za reprodukciju. Odrasle muve žive dugo i tokom života mogu položiti veliki broj jaja. Zavisno od vremenskih uslova dolazi do preklapanja generacija. Prezimljava u stadijumu lutke u zemljištu ispod krošnje. Manji dio populacije prezimljava kao imago. Nove jedinke se pojavljuju u proljeće hraneći se nektarom cvijeta. Kako se razvija plod stiču se uslovi za polaganje jaja unutar ploda masline. Ženka polaže jedno jaje po plodu ispod epidermisa. a u slučaju jakog napada u plodu se nalazi više larvi.
Ljeti različiti stadijumi razvoja traju za jaja 2-4 dana, za larve 10-12 dana, 10 dana stadijum lutke i na kraju 10 dana dok odrasla ženka položi jaja. Dakle ljetnja generacija traje između 32 i 36 dana. Zimi za razvoj jajeta je potrebno 12-14 dana , za razvoj larve 15 dana a lutke 47-49 dana i preovipozicija jaja oko 60 dana.
Temperaturne sume potrebne za ostvarenje razvojnog ciklusa u našem području i na osnovu iskustva upoćuju na razvoj i preklapanje 3 do 5 generacija. Odrasle jedinke mogu preživjeti u opsegu od 6ºC do 35ºC što su limiti za razvoj. Optimalna temperatura za razvoj je između 20ºC i 30º C
Temperatura je jedan od klimatskih faktora koji utiču na biološki razvoj insekta. Odrasle muve mogu opstati između 6ºC i 30ºC Larve se mogu razvijatiizmeđu º6 i 30º st.U laboratorisjkim ispitivanjima razvoj larvi trajao je 37 dana na 12,5ºC st i 9 dana na 30ºC Izračunato je da je potrebno 130 temperaturnih dana dana iznad 10º C i 186 temperaturnih dana iznad 7,6ºC
Kao i larve lutke se mogu razvijati između 6ºC i 30ºC a optimalna temperatura između 22ºC i 25ºC iznad 10ºC potrebno im je 200ºC temperaturnih dana iznad10ºC
Jaja između 5ºC i 37ºC a optimalna je 27º. Laboratorijska ispitivanja pokazuju da je potrebno između 47º i 68º temperaturnih dana dana
Vlažnost vazduha je značajna u preimaginalnim stadijumima. Pri visokim temperaturama i niskoj vlažnosti plod gubi vlagu a preimaginalni stadijumu muve teško opstaju. Svi ovi podaci upućuju nas na važnost klimatskih faktora u razvoju pojedinih stadijuma muve masline i na mogućnost uticaja na promjene ovih podataka pod uticajem klimatskih promjena.
Klimatske promjene i ekstremni vremenski uslovi imaju veliki uticaj na proizvodnju kako usjeva tako i biljnih štetočina. Kao uglavnom prilagodljivi organizmi, insekti različito reaguju na klimatske promjene kao što je gore naznačeno klima kao ekološki faktor ima presudni uticaj na biološki razvoj štetočina..
U našim uslovima tokom ljeta kada nastupe visoke temperature dešava se prekid razvoja odrasle populacije. Odnos između biljke i muve se gotovo isključivo odnosi na plod. Krajem proljeća i početkom ljeta formirani plodovi nisu uvijek bili pogodni za napad. Ipak krupnije masline na spoljašnjem dijelu krošnje podložne su napadu u oba pomenuta perioda.
(Klopka za praćenje, maslinjak Bar) S. Kontić
Od koristi je pratiti uticaj porasta temperature i nivoa atmosferskog CO2, kao i promjenljivih obrazaca padavina, kako bi se predvidjeli uticaji na insekte od značaja za poljoprivrednu proizvodnju. Muva masline je štetočina masline (Olea europaea) od eko-socijalnog značaja u Mediteranu gdje je pripitomljena. Razna istraživanja kao i iskustva sa terena upućuju nas na informacije od značaja kada su u pitanju klimatske promjene i globalno zagrijavanje u vezi sa pojavom važnih štetočina na maslini. Maslina je vrsta kultura otporna na sušu. Naopasnija štetočina, muva masline (Bactrocera oleae), i domaćin maslina imaju bliske biološke veze pa se promjene u kontinuitetu napada mogu zapažati pod uticajem klimatskih promjena i na našem području. U tu svrhu korisno je imati podatke sa terena o praćenju datuma cvjetanja da bi se povećala tačnost simulacije predviđanja cvjetanja masline pod klimatskim promjenama. Pojava i let muve masline prati se pomoću klopki i laboratorijskim pregledom uzorkovanih plodova. Kako se klima zagrijava, predviđa se da će se rasprostranjenost masline proširiti na veće nadmorske visine i konsolidovati na drugim mjestima, izmještati iz priobalnih područja pa se očekuje da će se područja pogodna za uzgoj maslina u Crnoj Gori pomjeriti prema sjeveru i na veće nadmorske visine.
Rasprostranjenost muve masline će se proširiti na prethodno nepovoljna hladnija područja, ali će se smanjiti u toplim nižim predjelima gdje se temperature približavaju gornjim termalnim granicama. Posledično, predviđa se da će mnoga područja trenutno visokog rizika imati smanjen rizik od oštećenja od muhe s klimatskim zagrijavanjem.
Alati za procjenu klimatskih promjena na nivou gazdinstava uključuju jednostavne alate kao što je pristup klimatskim informacijama i uzbunama. Digitalni alati koji su praktični i pristupačni povećavaju savjetodavne kapacitete a mobilne meteorološke aplikacije, senzori za vlažnost zemljišta, DSS ( platforme za podršku odlučivanju) doprinose da se značajno unaprijedi kvalitet odluka. (Priručnik za obuku poljoprivrednih savetodavnih i stručnih službi na zapadnom balkanu, april 2026.) pa tako i odluke kada je u putanju zaštita muve od muve masline, te mjesta zasnivanja novih maslinjaka i izbora sorte masline.
U sklopu ovih aktivnosti neophodna je neprekidna saradnja Uprava i Službi koje učestvuju u praćenju pojave štetočine i odlukama o zaštiti.Važna je saradnja sa Udruženjima maslinara kao i medijima koji pomažu i doprinose pravovremenom širenju informacija za zaštitu i najava ektsremnih klimatskih pojava.
Savjet pripremila: Slavica Kontić, Direkcija za savjetodavne poslove i kontrolu na terenu u oblasti biljne proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.