Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodni saziv Vlade Crne Gore.
Arhiva

Vinogradarsko-vinarska proizvodnja

  1. Obim proizvodnje, prerada, broj gazdinstava 
  • U Vinogradarskom registru evidentirano je 312 proizvođača grožđa i 85 proizvođača vina;
  • Površina vinograda 2.850 ha;
  • Površine pod vinogradima su generalno u porastu i od 2010. godine kada je bio posljednji popis poljorpivrede pa do 2017. godine što su posljednji raspoloživi podaci, imamo rast površina pod vinogradima za 12,4%;
  • “ 13 jul - Plantaže ” AD 10-14 mil. litara vina,  oko 22 miliona kilograma grožđa;
  • Ostatak sektora čini 85 vinarija manjeg proizvodnog kapaciteta (ukupno  oko 400.000 litara vina; prosječni kapacitet ovih vinarija je oko 6.000 litara vina godišnje);
  1. Trendovi, specifičnosti
  • Godinama unazad, vino je jedan od najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda u izvozu;
  • Učešće vina u ukupnom izvozu iznosi 3,3%, a u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8%;
  • Vino je proizvod sa spoljnotrgovinskim suficitom, tj. vrijednost izvezenog vina skoro duplo veća od vrijednosti uvezenog. U 2018. godini, pokrivrenost uvoza izvozom iznosila je 191,4%;
  • Izvoz u 42 države;
  • Istraživanje sektrorskih studija za sektor vinogradarstva i vinarstva je pokazalo da godišnja potrošnja vina u u Crnoj Gori iznosi 8,2 mil. litara vina, ili 14 litara po glavi stanovnika;
  • Kao i u svim mediteranskim zemljama, dominantna je proizvodnja crvenog vina. Tradicionalno, 70% crnogorskih vina proizvodi se od čistog Vranca ili u kupaži s njim, a 25% od ukupne proizvodnje odnosi se na bijelo vino. Statistički je beznačajna proizvodnja likerskih i predikatnih vina.
  • Imamo više od 300 različitih vina na tržištu, od čega kompanija „13. jul - Plantaže“ AD proizvodi preko 40.
  • U poslednje vrijeme, radi zadovoljenja zahtjeva tržišta, prije svega turista, vinari proširuju asortiman proizvoda – primjetan je pozitivan trend u proizvodnji bijelog i roze vina. Međutim, vinogradarske regije s klimatskim karakteristikama u kojima mi uzgajamo grožđe, nijesu idealne za proizvodnju bijelih vina. Veoma je teško očuvati aromatski kompleks i kisjeline, koje značajno utiču na svježinu i lepršavost bijelih vina. Naime, u južnim, toplijim zemljama, radi postizanja što boljeg kvaliteta vina, neophodan je kompleksniji proizvodni proces. Problem je sve veći zbog globalnih klimatskih promjena. Ipak, zbog specifičnih orografskih karakteristika, u zemlji male površine i klimatskih karakteristika kakva je Crna Gora, moguća je proizvodnja bez komplikacija i bijelih vina, na većim nadmorskim visinama. Za očekivati je proširenje areala uzgoja vinove loze, i postizanje još boljeg kvaliteta bijelih vina upravo u područjima u kojima se za sada ne proizvodi grožđe, a za šta imamo mogućnosti, što je jedna od preporuka iz projekta Rejonizacija crnogorskog vinogradarskog proizvodnog područja, kojim je definisano 5 potencijalnih vinogradarskih subregiona.