Državni sekretar u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, šef Radne grupe za Poglavlje 27 i pregovarač Crne Gore za Klaster 4 Nenad Vitomirović ocijenio je da evropska integracija transporta donosi stroža pravila na putevima, uređeniju željeznicu, veću zaštitu putnika i bolje povezivanje luka i aerodroma s evropskim koridorima.
Infrastruktura i pravila moraju se razvijati zajedno
„Poglavlje 14 obuhvata pravila Evropske unije u drumskom, željezničkom, vazdušnom, pomorskom i kombinovanom transportu. Cilj je uspostavljanje bezbjednog, konkurentnog, dostupnog i ekološki održivog transportnog sistema, sposobnog da funkcioniše kao dio jedinstvenog evropskog tržišta. Poglavlje 14 – Saobraćajna politika i Poglavlje 21 – Transevropske mreže dio su Klastera 4 – Zelena agenda i održiva povezanost“, kazao je Vitomirović.
Kako je objasnio, Poglavlje 21 određuje infrastrukturni okvir – puteve, željezničke pravce, luke, aerodrome i energetske mreže kojima se Crna Gora fizički povezuje s evropskim koridorima, dok Poglavlje 14 uređuje pravila prema kojima se na toj infrastrukturi odvija prevoz ljudi i robe.
„Pojednostavljeno, Poglavlje 21 uređuje mreže kojima se povezujemo s Evropom, a Poglavlje 14 pravila prema kojima se tim mrežama bezbjedno i efikasno prevoze ljudi i roba“, rekao je Vitomirović.
Vitomirović je pojasnio da kada je riječ o Poglavlju 14, Crna Gora je radila na ispunjavanju četiri završna mjerila, koja obuhvataju usklađivanje u drumskom transportu, bezbjednost i interoperabilnost željeznice, prava putnika u svim vidovima prevoza i upravljanje vazdušnim saobraćajem.
„Naš cilj nije samo formalno zatvaranje pregovaračkih poglavlja, već da Crna Gora postane funkcionalan dio evropskog transportnog prostora – infrastrukturno povezan, bezbjedan, tržišno uređen i sposoban da evropske standarde dosljedno primjenjuje“, istakao je Vitomirović.
Rezultati se ne mjere brojem kazni
Govoreći o drumskom saobraćaju, Vitomirović je naveo da Poglavlje 14 istovremeno uređuje bezbjednost i uslove poslovanja profesionalnih prevoznika.
Kako je naveo, evropska pravila, obuhvataju vrijeme vožnje i obavezne odmore vozača, tahografe, tehničku ispravnost vozila, masu i dimenzije teretnih i putničkih vozila, pristup profesiji prevoznika i efikasan nadzor nad transportnim tržištem.
Ocijenio je da potreba za daljim unapređenjem bezbjednosti nije sporna i da je zato važno da nove zakonske mjere prati dosljedna kontrola njihove primjene.
Kao značajan korak izdvojio je opsežne izmjene i dopune Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, koje su stupile na snagu početkom avgusta ove godine.
Izmjene donose stroži pristup ponašanjima koja predstavljaju najveći bezbjednosni rizik. Posebno su uređena ograničenja za mlade vozače i učešće lakih električnih vozila, uključujući električne trotinete, u saobraćaju. Primjenu izmjena prate pojačane policijske kontrole, naročito na saobraćajno opterećenim pravcima i tokom turističke sezone.
Vitomirović je, ukazao da intenzitet kontrola i broj izrečenih sankcija nijesu konačno mjerilo uspjeha.
„Rezultate treba ocjenjivati na osnovu uporedivih podataka o broju saobraćajnih nezgoda, poginulih i povrijeđenih tokom dovoljno dugog perioda“, rekao je on.
Dodatni element tehničkog usklađivanja predstavlja Zakon o homologaciji vozila, sistema, sastavnih djelova vozila i posebnih tehničkih jedinica, koji je stupio na snagu sredinom 2026. godine. Njime se unapređuje pravni okvir za provjeru usklađenosti vozila i opreme s propisanim tehničkim zahtjevima.
„Evropski pristup bezbjednosti podrazumijeva jedinstven sistem koji čine propisi, dosljedna kontrola, prevencija, obrazovanje učesnika, bezbjedna infrastruktura i analiza podataka. Kaznena politika jeste važna poluga, ali njen krajnji cilj mora biti promjena ponašanja učesnika u saobraćaju i zaštita ljudskih života“, naglasio je Vitomirović.
Agencija nije željeznički prevoznik
Željeznički saobraćaj jedan je od ključnih elemenata Poglavlja 14 i politike održive povezanosti.
Prema riječima Vitomirovića, razvijena željeznica može povećati mobilnost građana, ojačati konkurentnost Luke Bar, rasteretiti puteve i doprinijeti smanjenju emisija iz transporta.
„Jedna od najvažnijih institucionalnih promjena jeste osnivanje Agencije za željeznice, koja je početkom 2026. godine zamijenila dotadašnju Upravu za željeznice. Agencija nije novo preduzeće koje prevozi putnike ili robu, već regulatorno i bezbjednosno tijelo željezničkog sistema“, naveo je Vitomirović.
Osnivanje Agencije, kako je rekao, neće samo po sebi automatski riješiti probleme željeznice, ali uspostavlja jasniju odgovornost za regulaciju, bezbjednost i nadzor.
''Time se regulatorna i bezbjednosna funkcija razdvajaju od upravljanja infrastrukturom i komercijalnog prevoza''. kazao je Vitomirović.
U sistemu djeluju Željeznička infrastruktura Crne Gore kao upravljač infrastrukture, Željeznički prevoz Crne Gore kao operator putničkog saobraćaja i Montecargo kao operator teretnog prevoza.
„Konačan učinak Agencije zavisiće od njene stručne osposobljenosti, funkcionalne nezavisnosti, kadrovskih i finansijskih kapaciteta i dosljednosti u primjeni propisa“, ocijenio je Vitomirović.
Poseban fokus stavljen je na interoperabilnost, odnosno postepeno tehničko i operativno usklađivanje crnogorskih pruga, voznih sredstava, signalno-sigurnosnih i komunikacionih sistema s evropskim željezničkim sistemom. Time se smanjuju tehničke i administrativne prepreke u prekograničnom prevozu putnika i robe.
Pad putničkog, rast teretnog prevoza
Kako je kazao, prema podacima MONSTAT-a tokom 2025. godine broj putnika prevezenih željeznicom bio je 12,3 odsto manji nego 2024. godine, dok je ukupni putnički učinak, koji uzima u obzir i udaljenost na kojoj su putnici prevezeni, smanjen 15,2 odsto.
Dodao je, da je količina prevezene robe povećana na 2,1 odsto, a teretni učinak, koji uključuje i udaljenost prevoza, povećan je za 15 odsto.
On je ocijenio da ovi podaci ne pružaju dovoljno osnova da se bez dodatne analize utvrde uzroci pada putničkog prevoza, ali ukazuju na potrebu unapređenja pouzdanosti vozova, poštovanja reda vožnje i vremena putovanja, raspoloživosti voznih sredstava, kao i povezanosti željeznice s drugim vrstama javnog prevoza.
„Rast teretnog učinka ukazuje na značaj koji željeznica može imati u transportu robe, dok je za ocjenu njegovih uzroka i veze s prometom Luke Bar potrebna detaljnija analiza“, rekao je Vitomirović.
Evropsko usklađivanje, zaključio je, treba da doprinese kvalitetu prevoza, bezbjednijoj i pouzdanijoj usluzi, boljem informisanju, efikasnijem postupanju u slučaju kašnjenja ili prekida putovanja i većoj dostupnosti stanica i vozova osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.