INTERVJU MINISTRA EKONOMIJE DR VLADIMIRA KAVARIĆA PORTALU ANALITIKA - 03. JUN 2011.

Stav Vlade Crne Gore oko finalne realizacije projekta izgradnje hidroelektrana na Morači zavisiće od kvaliteta ponuda. Preferiramo ekološki što prihvatljivije rješenje, sa većom proizvodnjom, manjim koncesionim periodom i što nižim učešćem države, objasnio je Kavarić.
Ministar ekonomije Vladimir Kavarić kazao je u intervjuu za Portal Analitika da država neće više pomagati Kombinat aluminijuma.
- Vlada se jasno opredijelila da neće više davati subvencije po pitanju električne energije Kombinatu aluminijuma u Podgorici. To je, pored kreditnih opterećenja, test za upravu ove kompanije, naveo je Kavarić, napominjući da generalno nije zagovornik subvencija.
- Međutim, kada govorimo o Crnoj Gori kao tranzicionoj zemlji, moramo znati da se tu prepliću različiti faktori, prije svega socijalni, koji sugerišu određenu državnu intervenciju. Državna intervencija, kada je potrebna, trebalo bi da bude usmjerena samo na restruktuiranje preduzeća i njihovu pripremu za tržišnu utakmicu, objasnio je Kavarić. Prema zvaničnim podacima država Crna Gora je na ime subvencija struje u proteklom petogodišnjem periodu pomogla KAP sa oko 60 miliona eura.
Ministar ekonomije je, u cilju jačanja ekonomije, najavio realizaciju projekta “Biznis zone” koji će omogućiti poslovanje malih i srednjih preduzeća pod puno povoljnijim uslovima.
- Osnovni benefit za preduzeća je brži i jeftiniji pristup zemljištu koje je predviđeno za privrednu djelatnost, jeftinije poslovanje, dostupnost drugih kadrova koji su zaposleni u biznis zoni. Prednosti su mogućnosti bržeg investiranja, uređena infrastruktura i bolji uslovi rada, kao i jeftinija ili besplatna promocija preduzeća u okviru promocije biznis zone, istakao je Kavarić.
Posebna pogodnost projekta "Biznis zona" u nerazvijenim područjima je što se novoosnovano pravno lice u nedovoljno razvijenim opštinama, koje se bavi proizvodnjom, oslobađa plaćanja poreza na dobit za prve tri godine od početka obavljanja djelatnosti
ANALITIKA: Na funkciju ministra ekonomije ste izabrani prije tačno pola godine. Kakvo je trenutno stanje ekonomije Crne Gore - da li je bolje ili gore nego prošle godine?
KAVARIĆ: Po pitanju generalnog ambijenta, pokazatelji govore da se nastavlja oporavak privrede i da su održani uslovi za dinamiziranje rasta započetog u trećem kvartalu prošle godine. Takođe, napredovali smo i prema svim međunarodnim izvještajima. Crna Gora ima prilično dobru poziciju na indeksima konkurentnosti kao što je Duing biznis, kanadski Frejzer institut, Indeks globalne konkurentnosti, dok smo po reformama bili lider u regionu 2010. godine. Svakako da suštinski oporavak ekonomije zavisi od atraktivnosti našeg biznis ambijenta. U tom dijelu, očekujemo rezultate već sprovedenih aktivnosti po pitanju eliminisanja biznis barijera. Mislim da naši napori na unaprijeđenju stanja u oblastima izvršavanja ugovora, započinjanja biznisa, plaćanja poreza i uopšte na unapređenju poslovnog okruženja, stvaraju dobru biznis atmosferu u Crnoj Gori. Osim toga, dobra vijest je i jačanje kreditnih aktivnosti banaka a pozitivne su i najave za predstojeću turističku sezonu.
ANALITIKA: Koji su najveći izazovi sa kojim se naša privreda suočava?
KAVARIĆ: Veliki izazov predstavljaju preduzeća sa naslijeđenim problemima gdje je neophodno primijeniti koncept restruktuiranja kako bi se stvorili uslovi da posluju po tržišnim principima.
ANALITIKA: Pripadate ekonomskoj školi koja se izričito zalaže protiv državnog intervencionizma. No, Vlada u kojoj ste ministar ekonomije - zdušno pomaže preduzeća sa 350 miliona eura državnih garancija. Molim Vas da objasnite tu kontradiktornost?
KAVARIĆ: Nema kontradiktornosti. Elementarna i vrlo dokaziva činjenica jeste da u dugom periodu zdrava tržišna utakmica donosi - najbolje rezultate. Tome nas uči i geneza razvoja zapadne civilizacije kao i rezultati zemalja koji su ovaj koncept afirmisali. Međutim, kada govorimo o Crnoj Gori kao tranzicionoj zemlji, moramo znati da se tu prepliću različiti faktori, prije svega socijalni, koji sugerišu određenu državnu intervenciju. U tom smislu, može se reći i da bi državna intervencija - kada je potrebna - trebalo da bude usmjerena na restruktuiranje preduzeća i njihovu pripremu za tržišnu utakmicu.
ANALITIKA: U toku je proces restrukturiranja velikih kompanija. Među najvećim problemima je status nikšićke Željezare, a u Vladi smatraju da je rješenje problema nova privatizacija. Ima li interesovanja za četvrtu privatizaciju nikšićke Željezare?
KAVARIĆ: Ne bih licitirao sa imenima, pogotovo ako znamo da je ovaj proces u nadležnosti stečajnog upravnika. Naravno da smo kao Vlada zainteresovani da se za Željezaru nađe strateški partner koji će moći da valorizuje njene potencijale, posebno ako se radi o renomiranim kompanijama iz te oblasti.
ANALITIKA: Drugi veliki ekonomski problem je Kombinat aluminujuma. Hoće li Vlada i dalje pomagati KAP?
KAVARIĆ: Vlada se jasno opredijelila da neće više davati subvencije po pitanju električne energije Kombinatu aluminijuma u Podgorici i to je, pored kreditnih opterećenja, test za upravu ove kompanije. Stav Vlade je bio da su potrebne personalne promjene na čelu kompanije, što se i desilo. U skladu sa svojim ovlašćenjima, Bord direktora je predložio drugog kandidata, o čemu se naš predstavnik u tom tijelu izjasnio.
ANALITIKA: Vratimo se razvojnim projektima. Pripremate projekat “Biznis zone”. Šta nam možete reći o tom projektu i koje su pogodnosti koje će njegovom realizacijom dobiti mala i srednja preduzeća?
KAVARIĆ: Biznis zone su još jedan projekat Vlade Crne Gore kako bi se podstakao razvoj malog i srednjeg preduzetništva na infrastrukturno opremljenom zemljištu. Korisnici zona mogu biti mala i srednja preduzeća koja se bave lakom industrijom koja ne zagađuje životnu okolinu. Osnovni benefit je brži i jeftiniji pristup zemljištu koje je predviđeno za privrednu djelatnost, jeftinije poslovanje, dostupnost drugih kadrova koji su zaposleni u biznis zoni. Prednosti su mogućnosti bržeg investiranja, uređena infrastruktura i bolji uslovi rada, kao i jeftinija ili besplatna promocija preduzeća u okviru promocije biznis zone.
Za državu bi to značilo ubrzan privredni razvoj na određenom području, privlačenje investitora i kapitala, veća konkurentnost preduzeća, racionalno korišćenje prostora, kontrola očuvanja životne sredine, podizanje konkurentnosti lokalnih preduzeća i što je jako značajno, na taj način se podstiče konkurencija između opština.
ANALITIKA: Značajan projekat je izgradnja hidroelektrana na Morači gdje je Vlada ostavila mogućnost investitorima da predlažu sopstvena tehnička rješenja izgradnje. Hoće li svako alternativno rješenje - biti prihvatljivo za Vladu?
KAVARIĆ: Stav Vlade Crne Gore oko finalne realizacije projekta izgradnje hidroelektrana na Morači - zavisiće od kvaliteta ponuda! Prihvatljiva će biti ona alternativna rješenja koja se kreću u okvirima tenderskih uslova. Naravno, mi ćemo se kao Vlada zalagati za što ekološki prihvatljivije rješenje, sa većom proizvodnjom, manjim koncesionim periodom i što manjim učešćem države.
ANALITIKA: Pripremate strategiju za održivi ekonomski rast Crne Gore kroz uvođenje međusobno povezanih preduzeća koja funkcionišu kao povezani sistem (klaster) do 2016. Godine. Kakva su Vaša očekivanja?
KAVARIĆ: Prije svega, očekujem konkretne, jasne i efektne preporuke za unapređenje mikroekonomskog poslovnog okruženja i poboljšanje konkurentnosti ključnih sektorskih klastera, poboljšanje konkurentnosti države u cjelini, s posebnim akcentom na Sjeverni region. Uvođenje klastera i njihovo uspješno funkcionisanje važan je faktor povećanja konkurentnosti manje razvijenih opština i regiona i postizanja ravnomjernijeg regionalnog razvoja. Mogući doprinos modela klastera u Crnoj Gori, ogledao bi se i u jačanju procesa saradnje između ključnih aktera u državi u cilju povećanja konkurentnosti klastera odnosno regiona kojima pripadaju.