Ministar ekonomije dr Vladimir Kavarić u intervjuu dnevnom listu “DAN“, 30. oktobar 2011. godine

1. Da li je Vlada pregovarala sa potencijalnim trećim partnerom u KAP-u, s obzirom da je Skupština akcionara 31. oktobra?
Javnost je upoznata sa nedavnim transakcijama na berzi i kupovinom akcija Kombinata aluminijuma Podgorica. Realno je očekivati da vlasnik skoro 15 odsto akcija na predstojećoj Skupštini akcionara svojim glasovima obezbijedi ulazak svog predstavnika u Odbor direktora. Bord direktora je pravo mjesto za rješavanje operativnih pitanja, naravno, uz napore svih aktera, CEAC-a, Vlade Crne Gore, i ostalih akcionara. Trgovina akcijama KAP-a na berzi pokazuje ozbiljnu zainteresovanost za ovu kompaniju. Za Vladu Crne Gore to je dodatna potvrda opravdanosti naših napora koje smo preduzimali u prethodnom periodu da se očuva KAP.

2. Kakvi su planovi trećeg partnera koji će imati 14 odsto akcija KAP-a? Ko je treći partner koji ce ući u KAP?
Prerano je govoriti o planovima novog akcionara koji, kao što je poznato, posjeduje svega 15 odsto akcija. Međutim, svako rješavanje problema u KAP-u mora prije svega da se fokusira na problem dugoročnog snabdijevanja električnom energijom, pitanja dugova, investicionog programa i to su sve problemi za koje očekujemo konkretne predloge, bez obzira na to ko je vlasnik KAP-a, odnosno kome je data mogućnost upravljanja kompanijom jer je menadžment kompanije najodgovorniji za njeno poslovanje.

3. Razmatra li se na nivou ministarstava rješavanje pitanja struje KAP-a? Hoće li Vlada nastaviti da subvencira potrošnju elektricne energije Kombinata nakon isteka sadašnjeg ugovora?
U okviru Ugovora o poravnanju sa CEAC-om nije ostavljena mogućnost subvencioniranja električne energije nakon dogovorenog roka. Ono što mi u Vladi stalno naglašavamo je da je potrebno dugoročno riješiti pitanje snabdijevanja električnom energijom a jedna od opcija bi bila da Kombinat aluminija ima svoj sopstveni izvor električne energije. Tu postoji prostor za razmišljanje da se neki od energetskih potencijala valorizuje u tu svrhu. Postoje i opcije u energetskom sektoru Crne Gore i okruženja i svakako da smo mi u Vladi veoma zainteresovani da se nađe najbolji način koji bi dugoročno riješio pitanje električne energije KAP-a ali i pitanje nabavke energije do stavljanja u funkciju energetskih potencijala.

4. Kada ocekujete potpisivanje sporazuma o pristupanju STO-u?
Crna Gora je decembra 2004. godine podnijela zahtjev za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. U dosadašnjem procesu pristupanja održano je sedam sjednica Radne grupe, više bilateralnih pregovora o pristupu tržištu i jedan plurilateralni pregovor o domaćoj podršci poljoprivredi i izvoznim subvencijama.
Bilateralni pregovori zaključeni su sa EU, Kinom, Švajcarskom, Norveškom, Brazilom, Kanadom, Japanom, SAD-om, El Salvadorom i Hondurasom. Pregovori sa Ukrajinom počeli su decembra 2008. godine, i do sada je održano osam rundi pregovora i jedne bilateralne konsultacije.
Na bilateralnim konsultacijama Crne Gore i Ukrajine, održanim u avgustu ove godine u Kijevu, ukrajinska strana je prihvatila predlog Crne Gore da počnu pregovori u cilju zaključenja Sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA), posebno sa aspekta zahtjeva kojima Crna Gora nije u mogućnosti da izađe u susret u kontekstu pristupanja STO. Procijenjeno je da bi ovakav pristup zadovoljio obje strane, ali i omogućio Crnoj Gori punopravno članstvo u Organizaciji. Pregovori o zaključenju FTA predstavljaju proces odvojen od procesa pristupanja STO-u, ali Ukrajina i Crna Gora kroz zaključenje FTA dobijaju povoljniji pristup tržištu roba i usluga. Dogovoreno je i da se nakon zaključenja FTA, potpišu Protokoli u okviru pregovora za članstvo Crne Gore, tako da je zaključenje pregovora direkno uslovljeno potpisivanjem FTA.
Naredna runda pregovora sa predstavnicima Ukrajine biće održana najvjerovatnije tokom novembra mjeseca, kada se očekuje okončanje pregovora. Trenutno usaglašavamo termin održavanja sastanka.

5. Hoce li se nakon pridruzivanja pogoršati ili poboljsati status domacih proizvođača?
Članstvo Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji će umanjiti troškove poslovanja u zemlji, privući investicije i proširiti kanale distribucije, kao i primjenu prihvaćenih standarda, čime će povećati konkurentnost crnogorskih proizvođača. Učlanjenje Crne Gore u STO-u neće nanijeti štetu domaćim proizvođačima. Crna Gora će imati pravo da sprovodi neophodne mjere da bi zaštitila svoje proizvođače u slučaju poremećaja koji bi izazvali strani proizvodi. Imaće pravo da, pored carinskih dažbina, primijeni i mjere obezbijeđenja kao što su naknade za anti-damping, kompezacione naknade i sl. Takođe, bićemo u mogućnosti da učestvujemo u rundama multilateralnih pregovora, tj. da utičemo na formiranje budućih trgovinskih pravila.

6. Šta ce pridruzivanje STO-u značiti za crnogorsku privredu?
Prednosti članstva Crne Gore u STO ogledaju se u tome što crnogorski izvoznici dobijaju garanciju da će biti tretirani na tržištima ostalih članica po tačno utvrđenim pravilima, koja su dijelom definisana sporazumima STO-a, a dijelom u Listama koncesija za robe i usluge članica.
Članstvom u STO strani investitori imaju jasnu sliku o propisima koji se primjenjuju u Crnoj Gori što dodatno utiče na atraktivnost Crne Gore u privlačenju stranih investicija.
Kad je u pitanju tržište Crne Gore, stranim robama i uslugama će takođe biti olakšan pristup, a pravila iz STO sporazuma su najvećim dijelom već unijeta u crnogorsko zakonodavstvo. Takođe, učlanjenjem dobijamo mogućnost za aktivnijim učešćem u kreiranju međunarodnih pravila. U STO-u važi pravilo „jedna država jedan glas“. Tako sve članice imaju podjednaka prava.
Od našeg daljeg aktivnog učešća u radu STO-a direktno zavisiti i mogućnosti za iskorišćavanjem svih pozitivnih efekata članstva u ovoj organizaciji.

7. Kada ce se raspisati novi tender za hidroelektrane na Morači?
O daljem postupku valorizacije potencijala rijeke Morače odluku će donijeti Vlada Crne Gore a o načinu njegove realizacije će odlučiti nakon razmatranja izvještaja Tenderske komisije o postupku davanja koncesije. Ta odluka će zavisiti i od elaborata i analiza Elektroprivrede Crne Gore koji treba da pokažu da li je moguć scenario po kome bi EPCG gradila hidrocentrale na Morači. Potencijal rijeke Morače je veoma značajan za ukupnu energetsku stabilnost Crne Gore, posebno u situaciji kada imamo značajan deficit električne energije I upravo zbog toga svako rješenje će morati da dobije odobrenje republičkog parlamenta.