Govor ministra rada i socijalnog staranja Suada Numanovića na Petom socijalnom forumu Energetske zajednice

V SOCIJALNI FORUM ENERGETSKE ZAJEDNICE
Hotel „Splendid“ Bečići, 11. septembar 2012. godine

Govor ministra rada i socijalnog staranja dr Suada Numanovića

Uvaženi predstavnici Sekretarijata Energetske zajednice,
Predstavnici država članica,
Socijalni partneri,
Poštovani eksperti,

Zadovoljstvo mi je da vas pozdravim, i u ime države domaćina, Crne Gore, poželim dobrodošlicu svim učesnicima petog Socijalnog foruma Energetske zajednice.

Socijalni forum, sada već peti po redu, postao je stalno mjesto za razmjenu iskustava i omogućava zemljama članicama Energetske zajednice, uz poštovanje međusobne različitosti, različitih okolnosti i nacionalne situacije, da razviju, zajedno, ne samo set energetskih zakona već i set socijalnih zakona. Vjerujem da će i ovaj forum rezultirati usvajanjem zaključaka koji će predstavljati pravce u kojim se trebaju razvijati politike u oblasti upravljanja promjenama, energetske dostupnosti i smanjenja negativnih efekata energetskih reformi i zaštite potrošača koji spadaju u socijalno osjetljive kategorije.

Crna Gora je ratifikujući Sporazum o formiranju Energetske zajednice 2006. godine postala njena punopravna članica, a 2007. godine potpisala je i Memorandum o razumijevanju o socijalnim pitanjima u okviru Energetske zajednice. Socijalna dimenzija koja profiliše ovaj dokument istovremeno i promoviše socijalni dijalog u energetskom sektoru, kako na nacionalnom i lokalnom, tako i na regionalnom nivou i potvrđuje da socijalni dijalog nema alternativu.

U Crnoj Gori se promoviše socijalni dijalog u energetskom sektoru, sa ciljem da se stvore bolji uslovi za zapošljavanje, rad i bolji životni standard i doprinese ekonomskom i socijalnom napretku. Takođe, prioritetni ciljevi su obezbjeđenje zaštite socijalno ugroženim potrošačima, podizanje prilagodljivosti radne snage-posebno nisko-kvalifikovanih i starijih radnika, ulaganje u ljudski kapital i neprekidno učenje, unapređenje uslova rada i životnog standarda kroz unapređenje radnog zakonodavstva, poboljšanje radnog okruženja u pogledu zdravlja i bezbjednosti radnika, obezbjeđivanje jednakih mogućnosti sa težištem na principu jednakih zarada za rad iste vrijednosti za muškarce i žene.

U Crnoj Gori ostvaren je značajan napredak u harmonizaciji zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom, prije svega na unapređenju ljudskih prava u oblasti rada i zapošljavanja. Tokom 2011. godine nastavili smo sa reformom propisa u oblasti rada i donijeli neke veoma značajne zakone. Usvojili smo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu koji je usaglašen sa relevantnim konvencijama Međunarodne organizacije rada, Izmijenjenom Evropskom socijalnom poveljom i određenim brojem direktiva Evropske unije.

Pomenuću najznačajnija rješenja koja su, u pravcu zaštite zaposlenih uvrštena u ovaj Zakon:
- Uveden je princip da se ugovor o radu zaključuje na neodređeno vrijeme, a rad na određeno vrijeme ograničava na 24 mjeseca, sa izuzecima kada je u pitanju zamjena odsutnog zaposlenog, sezonski rad i rad na određenom projektu.
- Uveden je novi institut o zaštiti radno-pravnog statusa zaposlenih koji u dobroj namjeri prijave da postoji osnov sumnje na korupciju.
- Predviđena je novina koja se odnosi na izjednačavanje položaja muškaraca i žena u pogledu ostvarivanja prava na zaradu, na način što predviđa da se zaposlenom muškarcu, odnosno ženi garantuje jednaka zarada za isti rad ili rad iste vrijednosti koji ostvaruje kod poslodavca
- Uvodi se i novo pravilo o teretu dokazivanja u slučaju spora povodom otkaza poslodavca, tako da je teret dokazivanja opravdanosti i zakonitosti otkaza na poslodavcu.

Rješenjima datim u Zakonu o radu obezbjeđuje se implementacija principa flekssigurnosti, što doprinosi unapređenju poslovnog ambijenta, većoj fleksibilnosti na tržištu rada i uklanjanju biznis barijera.

Usvojili smo i Zakon o zabrani zlostavljanja na radu, kojim se po prvi put u našem radno-pravnom sistemu stvaraju pretpostavke za unapređenje radnog ambijenta kroz predviđanje preventivnih mjera od mobinga na radnom mjestu.

Želio bih da naglasim da su oba ova zakona usvojena uz konsenzus svih socijalnih partnera.

U Crnoj Gori je razvijen socijalni dijalog a tripartizam kao osnovni instrument demokratije u oblasti radnih odnosa razvija se i unapređuje kroz institucije sistema. U tom smislu su Vlada i reprezentativni sindikati javnog sektora potpisali Sporazum o politici zarada zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore, za period 2012-2015.godine, koji predviđa rješenja koja treba da obezbijede fiskalnu konsolidaciju i konkurentnost crnogorske privrede u uslovima ekonomske krize, uz obezbjeđivanje odgovarajuće zaštite ekonomsko-socijalnog položaja zaposlenih koji se finansiraju iz budžeta Crne Gore.

U bipartitnom socijalnom dijalogu reprezentativnih socijalnih partnera zaključen je 2012. godine Granski kolektivni ugovor za energetiku, proizvodnju, preradu i promet uglja, naftnih derivata i gasa.

Kroz rad našeg Socijalnog savjeta dajemo još veći kvalitet socijalnom dijalogu, a preko Agencije za mirno rješavanje radnih sporova stvorena je mogućnost da zaposleni na brz i efikasan način i bez pokrenutog sudskog postupka okončaju radni spor.

Kada su u pitanju socijalno ugrožena kategorija stanovništva, Vlada Crne Gore je iskazala posebno razumijevanje i u cilju njihove zaštite kontinuirano, od 2007. godine, sprovodi aktivnosti subvencioniranja računa za utrošenu električnu energiju najugroženijim kategorijama.

Regulatorna agencija za energetiku je u julu tekuće godine donijela Odluku o utvrđivanju tarifa za snabdijevanje ugroženih (ranjivih) kupaca. Ova agencija je cijeneći da se radi o kategoriji socijalno i zdravstveno ugroženih lica koja nijesu u stanju da plaćaju puni iznos računa za utrošenu električnu energiju, utvrdila da udio troškova električne energije u ukupnim raspoloživim sredstvima jednog domaćinstva za tu kategoriju kupaca treba smanjiti za 50%, odnosno da tarife za ranjive kupce treba da budu manje za 50% od regulisanih tarifa za kupce iz kategorije potrošnje domaćinstva.

U odnosu na poboljšanje radnog okruženja u pogledu zdravlja i bezbjednosti radnika, Vlada Crne Gore je krajem 2009. godine usvojila STRATEGIJU ZA UNAPREĐENJE ZDRAVLJA ZAPOSLENIH I ZAŠTITE NA RADU U CRNOJ GORI za period 2010. – 2014. sa Akcionim planom implementacije. Prije usvajanja strategije sproveden je postupak konsultacije sa reprezentativnim organizacijama poslodavaca i zaposlenih. U sklopu implementacije ove Strategije, predviđa se reforma sistema zdravstvene zaštite zaposlenih kroz novi model organizacije i pružanja usluga medicine rada, koja na nacionalnom nivou predviđa pored ostalog i osnivanje Zavoda za medicinu rada.

Početkom maja 2012. godine je počela realizacija IPA 2009 Projekta: „Harmonizacija i implementacija propisa iz nadzorne oblasti Inspekcije rada i zaštite na radu sa EU acquis-em“ u sklopu kojeg će u roku od 18 mjeseci biti realizovan Twinning ugovor sa Slovenijom kao izabranim EU partnerom, koji predviđa harmonizaciju i implementaciju regulative iz oblasti zaštite na radu sa EU acquis-em.

Polazeći od činjenice da je ekonomska kriza dovela do sporijeg ekonomskog rasta, da je smanjen potencijal otvaranja radnih mjesta, te se kao posljedica javlja porast nezaposlenosti i visok stepen dugoročne nezaposlenosti, Nacionalna strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa 2012-2015. postavlja za prioritete povećanje zaposlenosti i smanjenje stope nezaposlenosti, unapređenje znanja, vještina i kompentencija u svrhu povećanja mogućnosti zapošljavanja i povećanja konkurentnosti kroz formalno obrazovanje, neformalno učenje i osposobljavanje i promovisanje socijalne inkluzije i smanjenje siromaštva.

Posebni ciljevi u okviru navedenih prioriteta su stimulisanje generisanja zaposlenosti poboljšanjem biznis okruženja i upravljanje tržištem rada, pronalaženje odgovarajuće ravnoteže između fleksibilnosti, produktivnosti i sigurnosti na tržištu rada. Ovaj cilj je orjentisan na održavanje ekonomske stabilnosti, integraciju dugoročno nezaposlenih lica i mladih nezaposlenih na tržištu rada, povećanje samozapošljavanja, podsticanje preduzetništva, posebno u nerazvijenim područjima Crne Gore.

Takođe, kao ciljevi su postavljeni i unapređenje sistema socijalnih davanja i socijalnih usluga u cilju bolje usmjerenosti i pokrivenosti ranjivih grupa, integracija u zapošljavanju osoba sa invaliditetom, integracija u zapošljavanju RAE populacije, izbjeglica i raseljenih lica.
Nacionalnim akcionim planom zapošljavanja za 2012. godinu, konkretizuje se realizacija navedenih prioriteta, odnosno, Nacionalne strategije zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa u Crnoj Gori.

Dame i gospodo,

Želim da istaknem da propisi u oblasti rada koji su usvojeni tokom prethodne i ove godine u Crnoj Gori, stvaraju uslove za veću pokretljivost radne snage, nove investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i klastera, razvoj preduzetništva, povećanje zaposlenosti kroz fleksibilne oblike rada, unapređenje socijalnog dijaloga radi kolektivnog pregovaranja na nivou poslodavca, granskom i nacionalnom nivou.

Poseban kvalitet ovih rješenja je u tome što ona predstavljaju rezultat kompromisa sva tri socijalna partnera, i što objektivno obezbjeđuju uslove za uspostavljanje ravnoteže interesa zaposlenih i poslodavaca, u skladu sa međunarodnim standardima u oblasti rada.Oprijedijeljeni smo da nastavimo sa unapređenjem pravnog, političkog i ekonomskog sistema, promovisanjem fundamentalnih evropskih vrijednosti a to su ljudska prava i vladavina prava, i time potvrdimo naš strateški cilj –pridruživanje evropskoj porodici država.

Zahvaljujem na pažnji i želim uspješan rad petog Socijalnog foruma, i svim učesnicima ugodan boravak u Crnoj Gori.