Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića dnevnim novinama “VIJESTI” 03.1.2013.

Crnogorsku ekonomiju je i u ovoj godini obilježio neriješen status i kriza u Kombinatu aluminijuma, najvećem izvozniku. Hoće li i kada u KAP ući novi partner i koje povoljnosti iz budužeta će biti obezbijeđene za taj posao? Kada budemo imali ponude u finalnoj formi, moći ćemo da govorimo o elementima ponuda kao I eventualnim obavezama države. Trenutno pregovaramo sa zainteresovanim investitorima. To je veoma složen proces, jer integriše više pitanja, od električne energije, preko pokretanja fabrika prepade I glinice, stavljanje Rudnika boksita Nikšić u funkciju KAP-a, investicije, ekološka pitanja i sve to, saglasićete se, zahtijeva vrijeme. Tražimo dugoročno održivo rješenje za KAP, imajući u vidu sve ono što ta kompanija znači za Crnu Goru.

Osjećate li ličnu odgovornost zbog toga što problemi u KAP-u još nijesu riješeni? Osjećam i ličnu i profesionalnu odgovornost za sve što je u nadležnosti Ministarstva ekonomije. Ako je pitanje trebalo da znači da li je nešto propušteno u rješavanju pitanja Kombinata aluminijuma Podgorica, tvrdim da smo vrlo pažljivo analizirali sve probleme I moguća rješenja, u skladu sa zakonima I aktuelnim stanjem u kompaniji. Sve što je u nadležnosti Vlade Crne Gore je urađeno, imajući u vidu zakone i ugovor, kao i skupštinske zaključke koji su, podsjećam, obavezali na opstanak KAP-a i izbjegavanje stečaja. Na kraju, podsjetiću da je najveći problem KAP-a snabdijevanje električnom energijom a to je pitanje koje opterećuje ovu kompaniju od njenog osnivanja.

Stiče se utisak da je njemački HGL izgubio "trku" za KAP i da je trenutno jedini kandidat za ulazak u KAP turski Toščelik. Dokle su stigli ti pregovori i kada bi mogli da budu okončani? Sve dok imamo zainteresovane investitore koji su spremni da dostave ponudu, i dok te ponude ne stignu u njihovoj finalnoj formi, niko nije “izgubio trku”. Kombinat aluminijuma je suviše kompleksno pitanje da bi se olako odricali svih inicijativa za preuzimanje akcija kompanije.

Izgradnja drugog bloka TE Pljevlja je više puta najavljivana, a posljednji put kada je stigla ponuda kineskih kompanija. Hoće li početi gradnja termocentrale i ko će dobiti projekat? Imamo ponudu kineske kompanije kao i pismo o namjerama čeških investitora. U vremenu opreznog investiranja na globalnom nivou, to su više nego ohrabrujuće vijesti. Naš posao je da ponude pregledamo i ocijenom šta je najbolje za državu i energetiku Crne Gore da se uradi. To se odnose ne samo za tehničko rješnje, odnosno kvalitet ponude, nego i na finansijsku konstrukciju, I to je nešto na čemu se intenzivno radi. Zadovoljni smo finansijskom ponudom, a EPCG razgovara o tehničkom aspektu. Naš cilj je da se resursi iskoriste na optimalan način. 

Plašite li se da država može izgubiti 70 miliona eura zbog arbitraže koju je pokrenuo bivši Vladin partner za Željezaru – MNSS ili je dovoljno zaštićena, s obzirom na neulaganja kompanije i ostale neispunjene ugovorne obaveze? Vlada Crne Gore je ispoštovala sve što je bilo predviđeno Ugovorom I zakonima Crne Gore u slučaju Željezare Nikšić I bivšeg vlasnika MNSS-a. Stečajni postupak Željezare i kasnije prodaja koju je sproveo Privredni sud, odrađena je po važećim zakonima Crne Gore kao što je i predviđeno Ugovorom o kupovini akcija gdje je precizirano da je kao mjerodavno predviđeno crnogorsko zakonodavstvo. Privatizacioni ugovor je vlasnika obavezao na ulaganja, kojih nažalost nije bilo, što je dovelo do negativnih posljedica koje su se reflektovale na loše poslovanje fabrike i što je Željezaru dovelo do bezizlazne situacije.Kroz garancije za kredit I ostale mjere koje smo preduzeli kako bi Željezara prevazišla težak period u poslovanju, pomogli smo tadašnjem vlasniku koji se, međutim, nije pokazao kao sposoban da, uz tu podršku, održi poslovanje I redovnu isplatu zarada, na osnovu čega su zaposleni u kompaniji pokrenuli stečajni postupak.

Problem deficita električne energije je i dalje izražen, zbog čega građani i privreda plaćaju skupu uvoznu struju, a kasne i projekti za proizvodnju iz obnovljivih izvora. Šta će Ministarstvo ekonomije preduzeti 2013. da Crna Gora krene s te mrtve tačke? Opšti je utisak da smo, napokon, svi postali svjesni onoga što je Vlada Crne Gore zastupala a to je da imamo potencijale koje moramo iskoristiti kako bi, prije svega, ostvarili energetsku nezavisnost zemlje. Bolja dinamika je ostvarena na manjim projektima, kao što su male hidrocentrale, gdje već tokom 2013. godine očekujemo izgradnju i puštanje u rad prvih malih hidroelektrana. Projekti izgradnje vjetroelektrana realizuju se u skladu sa ugovorima o zakupu zemljišta i izgradnji vjetroelektrana na lokalitetu Krnovo (opštine Nikšić i Šavnik) i na lokalitetu Možura (opštine Ulcinj i Bar) i u 2013. godini očekujemo se izdavanje građevinskih dozvola za oba objekta, a nakon toga i početak građevinskih i drugih radova. Za projekte na Morači i Komarnici postoji interesovanje investitora iz Kine, ali i drugih zemalja. Potpisan je Memorandum o razumijevanju sa kineskom kompanijom Sinohydro. EPCG treba da uradi studiju izvodljivosti na osnovu koje Vlada treba da dodnese odluku o modelu i načinu realizacije projekta. Poznato je i da imamo ponudu kineske kompanije za Drugi blok TE Pljevlja, ali I interesovanje čeških i drugih investitora. 

Trend rasta cijena je najavljen iz Agencije za energetiku. Zašto u Vladi potencirate na tržišnim cijenama, s obzirom da država nema socijalni okvir da zaštiti gradjane od tih cjenovnih udara? Cijena struje mora biti tržišna kategorija i na nju ne smiju da utiču, prije svega, politički, kao i neproizvodni, netehnički i drugi faktori. Sve mimo ovoga dugoročno samo šteti energetskom sistesmu Crne Gore a samim tim, ili u prvom redu, građanima. Druga stvar je socijalna kategorija potrošača i država je obezbijedila mjere socijalne i druge zaštite dijela potrošača. Naš cilj je da se zaštite ranjive grupe potrošača zaštite u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i to smo utemeljili i kroz Zakon o energetici, ali i drugim aktima kojima se obezbjeđuje subvencija za one koji ne mogu da podnesu tržišnu cijenu, ali i za redovne platiše. To ne smije biti na račun bilo kojeg uključenog subjekta, ni prozvođača ali ni potrošača. Ne bih se saglasio da ne postoji “socijalni okvir”. Poznate su mjere koje je Ministarstvo rada i socijalnog staranja u prethodnom periodu donijelo u cilju zaštite ranjivih kategorija. Osim toga, poznato je i da sve redovne platiše imaju deset odsto popusta na mjesečni račun za utrošenu električnu energiju. U javnosti se, moj je utisak, previše lagodno odnosimo prema računima za električnu energiju, dok taj slučaj nije sa, npr. mobilnom telefonijom, gdje svi imamo svijest da račun za telefon moramo da platimo.

Koji će biti najveći problemi sa kojima će se suočavati domaća ekonomija i koji su glavni projekti koje će CG realizovati u oblasti ekonomije u 2013? Ekonomske prognoze su po sebi jako zahtjevne i, u periodu globalne krize, vrlo nezahvalne. Ipak, mišljenja sam da će nelikvidnost preduzeća biti pitanje sa kojima se suočavamo i u ovoj godini. Sa nivoa izvršne vlasti mnogo su važniji potezi koji smo kao Vlada uradili i na unutrašnjem i na spoljom planu da spriječimo najgori scenario sa kojim se suočavaju i mnogo razvijenije zemlje od nas. Glavni projekti, u resoru ekonomije, će svakako biti u oblasti energetike, o kojima sam već govorio. Očekujem i raspisivanje tendera za naftu i gas, uz podsjećanje da će to biti prvi projekat takve vrste u Crnoj Gori. Naravno, imamo i niz zakonskih i podzakonskih akata koje ćemo donijeti u sljedećem periodu čime ćemo nastaviti sa regulatornom reformom i usaglašavanjem zakonodavsta sa EU.