Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića agenciji “MINA”, 02.01.2013.

Da li će kriza u narednoj godini još više smanjiti likvidnost domaćih preduzeća? Koji je najbolji način da se ona izbore sa posljedicama krize i kako im Vlada može u tome pomoći? Neizvjesnost na svjetskom tržištu, nestabilnost u eurozoni i oprez investitora i banaka osnovni su izazovi sa kojima se suočava globalna ekonomija i to već duži period. Samo nova ekonomska aktivnost moze generisati nove novčane tokove a samim tim i doprinijeti da se problem nelikvidnosti ne produbljuje. Tu imamo podijeljena mišljenja bankarskog sektora i privrede. I dok privrednici ističu da je dio rješenja problema nelikvidnosti u bankama koje imaju sredstva, ali ih ne žele osloboditi, bankari ističu da ubrizgavanje novca nikako ne može biti rješenje. Saniranjem problema na taj način, on bi poslije određenog vremena samo eskalirao. Ovakva restriktivna kreditna politika je rezultirala porastom likvidnih sredstava koja nisu u funkciji, te preusmjeravanjem aktivnosti pojedinih banaka na sferu usluga i prihoda od naknada. Rješenje ovog problema bi moglo biti u usmjeravaju sredstava na finansiranje razvojnih projekata. U tom okviru, očekivani bankarski kreditni podsticaji novoj preduzetničkoj inicijativi uticaće na tako potrebno jačanje agregatne tražnje. Poznate su mjere koje je država preduzela u cilju kreiranja stimulativnog poslovnog ambijenta. Ministarstvo ekonomije je, kroz niz projekata, kao što su biznis zone i klasteri, nastavilo stimulaciju privrednih aktivnosti. Osim toga, država je svojim privrednicima, kroz članstvo u STO i kroz niz sporazuma o slobodnoj trgovini, omogućila pristup na ino tržištima pod jednakim uslovima. Ono što smo, kao Vlada, uradili je i u sferi prilagođavanja regulatornog okvira koji će doprinijeti olakšanom poslovanju. Usluga faktoringa koju smo pokrenuli u okviru Investiciono razvojnog fonda trebalo bi privrednicima da omogući da rasterete svoje bilanse. Nova regulativa u izvršnom postupku i uvođenje instituta javnih izvršitelja trebalo bi da ubrzi rješavanje dužničkih odnosa. Uloga sudstva je takođe, kod postojećeg problema nelikvidnosti, koji se, u suštini, svodi na pitanje izvršenja ugovora, značajna u smislu bržeg rješavanja sporova. I sami povjerioci bi trebalo da budu angažovaniji ka pokretanju odgovarajućih pravnih radnji ka dužnicima. 

Kako će Vlada riješiti problem preduzeća čiji su računi već duže vrijeme blokirani? Dosljednom primjenom zakona i ugovora, kao traženje tržišnih rješenja tamo gdje postoji prostor za dugoročnu održivost.

Kad će biti raspisan tender za istraživanje nafte i gasa? Očekujete li da će se na tender prijaviti poznate naftne kompanije? Nakon što je tenderska komisija za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u podmorju Crne Gore usaglasila tekst Obavještenja o pokretanju postupka za dodjelu prava na istraživanje i proizvodnju ugljovodonika (nafte i gasa) u podmorju Crne Gore, što predstavlja finalizaciju u tenderskoj procedure, tekst Obavještenja je upućen Savjetu za privatizaciju i kapitalne investicije na razmatranje. Nakon toga, investitorima će biti ostavljeno devet mjeseci za pripremu ponuda. Potpisivanje prvih Ugovora očekujemo krajem 2013. god kada se mogu se očekivati privi indirektni efekti ovog posla. Naime, naftne kopanije koje budu potpisale ugovore će morati da osnivaju svoje kompanije u Crnoj Gori, da zapošljavaju ljude u njima, a takođe se stvaraju uslovi za angažovanje neupotrebljenih lučkih kapaciteta. Sa početkom istraživanja stvaraju se uslovi za dolazak velikog broja servisnih kompanija koje će pružati logistiku naftnim korporacijama. Podsjetiću da je na poziv za iskazivanje ineteresovanja, koji je i nama bio inicijalni pokazatelj, stiglo preko 20 pisama o namjera, od čega je pet kompanija među prvih deset u ovoj oblasti u svijetu.

Da li bi naredne godine mogla početi gradnja drugog bloka Termoelektrane Pljevlja i termolektrane Maoče? Da li će ti projekti biti povjereni kompanijama China Gezhouba Group i Škoda Praha? Interesovanje investitora za projekte u oblasti termoenergetike su podsticaj i podrška Vladi Crne Gore za projekte koji su planirani u oblasti energetike. Kineska kompanija je dostavila ponudu a češka pismo o namjerama. Od kvaliteta ponude kao i finansijske konstrukcije će zavisti dalji potezi u ovim projektima, ali smo, čini mi se, na dobrom putu da se ti projekti realizuju. Podsjetiću da su ovo prve konkretne ponude za ove projekte i to nam daje dodatni optimizam.

U kojoj fazi su projekti izgradnje hidroelektrana na Morači i Komarnici i kad bi mogla početi njihova izgradnja? Za potencijal Morače i Komarnice je takođe potpisan Memorandum o razumijevanju sa kineskom kompanijom. Postoji interesovanje i drugih investitora za ove projekte i vrlo smo zainteresovani da pogledamo sve ponude u tom smislu. Poznato je i da EPCG treba da uradi studiju opravdanosti projekta, na osnovu koje Vlada Crne Gore treba da donese odluku o modelu i načinu realizacije.

Kad će biti riješen status Kombinata aluminijuma i raskinut ugovor sa CEAC-om? Da li su završeni pregovori sa novim partnerom i šta je dogovoreno? Šta će biti sa Rudnicima boksita? Problemi koji opterećuju Kombinat aluminijuma Podgorica, praktično od njegovog nastanka, su, prije svega, električna energija i to pitanje se ne može, na najbolji način, riještiti preko noći. Optimalno rješenje bi bilo u novom izvoru energije koji bi bio u funkciji KAP-a, a to zahtijeva određeno vrijeme do finalizacije. U međuvremenu, specifična vrsta proizvodnje u kombinatu traži kontinuitet, tako da moramo imati rješenja i za prelazni period. Uz sve ovo, uporedom radimo na elementima ponude koji se odnose na investicije, pokretanje fabrika prerade i glinice i, naravno, stavljanje Rudnika boksita u funkciju KAP-a. Svjestan sam da smo možda preambiciozno ušli u pregovore ali sam takođe mišljenja da ponude treba da budu formirane na način da obuhvate sva pitanja u KAP-u.