- Vlada Crne Gore
Ministarstvo ekonomskog razvoja Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića ...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Intervju ministra ekonomije dr Vladimira Kavarića za "Dnevne novine"
Objavljeno: 13.01.2015. • 18:43 Autor: m
1. Dokle se stiglo u pregovorima sa zainteresovanim kompanijama iz Česke i Kine u vezi sa izgradnjom drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima?
Tehnička i finansijska evaluacija preostalih ponuda za izgradnju Bloka II TE Pljevlja su urađene, što znači da smo u finalnoj fazi ovog procesa. Međutim, za donošenje konačne odluke o njegovoj realizaciji neophodna je saglasnost partnera u EPCG. Odbor direktora EPCG i Vlada Crne Gore kao akcionar u toj kompaniji su još prije nekoliko mjeseci bili spremni da donesu odluku po pitanju realizacije projekta, ali u ovom trenutku nemamo definisan stav italijanske kompanije A2A. S obzirom na značaj izgradnje Bloka II, Vlada insistira na njegovoj realizaciji i očekuje od svog partnera da u što kraćem roku saopšti svoj stav po tom pitanju. Mislim da o značaju Bloka II ne treba diskutovati, on je više nego jasan: njegovom izgradnjom rješava se problem Bloka I koji će, u skladu sa EU direktivama, od 2018. godine morati da radi smanjenim kapacitetima; njegova realizacija rješava brojne ekološke probleme u Pljevljima i, najzad, on daje novu razvojnu šansu Rudniku uglja koji će za potrebe Bloka II moći da proizvodi narednih 40 godina. Dakle, riječ je i o komercijalnom, ali i energetskom značaju samog projekta, zbog čega Vlada insistira na njegovoj realizaciji.
2. Kakve su Vaše prognoze po pitanju saradnje sa italijanskom kompanijom A2A u Elektroprivredi i kako ocjenjujete njihovo petogodišnje upravljanje Elektroprivredom?
Sudbina partnerstva sa italijanskom kompanijom A2A zavisi, prije svega, od postizanja dogovora oko realizacije razvojnih projekata, u prvom redu Bloka II. Spremni smo da razgovaramo sa našim partnerom o načinima njegove realizacije, pa i o mogućnosti uključivanja dodatnog investitora u cijeli projekat koji bi dijelio rizik investicije, ali nećemo prihvatiti da Blok II ostane projekat na papiru. On je sam po sebi dovoljno značajan da postoji potpuna komercijlna opravdanost i utemeljensot da ga EPCG realizuje. Dogovor oko tog projekta opredijeliće stav Vlade po pitanju upravljanja kompanijom koje je nesumnjivo kvalitetnije otkad imamo italijanskog partnera u menadžmentu.
3. Kada smatrate da može početi realizacija projekta povezivanja Crne Gore i Italije podmorskim kablom?
Projekat izgradnje podmorskog kabla je veoma kompleksan projekat koji podrazumijeva određene obaveze kako naše prenosne kompanije CGES, tako i italijanskog operatora prenosne mreže, kompanije Terna. Poznato je da pitanje postavljanja kabla kroz hrvatske vode načelno riješen i u bliskoj budućnosti očekuje se početak proizvodnje dijela podmorskog kabla. Kada govorimo o ispunjenosti obaveza CGES-a po pitanju izgradnje infrastrukture na našoj teritoriji, riješen je veliki broj imovinsko-pravnih odnosa, obezbijeđeno zemljište za izgradnju dalekovoda, dobijene građevinske dozvole, a izvođači za izgradnju dvije dionice dalekovoda Lastva – Pljevlja pripremaju potrebnu projektnu dokumentaciju i vrše pripremne radove u segmentima za koje su se stekli uslovi. Iz naše prenosne kompanije imamo najave da će u 2015. godini krenuti radovi na sva tri Lot-a i da će po tom pitanju biti investirano preko 15 miliona. Dakle, čitav projekat, uprkos svim izazovima koji su ga pratili u 2014. godini, generalno se razvija zadovoljavajućom dinamikom.
4. Vaša ocjena 2014. godine i očekivanja od nastupajuće, u pogledu crnogorske ekonomije?
Godina za nama je izuzetno značajna kada govorimo o sektoru saobraćaja, turizma i energetike, ali i o industriji. U 2014. godini je završen veliki broj formalnosti koji prati početak realizacije svih velikih projekata, čime se stiču uslovi da se sa njihovom realizacijom krene u 2015. Zakonom o budžetu je predviđen realni rast BDP-a u godini pred nama od 3,5%, što je bazirano na realnim mogućnostima i planovima po pitanju realizacije projekata i na postojećim performansama naše ekonomije. Da bi projektovana stopa rasta bila realizovana, potrebno je da nastavimo sa aktivnostima koje podrazumijevaju dalje strukturne reforme i privlačenje stranih direktnih investicija. Jer, jedino živa investiciona aktivnost može sačuvati zemlju od recesije.
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?