- Vlada Crne Gore
Ministarstvo finansija IZVJEŠTAJ SA JAVNE RASPRAVE ZA NACRT ZAKONA O SOCI...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
IZVJEŠTAJ SA JAVNE RASPRAVE ZA NACRT ZAKONA O SOCIJALNOM SAVJETU
Objavljeno: 15.06.2017. • 14:12 Autor: mrss
Tekst Nacrta zakona o socijalnom savjetu je 24. aprila 2017. godine objavljen je na sajtu Ministarstva rada i socijalnog staranja i portalu e-uprave, sa pozivom da se svi organi, organizacije, udruženja i pojedinci, uključe u javnu raspravu koja traje 40 dana, odnosno u konkretnom slučaju do 5. juna 2017. godine.
Uz javni poziv za učešće u raspravi objavljen je tekst Nacrta zakona sa obrazloženjem i Programom javne rasprave na internet stranici Ministarstva rada i socijalnog staranja i portalu e-uprave i kontakt podaci za dostavljanje primjedbi i sugestija.
U okviru javne rasprave organizovan je okrugli sto u zgradi stare Vlade ulica Jovana Tomaševića bb, 25. maja 2017. godine, na kojem su prisustvovali kao ovlašćeni predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja v.d. generalnog direktora Direktorata za rad Zoran Ratković, načelnica Direkcije za radne odnose Marina Vučićević, samostalne savjetnice u Direkciji za radne odnose Vjera Šoć i Irena Joksimović, samostalni savjetnici u Direkciji za radne odnose Stefan Šaponjić i Marko Ćipović.
Takođe, navedenom okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Unije slobodnih sindikata Vukašin Zogović, Ivana Mihajlović i Sandra Obradović, sekretar Socijalnog savjeta Crne Gore Nataša Vukašinović, član socijalnog savjeta Vesna Simović Zvicer, predstavnik Saveza sindikata Crne Gore Krsto Pejović i direktorica Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, Zdenka Burzan.
Javnu raspravu otvorio je v.d. generalnog direktora Direktorata za rad Zoran Ratković, poželjevši dobrodošlicu svim prisustnima. Isti je istakao osnovne razloge zbog kojih se predlaže novi Zakon o socijalnom savjetu, odnosno da se novim zakonom preciznije regulisao rad Socijalnog savjeta Crne Gore i socijalnih savjeta na lokalnom nivou. Takođe je naveo da se smanjio broj predstavnika Socijanog savjeta sa 11 na 8 radi efikasnijeg funkcionisanja rada socijalnog savjeta, kao i uvođenje principa rotacije kod obavljanja funkcije predsjednika i potpredsjednika savjeta na period od godine dana naizmjenično. Imenovani je naveo da je kroz javne konsultacije dostavljen predlog za izmjenu zakona od strane Asocijacije za demokratski prosperitet ZID za koji je konstatovano da je već ugrađen u tekst Zakona.
Tokom rasprave date su sljedeće primjedbe i sugestije:
Direktorica Agencije za mirno rješavanje radnih sporova, Zdenka Burzan predložila je da se u Nacrtu zakona o socijalnom savjetu predvidi kao njegova nadležnost izbor miritelja i arbitara u Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova. Takođe je navela da bi prenošenje navedene nadležnosti na Socijalni savjet doprinijelo razvoju kulture socijalnog dijaloga i radu samog Socijalnog savjeta. Imenovana smatra da bi se na taj način postigla nepristrasnost u izboru miritelja i arbitara, iz razloga što u dosadašnjem postupku direktor Agencije potpisuje rješenje o izboru miritelja i arbitara na predlog komisije.
Odgovor obrađivača:
Tokom javne rasprave dogovoreno je da se organizuje, nakon isteka roka predviđenog za javnu raspravu, sastanak radne grupe za izradu Nacrta zakona o socijalnom savjetu, kako bi radna grupa u sastavu sva tri socijalna partnera zauzela stav povodom navedenog pitanja. Sastanak radne grupe je održan 6.6.2017. godine na kojem je dogovoreno da predlog koji se odnosi na to da Socijalni savjet vrši izbor miritelja i arbitara Agencije za mirno rješavanje radnih sporova ne može biti predmet ovog zakona, iz razloga što je Socijalni savjet savjetovadno tijelo koje daje mišljenja i preporuke i nema ovlašćenja da donosi odluke. Radna grupa se saglasila da se Zakonom o mirnom rješavanju radnih sporova čije izmjene se planiraju, može utvrditi da socijalni savjet, u okviru njegovog djelokruga rada, pored ostalog, može da daje mišljenje na odluku o izboru arbitara i miritelja.
IZVJEŠTAJ O JAVNIM KONSULTACIJAMA
Nacrt zakona o socijalnom savjetu
U skladu sa Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona („Službeni list CG“, broj 12/12), Ministarstvo rada i socijalnog staranja je objavilo poziv za konsultacije zaiteresovane javnosti povodom donošenja Zakona o socijalnom savjetu. Javni poziv za učešće u javnim konsultacijama upućen je organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima, objavljivanjem na web stranici ministarstva i na portalu e-uprave, dana 30.03.2017. godine. Uz javni poziv, na internet stranici ministarstva objavljen je Nacrt Zakona o Socijalnom savjetu i kontakt za ostavljanje primjedbi i sugestija.
Javne konsultacije, u trajanju od 20 dana od dana objavljivanja javnog poziva, zaključene su dana 19.04.2017. godine. U ovom periodu, ministarstvu je dostavljena jedna sugestija za izmjenu Nacrt zakona o socijalnom savjetu.
PREGLED PRIMJEDBI I SUGESTIJA
Asocijacija za demokratski prosperitet – Zid predložila je da se Zakonom uredi sprovođenje konsultacija, ili nekog drugog mehanizma, kako bi se obezbijedio širi dijalog i uključivanje više zainteresovanih strana, koje mogu dati svoj doprinos Socijalnom savjetu o pitanjima kojima se savjet bavi, a koja su definisana nacrtom zakona. Konsultacije sa zainteresovanim stranama je potrebno sprovesti prilikom razmatranja i zauzimanja stavova o nacrtom definisanim pitanjima, kao i prilikom razmatranja propisa, kako bi se dobila i mišljenja onih koji ne čine formalno sastav Socijalnog savjeta ili lokalnog socijalnog savjeta, ali zbog prirode svog djelovanja mogu doprinjeti partikularnim pitanjima. Uvođenjem konsultacija socijalni dijalog bi dobio širu dimenziju i dala bi se mogućnost civilnom sektoru, kao i većem broju poslodavaca, preduzetnika i pojedinaca da daju svoj doprinos, posebno u oblastima koje su njima od značaja.
Odgovor obrađivača: Navedena sugestija je već integrisana u članu 12 Nacrta zakona kojim je propisano da socijalni savjet radi na sjednicama, koje se održavaju po potrebi, a najmanje jednom u dva mjeseca.
Radi razmatranja pitanja iz svoje nadležnosti, socijalni savjet može obrazovati radna tijela u skladu sa poslovnikom o radu.
Socijalni savjet može, u svom radu, angažovati i stručnjake iz zemlje i inostranstva, kao i predstavnike domaćih ili stranih institucija i organizacija civilnog sektora koji nemaju pravo odlučivanja u savjetu.
Socijalni savjet o pitanjima iz svoje nadležnosti zauzima stavove, daje mišljenja, donosi preporuke, zaključke i druge akte u skladu sa poslovnikom o radu.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?