- Vlada Crne Gore
Govor na otvaranju Seminara o korporativnom upravl...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Govor na otvaranju Seminara o korporativnom upravljanju 30.01. 2003.godine
Objavljeno: 02.02.2003. • 06:00 Autor: Govori i Izjave
MILO ĐUKANOVIĆ, PREMIJER CRNE GORE:
Dame i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku da vas pozdravim, i da uzmem učešća u seminaru o korporativnom upravljanju. Mislim da je pravi trenutak za održavanje ovog seta seminara u Crnoj Gori, i za upoznavanje sa problematikom korporativnog upravljanja. To je od posebne važnosti za realizaciju programa Vlade, čije sam osnove iznio u Skupštini, i čija je razrada u toku. Od toga će dobrim dijelom zavisiti i rezultati ekonomskih reformi.
Efikasno korporativno upravljanje obezbjeđuje transparentnost, nepristrasnost, odgovornost prema akcionarima i stejk holderima, odnosno ostalim interesnim stranama u preduzeću. To je i preduslov za uspostavljanje i održavanje integriteta i kredibiliteta tržišnih institucija, uključujući naše berze, privatizacione fondove, banke i preduzeća. Izgradnja povjerenja i dobro korporativno upravljanje doprinijeće razvoju biznisa i omogućiti pristup spoljnim izvorima finansiranja, novim investicijama, i na taj način omogućiti povećanje društvenog proizvoda i veću zaposlenost, što je i ključni cilj Vlade.
Dobro korporativno upravljanje igra ključnu ulogu u svakoj fazi investicionog procesa, počev od investicione ideje. Naročito kada je riječ o mobilizaciji krupnih izvora finansiranja na srednji i dugi rok; o efikasnoj alokaciji kapitala između alternativnih upotreba; i o moritoringu korišćenja investicionih sredstava.
Značaj dobrog korporativnog upravljanja prevazilazi interese akcionara u pojedinačnim kompanijama, i na njega ne treba gledati samo sa ovog aspekta. Bazični principi na kojima počiva, ključni su za razvoj našeg ukupnog tržišnog sistema, za podsticaj ekonomskog rasta, i za stvaranje održivog razvoja. Ovo su osnovni elementi koji treba da pokrenu debatu o korporativnom upravljanju u Crnoj Gori, na svim nivoima.
Javnost se sve više interesuje za jačanje korporativnog upravljanja. Time raste i politički interes za ovu problematiku. To je i razumljivo, imajući u vidu i činjenicu da u Crnoj Gori ima oko 400 hiljada građana akcionara. Svojinska demokratija, izgrađena u Crnoj Gori, upravo pojačava interes za korporativno upravljanje. Međutim, moramo biti oprezni da bi izbjegli ishitrene i nepromišljene poteze, kao reakciju na izazove sa kojima se suočavaju donosioci odluka u ovoj oblasti.
Koji su to izazovi, i koje su to šanse sada pred nama? Jedino efikasnijim korporativnim upravljanjem možemo povratiti povjerenje u biznis i investicije u Crnoj Gori, i poboljšati poslovni moral! Jer, očigledna je interaktivna veza između lošeg upravljanja, i lošeg poslovnog morala, i korupcije. To podriva povjerenje investitora i javnosti u naše tržište i institucije. To se mora presjeći, i na tome će biti fokusirana pažnja i Vlade, i moja lično.
Preciznosti radi, ukratko ću iznijeti nekoliko elemenata iz oblasti korporativnog upravljanja, za koje vjerujem da su važni, i da mogu usmjeriti razvoj naše privrede u pravcu održivog razvoja. Prije svega, treba vršiti nadogradnju onoga što je inicirano i urađeno u prethodne tri četiri godine. A urađeno je dosta, uprkos okolnostima u kojima su započete reforme. Mislim prije svega na radikalne promjene u našem ekonomskom sistemu.
Posebno bih naglasio tri elementa korporativnog upravljanja: obaveze izvršnog menadžmenta koje proizilaze iz novih zakona koji se tiču biznis okruženja; integritet i odgovornost Borda direktora; upravljanje institucionalnih investitora i upravljanje institucionalnim investitorima.
Prvo u oblasti kreiranja biznis okruženja nedavno smo radikalno poboljšali zakonodavstvo u oblasti organizacije biznisa preduzeća; insolventnosti preduzeća i stečaja; obezbjeđivanja potraživanja iz poslova platnog prometa; računovodstva; i poreza na dohodak preduzeća, poreza na dodatnu vrijednost i akciza.
Postoji hitna potreba da se implementiraju ovi zakoni, ali i da se edukuju direktori i menadžeri o svim odgovornostima koje moraju preuzeti kada se počne sa potpunom primjenom ovih zakona.
Drugo što se tiče integriteta i odgovornosti Borda direktora u interesu je kompanije da Bord direktora preuzme primarnu odgovornost menadžmenta za rizik poslovanja, jer su oni predstavnici vlasnika, a ne politike, a vlasnici kompanije i njeni investitori najviše su zainteresovani za uspješno poslovanje i rast vrijednosti akcija. Staranje o zaposlenima sljedeći je element odgovornosti Borda. Kompanije treba da učine sve što je moguće da obezbijede integritet menadžmenta i Borda. Svi članovi Borda treba ozbiljno da prihvate svoje odgovornosti i obaveze. Nije to više često relaksirajuće članstvo u upravnim odborima, iz ovih ili onih razloga. Apsolutno su najvažnije stvari integritet, objektivnost i odgovornost Borda direktora.
Treće upravljanje institucionalnim investitorima i upravljanje institucionalnih investitora posebno je važno u Crnoj Gori. Mi smo se opredijelili za koncept tržišnog sistema u čijem centru su tržište kapitala i bankarski sektor, sa maksimalnim smanjenjem uloge države u preduzećima. To je ono što je primjereno maloj ekonomiji, kakva je ekonomija Crne Gore.
U ovom trenutku, vlasništvo je široko disperzirano. Tipični pojedinačni vlasnik mora ili da zadrži svoje vlasničko učešće u kompaniji, ili da proda svoje akcije. U ovoj godini ja očekujem brze koncentracije vlasništva preko tržišta kapitala. Vlasnik, naravno, može da prisustvuje Skupštini akcionara, i da učestvuje u glasanju i donošenju odluka. Ali, u većini slučajeva takvom malom individualnom vlasniku nije isplativo da se suočava sa izazovima menadžmenta i upravljanja kompanijama. Zato se oni već udružuju, formiraju svoje klubove, prave pritisak na menadžment. To je dobro, i poželjno. Ipak, u najvećem broju preduzeća, jedino institucionalni investitori imaju dovoljnu snagu i uticaj, a samim tim snose odgovornost za upravljanje kompanijom. Privatizacioni fondovi ovdje imaju najznačajniju ulogu. Međutim, mi treba da poboljšamo upravljačke strukture u samim PIF, njihovu objektivnost i ispravne poteze u okviru sistema.
U razgovoru sa predstavnicima tih fondova rekao sam im da će u mojoj Vladi imati dobrog partnera, ali i velikog kritičara i oponenta, ukoliko ne budu obavljali svoj posao shodno principima po kojima su licencirani, i na bazi čega su prikupili vaučere od građana. Posebno želim naglasiti odgovornost Nadzornih odbora privatizacionih fondova, koji treba da štite u fondu interese hiljada građana koji su u njih uložili vaučere. Utoliko prije što znam da su u tim odborima ugledna imena iz naše sredine, oni koje su birali sami građani.
Želim istaći i svoje očekivanje da će doprinos razvoju korporativnog upravljanja u Crnoj Gori dati i naši strateški partneri izvan Crne Gore, koji su ovdje uložili kapital. Sve je više stranih kompanija i stranih investitora u maloj Crnoj Gori. Ne smijemo zaboraviti da je ovdje jedan HELLENIC PETROLEUM, koji vrijedi oko 2 milijarde dolara, i koji je pravi gigant u Jugoistočnoj Evropi; ovdje je i DAIDO METAL iz Japana; INTER BRU iz Belgije; TRIGLAV, HIT i druge kompanije iz Slovenije. Imamo strani kapital i u bankarskom sektoru. Posebno očekujem uspješnu privatizaciju ''Montenegrobanke'', kao i druge uspješne privatizacije. Očekujemo od strateških partnera da kroz taj nevidljivi transfer znanja, umješnosti i poslovne kulture daju doprinos razvoju korporativnog upravljanja u Crnoj Gori.
Svjestan sam da nema dobrog korporativnog upravljanja, ako nema i dobrog upravljanja u samoj državi, u državnoj administraciji. Stoga smo već započeli da radimo na poboljšanju efikasnosti javnog menadžmenta, što je jedan od stubova programa Vlade. To će, uslovno da kažem, biti i jedan u nizu doprinosa Vlade korporativnom upravljanju. Ovo posebno ističem, jer Vlada na čijem sam čelu nema namjeru da se bavi upravljanjem kompanijama, niti da bude menadžerska. Ona će insistirati da svako radi svoj posao, da je svako odgovoran za svoje odluke, kako se ne bi Vlada krila iza preduzeća, niti preduzeća iza Vlade. Upravo takvo pozicioniranje Vlade što neće nimalo biti lako zbog starih navika naše je shvatanje značaja korporativnog upravljanja. A to znači da je efikasno korporativno upravljanje usmjereno prema tržištu, a ne prema Vladi. Ambijent za korporativno upravljanje je tržište, a ne Vlada.
Zato smatram da je dobro korporativno upravljanje ključno za razvoj naše ekonomije. U svijetu, koji se takoreći svakodnevno mijenja, donosioci odluka, supervizori i regulatorna tijela, uvijek se trude da idu ukorak sa tim promjenama. Ova serija seminara o korporativnom upravljanju odlična je prilika u tom smislu za Crnu Goru.
Posebno Vlada i Parlament moraju stremiti stvaranju sigurnog i atraktivnog okruženja za investitore. Cilj nam je da ubrzamo ekonomski rast, i da stvorimo uslove za otvaranje novih radnih mjesta. Radeći tako, brže ćemo otvarati perspektive za razvoj naše privrede, za razvoj Crne Gore, za naše porodice, i za izvjesniju budućnost našeg potomstva. Ako uspijemo u tome, Crna Gora će biti primjer u regionu. Neki čak optimistički prognoziraju, budemo li radili tako, da se u godinama koje dolaze o Crnoj Gori može govoriti kao o ''Mediteranskom tigru''. Ja se ne bavim prognozama, već na tome predano radim sa Vladom i mojim saradnicima. I iskreno vjerujem u blisko bolju budućnost Crne Gore i njenih građana.
Hvala vam što ste me pozvali. Želim vam dobru posjećenost i uspješne seminare koje organizujete!
Podgorica, 30.01.2003. godine
Dame i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo što imam priliku da vas pozdravim, i da uzmem učešća u seminaru o korporativnom upravljanju. Mislim da je pravi trenutak za održavanje ovog seta seminara u Crnoj Gori, i za upoznavanje sa problematikom korporativnog upravljanja. To je od posebne važnosti za realizaciju programa Vlade, čije sam osnove iznio u Skupštini, i čija je razrada u toku. Od toga će dobrim dijelom zavisiti i rezultati ekonomskih reformi.
Efikasno korporativno upravljanje obezbjeđuje transparentnost, nepristrasnost, odgovornost prema akcionarima i stejk holderima, odnosno ostalim interesnim stranama u preduzeću. To je i preduslov za uspostavljanje i održavanje integriteta i kredibiliteta tržišnih institucija, uključujući naše berze, privatizacione fondove, banke i preduzeća. Izgradnja povjerenja i dobro korporativno upravljanje doprinijeće razvoju biznisa i omogućiti pristup spoljnim izvorima finansiranja, novim investicijama, i na taj način omogućiti povećanje društvenog proizvoda i veću zaposlenost, što je i ključni cilj Vlade.
Dobro korporativno upravljanje igra ključnu ulogu u svakoj fazi investicionog procesa, počev od investicione ideje. Naročito kada je riječ o mobilizaciji krupnih izvora finansiranja na srednji i dugi rok; o efikasnoj alokaciji kapitala između alternativnih upotreba; i o moritoringu korišćenja investicionih sredstava.
Značaj dobrog korporativnog upravljanja prevazilazi interese akcionara u pojedinačnim kompanijama, i na njega ne treba gledati samo sa ovog aspekta. Bazični principi na kojima počiva, ključni su za razvoj našeg ukupnog tržišnog sistema, za podsticaj ekonomskog rasta, i za stvaranje održivog razvoja. Ovo su osnovni elementi koji treba da pokrenu debatu o korporativnom upravljanju u Crnoj Gori, na svim nivoima.
Javnost se sve više interesuje za jačanje korporativnog upravljanja. Time raste i politički interes za ovu problematiku. To je i razumljivo, imajući u vidu i činjenicu da u Crnoj Gori ima oko 400 hiljada građana akcionara. Svojinska demokratija, izgrađena u Crnoj Gori, upravo pojačava interes za korporativno upravljanje. Međutim, moramo biti oprezni da bi izbjegli ishitrene i nepromišljene poteze, kao reakciju na izazove sa kojima se suočavaju donosioci odluka u ovoj oblasti.
Koji su to izazovi, i koje su to šanse sada pred nama? Jedino efikasnijim korporativnim upravljanjem možemo povratiti povjerenje u biznis i investicije u Crnoj Gori, i poboljšati poslovni moral! Jer, očigledna je interaktivna veza između lošeg upravljanja, i lošeg poslovnog morala, i korupcije. To podriva povjerenje investitora i javnosti u naše tržište i institucije. To se mora presjeći, i na tome će biti fokusirana pažnja i Vlade, i moja lično.
Preciznosti radi, ukratko ću iznijeti nekoliko elemenata iz oblasti korporativnog upravljanja, za koje vjerujem da su važni, i da mogu usmjeriti razvoj naše privrede u pravcu održivog razvoja. Prije svega, treba vršiti nadogradnju onoga što je inicirano i urađeno u prethodne tri četiri godine. A urađeno je dosta, uprkos okolnostima u kojima su započete reforme. Mislim prije svega na radikalne promjene u našem ekonomskom sistemu.
Posebno bih naglasio tri elementa korporativnog upravljanja: obaveze izvršnog menadžmenta koje proizilaze iz novih zakona koji se tiču biznis okruženja; integritet i odgovornost Borda direktora; upravljanje institucionalnih investitora i upravljanje institucionalnim investitorima.
Prvo u oblasti kreiranja biznis okruženja nedavno smo radikalno poboljšali zakonodavstvo u oblasti organizacije biznisa preduzeća; insolventnosti preduzeća i stečaja; obezbjeđivanja potraživanja iz poslova platnog prometa; računovodstva; i poreza na dohodak preduzeća, poreza na dodatnu vrijednost i akciza.
Postoji hitna potreba da se implementiraju ovi zakoni, ali i da se edukuju direktori i menadžeri o svim odgovornostima koje moraju preuzeti kada se počne sa potpunom primjenom ovih zakona.
Drugo što se tiče integriteta i odgovornosti Borda direktora u interesu je kompanije da Bord direktora preuzme primarnu odgovornost menadžmenta za rizik poslovanja, jer su oni predstavnici vlasnika, a ne politike, a vlasnici kompanije i njeni investitori najviše su zainteresovani za uspješno poslovanje i rast vrijednosti akcija. Staranje o zaposlenima sljedeći je element odgovornosti Borda. Kompanije treba da učine sve što je moguće da obezbijede integritet menadžmenta i Borda. Svi članovi Borda treba ozbiljno da prihvate svoje odgovornosti i obaveze. Nije to više često relaksirajuće članstvo u upravnim odborima, iz ovih ili onih razloga. Apsolutno su najvažnije stvari integritet, objektivnost i odgovornost Borda direktora.
Treće upravljanje institucionalnim investitorima i upravljanje institucionalnih investitora posebno je važno u Crnoj Gori. Mi smo se opredijelili za koncept tržišnog sistema u čijem centru su tržište kapitala i bankarski sektor, sa maksimalnim smanjenjem uloge države u preduzećima. To je ono što je primjereno maloj ekonomiji, kakva je ekonomija Crne Gore.
U ovom trenutku, vlasništvo je široko disperzirano. Tipični pojedinačni vlasnik mora ili da zadrži svoje vlasničko učešće u kompaniji, ili da proda svoje akcije. U ovoj godini ja očekujem brze koncentracije vlasništva preko tržišta kapitala. Vlasnik, naravno, može da prisustvuje Skupštini akcionara, i da učestvuje u glasanju i donošenju odluka. Ali, u većini slučajeva takvom malom individualnom vlasniku nije isplativo da se suočava sa izazovima menadžmenta i upravljanja kompanijama. Zato se oni već udružuju, formiraju svoje klubove, prave pritisak na menadžment. To je dobro, i poželjno. Ipak, u najvećem broju preduzeća, jedino institucionalni investitori imaju dovoljnu snagu i uticaj, a samim tim snose odgovornost za upravljanje kompanijom. Privatizacioni fondovi ovdje imaju najznačajniju ulogu. Međutim, mi treba da poboljšamo upravljačke strukture u samim PIF, njihovu objektivnost i ispravne poteze u okviru sistema.
U razgovoru sa predstavnicima tih fondova rekao sam im da će u mojoj Vladi imati dobrog partnera, ali i velikog kritičara i oponenta, ukoliko ne budu obavljali svoj posao shodno principima po kojima su licencirani, i na bazi čega su prikupili vaučere od građana. Posebno želim naglasiti odgovornost Nadzornih odbora privatizacionih fondova, koji treba da štite u fondu interese hiljada građana koji su u njih uložili vaučere. Utoliko prije što znam da su u tim odborima ugledna imena iz naše sredine, oni koje su birali sami građani.
Želim istaći i svoje očekivanje da će doprinos razvoju korporativnog upravljanja u Crnoj Gori dati i naši strateški partneri izvan Crne Gore, koji su ovdje uložili kapital. Sve je više stranih kompanija i stranih investitora u maloj Crnoj Gori. Ne smijemo zaboraviti da je ovdje jedan HELLENIC PETROLEUM, koji vrijedi oko 2 milijarde dolara, i koji je pravi gigant u Jugoistočnoj Evropi; ovdje je i DAIDO METAL iz Japana; INTER BRU iz Belgije; TRIGLAV, HIT i druge kompanije iz Slovenije. Imamo strani kapital i u bankarskom sektoru. Posebno očekujem uspješnu privatizaciju ''Montenegrobanke'', kao i druge uspješne privatizacije. Očekujemo od strateških partnera da kroz taj nevidljivi transfer znanja, umješnosti i poslovne kulture daju doprinos razvoju korporativnog upravljanja u Crnoj Gori.
Svjestan sam da nema dobrog korporativnog upravljanja, ako nema i dobrog upravljanja u samoj državi, u državnoj administraciji. Stoga smo već započeli da radimo na poboljšanju efikasnosti javnog menadžmenta, što je jedan od stubova programa Vlade. To će, uslovno da kažem, biti i jedan u nizu doprinosa Vlade korporativnom upravljanju. Ovo posebno ističem, jer Vlada na čijem sam čelu nema namjeru da se bavi upravljanjem kompanijama, niti da bude menadžerska. Ona će insistirati da svako radi svoj posao, da je svako odgovoran za svoje odluke, kako se ne bi Vlada krila iza preduzeća, niti preduzeća iza Vlade. Upravo takvo pozicioniranje Vlade što neće nimalo biti lako zbog starih navika naše je shvatanje značaja korporativnog upravljanja. A to znači da je efikasno korporativno upravljanje usmjereno prema tržištu, a ne prema Vladi. Ambijent za korporativno upravljanje je tržište, a ne Vlada.
Zato smatram da je dobro korporativno upravljanje ključno za razvoj naše ekonomije. U svijetu, koji se takoreći svakodnevno mijenja, donosioci odluka, supervizori i regulatorna tijela, uvijek se trude da idu ukorak sa tim promjenama. Ova serija seminara o korporativnom upravljanju odlična je prilika u tom smislu za Crnu Goru.
Posebno Vlada i Parlament moraju stremiti stvaranju sigurnog i atraktivnog okruženja za investitore. Cilj nam je da ubrzamo ekonomski rast, i da stvorimo uslove za otvaranje novih radnih mjesta. Radeći tako, brže ćemo otvarati perspektive za razvoj naše privrede, za razvoj Crne Gore, za naše porodice, i za izvjesniju budućnost našeg potomstva. Ako uspijemo u tome, Crna Gora će biti primjer u regionu. Neki čak optimistički prognoziraju, budemo li radili tako, da se u godinama koje dolaze o Crnoj Gori može govoriti kao o ''Mediteranskom tigru''. Ja se ne bavim prognozama, već na tome predano radim sa Vladom i mojim saradnicima. I iskreno vjerujem u blisko bolju budućnost Crne Gore i njenih građana.
Hvala vam što ste me pozvali. Želim vam dobru posjećenost i uspješne seminare koje organizujete!
Podgorica, 30.01.2003. godine
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?
