Uvodno izlaganje ministra Bogdanovića na Okruglom stolu povodom Nacrta zakona o medijima

Obraćanje ministra kulture Aleksandra Bogdanovića na Okruglom stolu Nacrt zakona o medijima - VIDEO

Poštovane dame i gospodo,                                                                 
Poštovani predstavnici Savjeta Evrope,

Uvaženi predstavnici medijske zajednice i civilnog društva,

Vaše ekselencije

Zadovoljstvo mi je da vas u ime Ministarstva kulture pozdravim, poželim dobrodošlicu i uspješan rad

Svaki razgovor na temu medija, normativnog i institucionalnog unapređenja, prirodno je i adekvatan razgovor o demokratskom uređenju društva u kome je sloboda izražavanja temeljno ljudsko pravo. Na bazi tog principa, oblast slobode medija u Crnoj Gori u kontinuitetu se koncipira shodno strateškim ciljevima pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, odnosno principima i standardima evropskog prava.

Crna Gora normativno, institucionalno i demokratski, u kontinuitetu evoluira na putu izgradnje i održivosti sveukupnog ambijenta slobode medija, pa se dosegnuti nivo medijskih reformi i implementacije evropskog pravnog nasljeđa sumarno ocjenjuje od međunarodnih organizacija kao "dobar nivo pravne usklađenosti". Takve komentare možemo čuti i na domaćem terenu.

Sveukupno, takav regulatorni medijski okvir prepoznat je kao garant prava na slobodu izražavanja, slobodu i nezavisnost medija u pluralističkom okruženju u skladu sa standardima Evropske unije.

No, takođe, znajući da se sloboda medija kao živa materija ne normira samo medijskim zakonodavstvom, već i sistemskim rješenjima različitih nivoa institucija i javnih politika, važno je istaći značaj snaženja sveukupne javne i društvene svijesti o slobodi medija kao demokratskom mehanizmu u sučeljavanju pluralnih mišljenja o razvoju društva.

Na državi je da stvori ambijent slobode i bezbjednosti rada novinara, da stvori pravni ambijent shodno evropskom pravu, a na medijima je da svoj integritet i odgovornost čuvaju profesionalizmom i etičkim samoregulatornim kodeksima. Sumarno, kredibilni mediji afirmisaće kredibilnu javnost, prepoznajući javni interes kao svrhu demokratskog društva.

Crna Gora kao članica Savjeta Evrope i država koja pretenduje za članstvo u Evropskoj uniji je u obavezi osavremenjavanja zakonodavstva u oblasti medija, utemeljenog na preuzimanju sveukupne savremene evropske medijske legislative, odnosno evropskog medijskog pravnog nasljeđa.

Na temeljima preporuka JUFREX Analize medijskog sektora, a poštujući tekovinu EU, standarde Savjeta Evrope, kao potrebe cjelokupnog crnogorskog društva, Vlada je prepoznala i 2018.godine započela reviziju medijskog zakonodavstva, čiji je cilj jačanje medijske regulative kao jednog od značajnih stubova demokratije.

Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo kulture, zalaže se za slobodu izražavanja i informisanja kao osnovnih ljudskih prava kroz Nacrtom garantovane slobodne i nezavisne medije, zaštitu ugleda novinara, zaštite pluralizma i raznovrsnosti medija kroz uspostavljanje Fonda za zaštitu pluralizma i raznovrsnosti medija, zaštite transparentnosti oglašavanja, transparentnosti medijskog vlasništva, zakonskog prepoznavanja samoregulacije i njene finansijske podrške, zaštita posebnih prava među kojim su pravo na privatnost, zaštita djece, zabrana govora mržnje, zaštita izvora informacija. Polazišta izrade Zakona o medijima podrazumijevaju:

- Usklađivanje sa međunarodnim standardima i Izvještajima EK

- Preporuke JUFREX Analize medijskog sektora od strane SE i EK

- Dobru primjenjivu komparativnu praksu

- Iskustva u primjeni aktuelnog Zakona i analiza i sugestije medijske zajednice i civilnog društva

- Sistemski okvir mogućih rješenja

- Široku javnu raspravu

Od posebne važnosti u izradi Nacrta zakona o medijima je predmetna JUFREX analiza čije smo sve konkretne preporuke implementirali u Nacrtu, a koje se odnose na:

1. Novu definiciju medija koja će se nedvosmisleno odnositi na online medije.

2. Definisanje odgovornosti online medija u odnosu na sadržaje treće strane, shodno standardima Savjeta Evrope i Evropske Unije.

3. Pravo na odgovor i ispravku treba proširiti u skladu sa Preporukom Savjeta Evrope o pravu na odgovor u novom medijskom okruženju.

Takođe, u Nacrtu su implementirane gotovo sve generalne preporuke adresirane iz ugla konkretnih javnih politika (tržište, zakonodavni okvir, samoregulacija, regulacija) kojima se unapređuje i garantuje sloboda izražavanja i sloboda medija.

Nacrtom zakona o medijima, kao krovnim zakonom ove oblasti, na kojem je radila pluralna radna grupa, predviđen je širok spektar značajno novih rješenja primjerenih relevantnim međunarodnim standardima i dobrim praksama,

Dozvolite mi da istaknem najznačajnije institute:

Želim da naglasim da principe slobode izražavanja, slobode mišljenja i prava na informisanje sadržane u Nacrtu treba tumačiti na nivou standarda sadržanih u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, standardima SE, te praksom Evropskog suda za ljudska prava.

Pitanje zaštite pluralizma i raznovrsnosti medija, izuzetno važno u kulturološkom i ekonomskom smislu, pokrenuto od strane medijske zajednice štiti se formiranjem Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Pristup Fondu bez diskriminacije imaju svi komercijalni mediji-elektronski, štampani i onlajn mediji.

Sredstva se opredjeljuju za programske projektne sadržaje od javnog interesa, na način zaštićenog indeksa od 0,03% BDP-a na godišnjem nivou. Na raspodjelu neće uticati ni jedan državni organ, već će, shodno Nacrtu zakona, to biti mandat nezavisnog regulatora za elektronske medije odnosno nezavisne Komisije za raspodjelu štampanim medijima i portalima.

Nacrtom zakona institut samoregulacije predviđa finansiranje interne i eksterne samoregulacije na način što će ova tijela imati jednak pristup sredstvima Fonda.

Na ovaj način podstičemo važan demokratski mehanizam između prava i obaveza medija prema javnosti, kroz stvaranje održivog finansijskog okvira za samoregulatorno kodifikovanje standarda.

Pitanje transparentnosti državnog oglašavanja, pitanje koje je u više navrata bilo potencirano od strane civilnog sektora, riješeno je Nacrtom zakona na način što se uvodi novi institut transparentosti državnog oglašavanja, kojim se predviđa obaveza organa javnog sektora kao i obaveza medija da vode evidenciju o uplaćenim sredstava iz javnih izvora, njihov osnov i vrstu, te se obavezuju na objavu evidencije. Na ovaj način, doprinosi se transparentnosti finansiranja medija od strane organa javnog sektora i omogućava kontinuirani uvid najšire javnosti u tokove oglašavanja.

Zbog pitanja koje se ovih dana često komentarisalo, želim da ukažem da je u Nacrtu zakona, shodno standardima SE, institut zaštita izvora informacija definisan kao pravilo, po kome novinari i druga lica (glavni urednik, urednik za pojedina izdanja ili rubrike i autor koji nije novinar) nijesu dužni da otkriju izvor informacije, dok ograničenje ovog prava podrazumijeva izuzetak, shodno Konvenciji o ljudskim pravima, te standardima Savjeta Evrope, kao i praksi Suda za ljudska prava.

Značajno nova rješenja u Nacrtu zakonu o medijima odnose se na institut dužne novinarske pažnje u okviru koga se predviđa isključenje odgovornosti novinara za štetu kada su postupali sa dužnom novinarskom pažnjom. Takođe, ističemo institute odgovornosti za komentare na portalima, pretpostavke nevinosti, zabrane govora mržnje, zabrane diskriminacije, zaštite djece, dostojanstva ličnosti, prava na privatnost, prava na ispravku i odgovor.

Želim istaći da nam je aktivna saradnja sa međunarodnom zajednicom i njenim institucijama, te pomoć i podrška u daljoj demokratizaciji medijskog prostora i uopšte demokratskih procesa potrebna i dragocjena i u tom duhu partnerstva i saradnje vidim i ovaj okrugli sto. Posebno se ovom prilikom zahvaljujem Savjetu Evrope, Delegaciji EK i OSCE-u kako povodom partnerstva organizacije okruglog stola, tako i ukupne ekspertske podrške koju su pružili i pružaju prilikom izrade zakona. Takođe, zahvaljujem se cijenjenim ekspertima Savjeta Evrope, kao i predstavnicima organa vlasti, nevladinog sektora i medija koji su izrazili interesovanje za ovaj skup.

Iskreno vjerujem da ćemo slijedeći visoke standarde i iskustva nastaviti saradnju i da će ona i ubuduće davati dobre rezultate u korist unapređenja demokratskih procesa u Crnoj Gori.

Uvjeren da će ovaj rad biti od velike koristi svim poslenicima javne riječi, naglasio bih da je Vlada Crne Gore otvoren partner na planu demokratskih reformi na bazi EU standarda uređenog ambijenta medija, kao bitnog preduslova za izgradnju otvorenog, multikulturalnog društva, uz punu spremnost ka evropskim integracijama.

Zahvaljujući se Savjetu Evrope i OSCE-u na ekspertskim komentarima, želim istaći da ih je Ministarstvo kulture implementiralo u Nacrt koji danas imate pred sobom, te radi snaženja transparentnosti i ekspertske analize izrade zakona, tekst Nacrta zakona o medijima, nakon sumiranja javne rasprave, te usaglašavanja sa domaćim zakonodavstvom biće poslat na još jedno ekspertsko čitanje SE i EK.

Vjerujem da će okvir evropskih standarda koji isključuju jednostrana rješenja, dijalog na bazi argumenata javnog interesa i dijalog na nivou evrospkih načela, principa i realnih mogućnosti, ponuditi pravce konstitucije konkretnih zakonskih rješenja.

Uvjeren da će današnji okrugli sto biti prilika za otvoren i konstruktivan dijalog i razmjenu mišljenja u cilju što kvalitetnijeg sagledavanja ove materije i formulisanja rješenja baziranih na prepoznatoj praksi i međunarodnim standardima, zahvaljujem na svim komentarima i sugestijama pristiglim od strane medija i civilnog društva koje će svakako biti predmet naše analize u kontekstu usaglašavanja zakona sa standardima SE.