Uvodno izlaganje predsjednika Vlade RCG Mila Đukanovića na redovnoj konferenciji za novinare

Predsjednik Vlade Republike Crne Gore Milo Đukanović:

"Dame i gospodo,

U skladu sa uobičajenom praksom da redovno razmatramo aktuelna dešavanja, ovu konferenciju za štampu fokusirao bih prvenstveno na ključne prioritete državne politike u narednom periodu:

1.Rješavanje državnog pitanja Crne Gore;
2.Ostvarivanje članstva u EU i NATO-u;
3.Dinamiziranje ekonomskog razvoja Crne Gore.

Na nestabilnim balkanskim prostorima, nažalost, česti su prelomni trenuci i događaji koji imaju karakter istorijskih. U nekima od njih smo bili akteri i svjedoci, u nekima dobronamjerni posmatrači, uvijek vođeni duhom saradnje, dobrosusjedstva i stabilnosti. Ipak, slobodan sam ustvrditi da ni jedna generacija u Crnoj Gori nije bila pred dva krupnija izazova, cilja i zadatka, kao što su: proces pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju sa EU i organizovanje demokratskog referenduma o državnom statusu Crne Gore. Dva paralelna procesa koja ne samo da se međusobno ne isključuju, već su komplementarna. Državnost je fundamentalna vrijednost evropske integracije, koja je vodila učvršćivanju stabilnosti i razvoja, ukidajući podjele na velike i male države, velika i mala tržišta, zavisnost malih od volje većih i moćnijih. Zato je pitanje državnosti, shvaćeno u modernom, evropskom značenju, potpuno kompatibilno, a rekao bih i uslov dinamične i kvalitetne evropske integracije. I u ovom smislu, obnova crnogorske držvanosti je istorijski poduhvat koji prethodne generacije nijesu mogle ostvariti, a buduće se, uvjeren sam, više time neće morati baviti.

Otvaranjem pregovora sa EU o Sporazumu ulazimo u višu fazu partnerskog odnosa, koji će omogućiti da razvijemo širok spektar saradnje i izvršimo potrebna prilagođavanja cjelokupnog sistema, do ostvarivanja našeg konačnog cilja - članstva u EU. Odluka Savjeta ministara EU o otpočinjanju pregovora je za nas i važna potvrda i priznanje za ukupne reforme koje sprovodimo, svjesni da nam predstoji još mnogo toga. Mi se sa ovim izazovima suočavamo sa punom odlučnošću i voljom da nastavimo da efikasno i kvalitetno sprovodimo potrebna prilagođavanja.

U Vladi smo se pripremili da kvalitetno i efikasno vodimo i okončamo pregovore. Nedavno smo usvojili osnove pregovaračke pozicije, dok smo ranije formirali pregovaračke timove. Sa partnerima iz Srbije smo usaglasili političku platformu za zajedničke nadležnosti (prembula, poglavlje o političkom dijalogu, regionalnoj, finansijskoj i politikama saradnje; standardizacija, meteorologija, akreditacija, prava intelektualne svojine, vize, azil i migracije). Bez obzira što nema pravila u pogledu dužine pregovora, preliminarne su procjene i Brisela da bi se oni mogli okončati u periodu od jedne godine.

U ovom kontekstu, naglasio bih da je suština procesa evropske integracije važnija od datuma i samog članstva u EU. Ključno je da izgradimo funkcionalne institucije zasnovane na punom poštovanju vladavine prava, ljudskih i manjinskih prava, kao i tržišnu privredu koja će moći da nesmetano funkcioniše u okviru strogih pravila i konkurencije unutar EU. Vjerujem da smo već izgradili i potvrdili kapacitet da efikasno i postepeno preuzimamo odgovornosti koje ima jedna država članica EU. Takođe, neophodno je imati u vidu da je zaključivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju početak, a ne kraj, inače dugoročnog i kompleksnog procesa pridruživanja EU. Stoga, važno je osigurati onaj državni okvir koji omogućava da kvalitetnije i efikasnije upravljamo svojom evropskom budućnošću. To je važno kako u procesu našeg pridruživanja EU, tako i u pogledu prava ( naravno i obaveza) kao države članice EU. Uostalom, individualni pristup koji omogućava da svako napreduje u skladu sa svojim kapacitetom i interesima je i osnovno polazište i srž procesa stabilizacije i pridruživanja. U našem je interesu da ostvarimo što veći napredak u predstojećim pregovorima o Sporazumu, što će nas dodatno kvalifikovati da proces pregovora nastavimo sa one tačke do koje smo stigli, nakon referenduma o državnom statusu Crne Gore. Dakle, akcenat je na suštini i kvalitetu procesa naše evropske integracije i mi smo ubijeđeni da ćemo to efikasnije ostvariti kao nezavisna država.

Kao što smo to garantovali Beogradskim sporazumom i Ustavnom poveljom, u proljeće iduće godine organizovaćemo transparentan i demokratski referendum, uz puno poštovanje međunarodno priznatih standarda. Dakle, mi smo i svojim potpisom na izmjenu Ustavne povelje potvrdili opredijeljenost da primijenimo sve ono što je poznato u evropskoj demokratskoj praksi. I to je ključno. Ponavljam, obavezali smo se na primjenu priznatih, već primijenjenih evropskih standarda, a ne na bilo koja, hipotetički govoreći, ad hock novokreirana rješenja.

Veoma pažljivo smo proučili mišljenje OEBS/ODIHR i Venecijanske komisije iz 2001. o rješenjima crnogorskog Zakona o referendumu, i već smo preduzeli aktivnosti na preciziranju određenih pitanja. Sa istom ozbiljnošću ćemo se odnijeti prema ponovnom mišljenju Venecijanske komisije i ne očekujemo da bude nekih bitnih odstupanja po ključnim rješenjima. Vjerujemo da će Crna Gora biti tretirana kao i ostali, jer bi bilo koja diferencijacija ili izuzetak bili u suprotnosti sa suštinskim principima EU, koji su sadržani i u njenom Ustavu a to su jednakost i nediskriminacija.

Takođe, uvjereni smo da će, što skoriji, demokratski epilog državnog pitanja Crne Gore biti snažan katalizator demokratskih procesa u obje države, jer će sve političke elite i akteri morati da se bave suštinskim pitanjima reformi i evropske integracije i da, na tim osnovama, dokazuju svoj kapacitet. U tom smislu, smatram da bi nezavisnost Crne Gore, uz rješenje Kosovskog problema, bila jaka potpora za odlučniji demokratski i evropski put Srbije, budući da bi se tada suzio prostor za populističke i nacionalističke strukture i politiku. Isto tako, uvjeren sam da će uređenje odnosa između Crne Gore i Srbije na zdravim i dugoročnim osnovama u evropskom duhu- voditi efikasnijem razvoju međusobne saradnje u svim oblastima. Uostalom, dobrosusjedska saradnja i ostali vidovi povezivanja su jedan od imperativa za napredovanje na evorpskom putu.

Očekujemo da će ključni doprinos stabilnosti i evropskoj perspektivi regiona dati rješenje Kosovskog problema, koje zbog svoje kompleksnosti mora imati sopstvenu dinamiku i kolosjek rješavanja. Pozdravljamo posvećenost međunarodne zajednice ovom posljednjem bezbjednosnom problemu u regionu. Vjerujem da će pozitivnom dinamizmu njegovog rješavanja doprinijeti i demokratski epilog državnog pitanja Crne Gore. Jer, time bi se u znatnoj mjeri stvorili uslovi da se Srbija prioritetno posveti sebi, uređenju sopstvene kuće i da, kao strateški partner u regionu, konstruktivno doprinese učvršćivanju njegove stabilnosti. Jednako važno je što samo funkcionalne države i rješenja mogu biti faktor regionalne stabilnosti. Saglasni smo da je postojeći državni aranžman Crne Gore i Srbije nefunkcionalan.

Takođe, uvjeren sam da će na crnogorskom referendumu međunarodna zajednica, kao i do sada, imati ulogu ''aktivnog posmatrača'', jer ćemo u potpunosti obezbijediti poštovanje demokratskih standarda u svim aspektima.

Razumijemo da ostvarivanje demokratskih prava na demokratski način jača evropsku perspektivu. Zato, referendum organizovan u skladu sa demokratskim principima i praksom može biti samo faktor jačanja unutrašnje i šire, regionalne stabilnosti. Na važnost i neminovnost konsultovanja i poštovanja volje građanja upućuje i iskustvo Francuske i Holandije povodom glasanja o Ustavu EU.

Crna Gora se u kontinuitetu potvrđuje kao konstruktivan partner EU, a može se reći i kao najdosljedniji zagovornik evropske politike u regionu. Građani Crne Gore i njena vlast su i u godinama najveće krize na prostorima bivše Jugoslavije potvrdili zrelost i demokratski kapacitet, kako u odnosu na događaje na unutrašnjem, tako i regionalnom planu. U međuvremenu, to je ojačano, što je vodilo učvršćivanju unutrašnje stabilnosti.

Polazeći od toga da je jačanje demokratskih struktura u svim zemljama regiona interes i naših evropskih partnera, vjerujem da da će EU aktivno, konstruktivno i jasno podržati sve demokratske strukture i poteze, u koje, svakako, spada referendum. U tom smislu, očekujem da će EU potstaći na demokratski dijalog i one političke aktere u Crnoj Gori koji, nažalost, još uvijek nedemokratskim pristupom ''žele da osvajaju'' evropske vrijednosti. Međutim, nije dobro što neko sa strane treba da podsjeća bilo koga u Crnoj Gori da je dijalog nerazdvojan od demokratije. Isto kao i pravo naroda na samoopredjeljenje. Stoga, još uvijek vjerujem da ima prostora za dijalog, i tome ćemo i u narednom periodu biti potpuno posvećeni.

Na nama je da odlučimo. Proces evropske integracije će nas uvesti u društvo razvijenih naroda onom brzinom kojom budemo usvajali evropske standarde, a državna samostalnost će nam omogućiti da efikasno upravljamo tim procesom i našom evropskom budućnošću. Spremni smo, odlučni i sposobni da odgovorimo ovim izazovima, da se dalje izgrađujemo u skladu sa zahtjevima i potrebama naše evropske integracije.

Naš evropski put podrazumijeva i ispunjavanje važnih kriterijuma ekonomske održivosti i razvoja. Stabilni makroekonomski pokazatelji su potvrda naše sposobnosti da odgovorimo zadacima koji su pred nama. Bez namjere da vas zasipam brojkama, tim prije što ću na decembarskom presu detaljno govoriti o ostvarenim rezultatima i na ekonomskom planu, dozvolite da samo ukažem na nekoliko parametara koji ilustruju učvršćivanje pozitivnih trendova:

- Smanjuje se inflacija i na kraju godine biće u planiranim okvirima ispod 3%, a budžetski deficit ispod 2%. Dakle, oba parametra su na nivou koji zadovoljava standard članica EU. Poreski prihodi su u prvih deset mjeseci ove godine veći za 2% u odnosu na planirane.

- Nastavlja se rast BDP-a, koji je za 9 mjeseci ove godine procijenjen na 3,8%, što upućuje na realnost ostvarenja projektovane stope od 4,1% do kraja godine. Isto tako, i pozitivna diverzifikacija strukture BDP-a u korist turizma i uopšte uslužnog sektora.

Prema podacima Montstata, za 9 mjeseci ove godine Crnu Goru je posjetilo 776.452 turista, što je za 16,82% više nego u stom periodu prošle godine. Pritom, ostvareno je noćenja za 14,71% više nego u uporednom periodu prošle godine. Prihodi od turizma, prema evidenciji i metodologiji Centralne banke, iznosili su 209,1 mil. eura i veći su za 21,8% u odnosu na isti period prošle godine.

Stopu rasta bilježi i industrijska proizvodnja, po svim pokazateljima: u odnosu na prosječnu jednomjesečnu proizvodnju iz prošle godine veća je za 4,6%; 3,8% u odnosu na prethodni mjesec, a 9,3% u poređenju sa istim mjesecom prošle godine;

- Evidentno je kontinuirano smanjivanje broja nezaposlenih. Na dan 31. 10. 2005, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje je bilo 51.266 nezaposlenih lica ili 15,18% manje nego istog dana prethodne godine ili za gotovo 30.000 lica manje nego kada je ova Vlada stupila na dužnost.

- Sve ovo je uticalo na pojačano prisustvo ino investitora. Ukupne direktne investicije u 9 mjeseci ove godine iznosile su 253,2 mil. eura ili 671,5% više nego u uporednom periodu prošle godine. Međutim, još važnije od samih kvantitativnih pokazatelja su promjene u strukturi investicija.

Evidentno, Crna Gora postaje pouzdan partner međunarodne zajednice.

Zahvaljujem na pažnji ".