Bečići: Izlaganje ministra za ekonomski razvoj Branimira Gvozdenovića na otvaranju foruma “Mogućnosti i izazovi tehnološkog razvoja u Crnoj Gori”

Ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović:

''Uvažene dame i gospodo,

Izuzetno mi je zadovoljstvo što imam priliku da otvorim Prvi Crnogorski forum posvećen tehnološkom razvoju i izrazim očekivanje da je ovo samo početak razgovora i dogovora aktera koji mogu doprinijeti da se Crna Gora što uspješnije prilagodi procesu razvoja i primjene novih tehnologija.

Za nama je vjerovatno najznačajnija godina u novijoj istoriji Crne Gore. Projekat obnove crnogorske državne samostalnosti je uspješno okončan. Crnu Goru gradimo kao modernu, otvorenu i demokratsku državu u kojoj se živi radosno, bogato i sa osmjehom. Vrijeme za koje ćemo dostići takav politički demokratski i, nadasve, ekonomski nivo, zavisiće umnogome od naše razvojne jedinstvenosti i jasne vizije.

Posljednjih godina, radikalno smo u svim ključnim segmentima, mijenjali fizionomiju ekonomskog sistema Crne Gore – od promjene svojinske strukture i uređenja administrativno-zakonskog okvira, do stvaranja pretpostavki za preduzetničku i svaku drugu poslovnu inicijativnost. U tom okviru, Crna Gora je formirala visok nivo investicione atraktivnosti što je, ne samo važno zbog dolaska kapitala, već i zbog činjenice da značajni strani investitori ubrzavaju integraciju crnogorskog u međunarodni ekonomski prostor.

Rezultati u prethodnoj godini premašili su i najoptimističnija očekivanja i prognoze.
U 2006. godini društveni bruto proizvod je iznosio 1,9 miliona Eura ili 6,5% više nego u istom periodu 2005. Za šest mjeseci 2007. godine ostvaren je rast BDP-a od 6.9% u odnosu na isti period prošle godine.

Priliv direktnih stranih investicija u 2006. godini iznosio je 644.3 miliona eura, što je više od 1000 eura po glavi stanovnika. U periodu za šest mjeseci 2007. godine priliv direktnih stranih investicija iznosi 493.8 miliona, što je za 81% više u odnosu na isti period prošle godine.

Rast izvoza na tržište EU u 2006. godini je 58.05% veći u odnosu na 2005. godinu.

Prosječne zarade u 2006. godini su 15.6% veće nego u 2005. godini.

Nezaposlenost je takodje smanjena, u 2006. je inosila 14.7%, što je za 3.77% manje nego u 2005.godinie. U prvih 6 mjeseci 2007 godine prema preliminarnim podacima iznosi 12.8%

Poreska politika liberalizovana a fiskalna disciplina povećana. Ostvaren je rast kredita od 125%, štednje 120.5% i depozita stanovništva 184.1%, u 2006. godini.

U svakom pogledu kreiran je atraktivan poslovni ambijent.

Turizam je jedna od strateških grana razvoja Crne Gore u 2006. povećan je broj turista za 16.3%, i ovogodišnja sezona je najbolja u poslednjih 20 godina. Zabilježen je rast broja turista za 71% u odnosu na prošlu godinu i prihodi prema preliminarnim podacima od 190 miliona eura.(za 8 mjeseci ove godine, zvanican podatak sa sajta Ministarstva turizma)


Isti trendovi ostvaruju se i u prvoj polovini 2007. godine, a neki od njih premašuju očekivanja, napr. rast BDP-a, rast priliva direktnih stranih investicija ,porast prihoda od turizma, smanjenje stope nezaposlenosti itd.

Koji su ključni faktori ubrzanja daljeg ekonomskog razvoja?
Podrazumjevam da su svi segmenti reforme jednako značajni i da se moraju simultano i koordinirano realizovati. Ipak, naglasio bih važnost završetka vlasničke transformacije, uz razvoj sistema pravne sigurnosti i svih mehanizama koji prate liberalan sistem ekonomskog poslovanja za budući ekonomski razvoj Crne Gore i stvaranje pretpostavki za korišćenje najsavremenijih tehnologija.

Crna Gora mora svoje razvojne planove, u svim segmentima, verifikovati sa aspekta održivosti i izvodljivosti. U završnoj fazi je usvajanje Prostornog plana Republike i Strategije razvoja energetike. Crna Gora je u procesu donošenja odluka koje će odrediti pravce i dinamiku ekonomskog razvoja. Koje razvojne pretpostavke su u koliziji sa zaštitom životne sredine. Da li su u koliziji?Kako doći do pravih odluka koje će biti rezultat razvojne neminovnosti i, kao takve, imati široku podršku?

Moramo razvijati ekonomiju u kojoj je znanje dominantna razvojna pretpostavka. Svjetski tehnološki trendovi i dinamičan razvoj nauke i tehnologije doveli su do migracije savremenih ekonomskih sistema iz industrijske ere u eru znanja. Znanje je osnovna poluga društvenog progresa. A ekonomija znanja šansa za ubrzani razvoj. Šansa za Crnu Goru.

Sve češće govorimo o putu u informaciono društvo kao nezaobilaznom i jedinom pravom smjeru u progresivnu budućnost. U Crnoj Gori smo usvojili Strategiju razvoja informacionog društva - put u društvo znanja. Društvo u kome socijalni i ekonomski benefiti pojedinaca i nacije u cjelini zavise od znanja. A sve s ciljem bržeg ekonomskog razvoja, ubrzanja reformi, prihvatanja standarda razvijenog svijeta, izgradnje jeftinije, efikasnije, odgovornije i transparentnije državne uprave.

Dostupnost informacija i naučno-stručnih rezultata predstavlja ključno dostignuće savremene civilizacije. Stalno intenziviranje uzajamnih komunikacija koje će olakšati i ubrzati razmjenu rezultata i iskustava jeste obaveza svih subjekata koji, na bilo koji način, učestvuju u društvenom razvoju.
Živimo u vremenu velikih dostignuća u nauci, obrazovanju i tehnologijama i prodora novih visokih tehnologija: mikro-tehnologije, nano-tehnologije, bio inžinjeringa, informatike i energetskih izazova.

Kako iskoristiti sva ta dostignuća, znanje i intelektualne resurse i doći do rješenja koja će na najbolji način riješiti probleme “zagušenog” saobraćaja, nedostatka energije, politika bez vizije i konsenzusa, ali i glomaznog i šarolikog obrazovanja, je pitanje od čijeg odgovora zavisi dinamika privrednog razvoja jedne zemlje. Siguran sam da će ovaj Forum pomoći na putu da dodjemo do tih rješenja.

Tržišna uspješnost a naročito konkurentnost kompanija, pa i državnih ekonomija zavisi od stepena implementacije razvojnih dostignuća i stalnog naučnog progresa. Zato smatram da je od izuzetne važnosti za naš ubrzan ekonomski razvoj da dobro razumijemo pravce djelovanja , faktore, pokazatelje i metode mjerenja dinamike tehnološkog razvoja. To će omogućiti da se prepozna značaj unapredjenja tehnologije za jačanje konkurentske pozicije preduzeća na tržištu jer u zavisnosti od toga kakvu tehnološku strategiju slijede, kakva im je strategija i politika tehnološkog razvoja preduzeća se pozicioniraju na tržištu.


Tržišna ekonomija je takmičenje u kvalitetu i sposobnosti da se on dostigne. Bez obzira na ubrazani tehnološki razvoj kojem smo svjedoci posljednjih decenija, očigledno je da će i dalje veoma važna komponenta takvog takmičenja biti čovjek i njegov kreativni i radni potencijal. Znanje je jedina komponenta radnog procesa koja ne može biti sublimirana golom tehnologijom, jer se tehnologija zasniva na znanju.

Zato Crna Gora ima namjeru da podstakne i pomogne kompanijama i ljudima koji se opredjeljuju za primjenu novih tehnologija. Proces globalizacije podstaknut brzim razvojem komunikacija i sve izraženija tendencija "outsourcing" – a pojedinih segmenata razvoja, kao jedna od manifestacija tog procesa, pruža šansu ljudima u zemljama u razvoju da se uključe u proces tehnološkog razvoja i njihove primjene, ne mijenjajući mjesto boravka i izbjegavajući probleme vezane za promjenu sredine. Bez obzira što Crna Gora nema tradiciju u razvoju visokih tehnologija kvalitet obrazovanja je dovoljno dobar, pa se uz podršku privatnog kapitala i vlade moze stvoriti povoljna klima i okvir za uspješno uključivanje u razvoj i primjenu savremenih tehnologija.Crna Gora mora biti aktivno uključena u različite programe koji su dostupni (preko EU, ujedinjenih nacija i sl) i koristiti sve pogodnosti koje se pružaju kroz međunarodnu saradnju, zajedničke projekte i mreže, istraživačke programe i sl. Moramo naći način i fondove da podstičemo nezavisne i individualne istraživačke aktivnosti, u cilju razvijanja dinamičke, kreativne, visokokvalitetne primjene novih tehnologija.

Veličina Crne Gore može biti prednost ukoliko se donesu prave odluke u pogledu izbora tehnologija, ključnih partnera i ljudi, jer omogućava da se brzo i efikasno izvrše neophodne značajne promjene. Globalizaciju, kao aktuelan proces u sveopštem razvoju treba shvatiti kao šansu za sinergijsko objedinjavanje individualnih i kolektivnih potencijala, a ne kao nametanje volje razvijenih nerazvijenima.

Današnji forum „Mogućnosti i izazovi tehnološkog razvoja u Crnoj Gori“ predstavlja početak diskusije o ovoj važnoj temi. Želimo da čujemo iskustva ljudi iz svjetskog centra razvoja novih tehnologija o tome kako se prave i finansiraju nove kompanije, kakvi zahtjevi se postavljaju zemljama u razvoju koje žele da se uključe u proces i da čujemo njihove savjete u izboru tehnologija, izboru odgovarajućeg modela primjene i razvoja, kao i modela kooperacije između vlade univerziteta i industrije. Pri izboru tehnologija koje bi se primjenjivale i razvijale treba voditi računa o ekološkom aspektu jer se CG kroz koncept ekološke države, opredijelila da sačuva čistu i zdravu sredinu.

Koristim priliku da se zahvalim Dušanu Petranoviću za podršku ideje organizacije ovakvog skupa i na
uloženom naporu da okupi eminentne eksperte koji će nam danas prezentirati svoja iskustva. Uvaženi gosti zahvaljujem se i vama što ste izrazili spremnost da svoja iskustva i znanja prezentirate Crnoj Gori.

Vjerujem da će današnja diskusija doprinijeti boljem razumijevanju značaja tehnološkog razvoja i primjene novih tehnologija i pozivam vas da aktivno učestvujete i date svoj doprinos definisanju zaključaka.

Otvaram Prvi Crnogorski tehnološki forum.

Hvala na pažnji!''