- Vlada Crne Gore
Ministarstvo vanjskih poslova Intervju ministra vanjskih poslova dr Filipa Ivano...
Intervju ministra vanjskih poslova dr Filipa Ivanovića za grčki list „TaNea“
„Otvaraju se nova poglavlja saradnje sa Grčkom“
Izvor: https://www.tanea.gr/2024/04/29/world/anoigoun-lfnea-kefalaia-synergasias-lfme-tin-ellada-online/
Ministar vanjskih poslova Crne Gore, koji je nedavno, u našoj zemlji, učestvovao na Ekonomskom forumu u Delfima, govori za „TaNea".
Grčka i Crna Gora će otvoriti nova poglavlja saradnje, ocjenjuje dr Filip Ivanović, ministar vanjskih poslova Crne Gore, koji je nedavno učestvovao na Ekonomskom forumu u Delfima. Paralelno, ističe da se njegova zemlja fokusira na reforme kako bi postala prva sljedeća članica EU.
Crna Gora je kandidatkinja za članstvo u EU, koja je ostvarila najveći napredak, ali preostaje da zatvori veliki broj poglavlja. Koje oblasti zahtijevaju dodatne napore?
Upravo tako, Crna Gora je predvodnica u procesu evropske integracije, otvorili smo sva pregovaračka poglavlja, a tri privremeno zatvorili. Imajući u vidu sve izazove i globalne krize, možemo to smatrati uspjehom. Prema novoj metodologiji, poglavlja 23 i 24 su među prvima koja se otvaraju i posljednja koja se zatvaraju, pa tako, usmjeravaju dalji napredak. Fokusirani smo na ispunjavanje mjerila u oblasti vladavine prava i dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u junu ove godine. Tokom posljednjih mjeseci, Crna Gora je uspjela da udahne novu energiju u cjelokupni proces i riješi pitanja koja su godinama opterećivala pregovore. Nastavljamo istim tempom, čvrsto vjerujući da pregovarački proces može biti završen u narednih nekoliko godina i da Crna Gora može postati prva sljedeća članica EU.
Da li dijelite mišljenje da Plan rasta za Zapadni Balkan od 6 milijardi eura može promijeniti sve (biti gamechanger)?
Novi Plan rasta za Zapadni Balkan zaista bi mogao biti prekretnica, posebno za zemlje poput Crne Gore, koja je predvodnica u pregovorima i nema otvorenih pitanja sa svojim susjedima. Drugi važan aspekat je potencijal koji ovaj plan pruža zemljama regiona u pogledu mogućnosti da osjete koristi članstva i prije samog pristupanja, prevashodno kroz jačanje njihovih ekonomija. U tom kontekstu, zalažemo se za realizaciju ideja poput postepenog otvaranja EU tržišta za zemlje Zapadnog Balkana, te pristupa jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA)... Vlada Crne Gore je u potpunosti spremna da završi svoj dio posla i radi na sprovođenju reformi, u bliskoj saradnji sa Evropskom komisijom. S druge strane, Plan rasta je značajan instrument i u samoj pripremi EU za naredne krugove proširenja.
U martu, tokom Vaše posjete Grčkoj, obje zemlje su izrazile spremnost da dalje jačaju saradnju. U kojim oblastima očekujete napredak?
Drago mi je što sam bio u prilici da nedavno boravim u zvaničnoj posjeti Grčkoj. Kao što ste rekli, tom prilikom su Crna Gora i Grčka, kao prijateljske zemlje i saveznice, potvrdile posvećenost jačanju bilateralnih veza i saradnje. Za Crnu Goru je veoma važno to što Grčka u potpunosti podržava naš ključni vanjskopolitički prioritet, a to je pristupanje EU. Istovremeno, to je još jedna oblast u kojoj možemo još intenzivnije sarađivati i produbiti našu saradnju. Zahvalni smo Grčkoj što je snažan zagovornik proširenja EU. U pogleda daljeg napretka u našim odnosima, rekao bih da je fokus definitivno na jačanju ekonomske, ali i kulturne saradnje. Nedavno su se u Atini sastali predsjednici vlada Crne Gore i Grčke Milojko Spajić i Kirijakos Micotakis, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na svečanom otvaranju Ekonomskog foruma u Delfima, na kojem sam i ja učestvovao. Uvjeren sam, da sve to, potvrđuje obostranu posvećenost otvaranju novih poglavlja bilateralne saradnje u periodu koji je pred nama, o čemu je i razgovarano na pomenutim sastancima na visokom nivou.
Grčki F-16 nadgledaju vazdušni prostor vaše zemlje u okviru NATO-a u saradnji sa Italijom. U čemu se još ogleda saradnja u oblasti odbrane?
Možda je ovo dobra prilika da se podsjetimo da Grčka i Crna Gora nisu vezane samo današnjom saradnjom, već i mnogim istorijskim vezama. Danas, grčki avioni čuvaju vazdušni prostor Crne Gore, a još jedan dobar primjer saradnje u oblasti odbrane je školovanje naših kadeta na prestižnim grčkim vojnim akademijama od 2007. godine.
Nacionalne tenzije i dalje postoje na Zapadnom Balkanu. Da li ste zabrinuti?
Nažalost, Zapadni Balkan je, tokom svoje istorije, pretrpio ratna razaranja i sukobe. Međutim, vjerujem da postoji dovoljno političke mudrosti u regionu da se zemlje dalje usmjere ka razvoju, jačanju dijaloga i međusobnom razumijevanju. Činjenica da dijelimo evropsku perspektivu predstavlja važnu prednost i priliku. Uvjeren sam da je evropska budućnost najbolji put ka obezbjeđivanju trajne stabilnosti i prosperiteta u regionu i da nikome na Zapadnom Balkanu nije u interesu da podstiče tenzije ili produbljuje podjele. Što se tiče Crne Gore, prepoznati smo kao konstruktivan susjed i primjer kako se njeguju saradnja i dobrosusjedski odnosi. Ponosni smo na tu poziciju i nastavićemo da baštinimo takav pristup i u budućnosti.
Šta vas posebno zabrinjava u vezi sa situacijom na Bliskom istoku?
Što se tiče situacije na Bliskom istoku, Crna Gora ima jasan i principijelan stav. Najoštrije smo osudili terorističke napade Hamasa na Izrael 7. oktobra, ali i istakli da Izrael svoj odgovor na napad i pravo da se brani mora ostvarivati u okvirima međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija, u cilju zaštite civila. Ono što je od izuzetne važnosti i za šta se zalažemo, jesu napori za uspostavljanje humanitarnog primirja koje bi dovelo do trajnog prekida vatre, bezuslovnog oslobađanja svih talaca i brzog, sigurnog i neometanog dostavljanja humanitarne pomoći civilima. Istovremeno, vjerujemo da je dvodržavno rješenje jedini put ka postizanju trajnog mira. Palestinci i Izraelci imaju jednaka prava da žive u sigurnosti, dostojanstvu i miru. Potrebno je da diplomatija preuzme primat, jer bez obnove pregovora i postizanja dogovora krug nasilja će se ponavljati i produbljivati.