Klimatske promjene - uticaj na vinogradarstvo/vinarstvo

• U čemu se ogledaju  klimatske promjene ?

Klimatske promjene predstavljaju  dugoročne  promjene uobičajenih ,prosječnih vremenskih uslova u nekoj  oblasti,regionu.Ogledaju se u promjeni temperature,količini padavina ,učestaloj pojavi ekstremnih vremenskih prilika kao što su  oluje,toplotni talasi ,poplave ,požari i dr.

Poljoprivreda je veoma ranjiva  na klimatske promjene jer direktno zavisi od vremenskih i klimatskih uslova i zato  klimatske  promjene predstavljaju ozbiljan izazov za održivost i produktivnost poljoprivrede.

• Manifestacija  klimatskih promjena  

Klimatske promjene su sve izraženije  kod nas i  ispoljavaju  se kroz:

• porast prosječnih temperatura vazduha
• duže i izraženije ljetnje suše
• češće toplotne talase
• neravnomjernu raspodjelu padavina
• povećan rizik od  požara
• promjenu  uslova za poljoprivrednu proizvodnju, uključujući vinogradarstvo i vinarstvo

• Uticaj na vinogradarstvo/vinarstvo

Vinogradarska geografska proizvodna područja Crne Gore su podijeljena na četiri regiona za proizvodnju grožđa i vina:

1. Vinogradarski region Crnogorski basen Skadarskog jezera, u okviru koga postoji sedam subregiona, i to: Kučki, Crmnički, Riječki, Podgorički, Piperski, Katunski i Bjelopavlićki

2. Crnogorsko primorski vinogradarski region, u okviru koga postoje četiri subregiona- Bokokotorski, Budvansko-barski, Ulcinjski i Jadransko zaleđe

3. Vinogradarski region Nudo

4. Vinogradarski region Crnogorski sjever, u okviru koga postoje četiri subregiona- Dragaljsko polje, Nikšićki subregion, Šćepan Polje i Bjelopoljski subregion

Najveće površine pod vinogradima su u  vinogradarskom regionu Crnogorski basen Skadarskog jezera  koji karakteriše submediteranska klima sa izraženim mediteranskim uticajem( ljeta duga, topla ,veoma suva, sa velikim brojem sunčanih dana ,zime blage i relativno kišovite).  

Prоizvоdnjа vinа u ovom regionu uglаvnоm je uz  uz primjenu  moderne tehnologije i inovacija,   kontrolu  tеmpеrаturе prilikоm prоizvоdnjе vinа, upotrebu savremenih enoloških sredstava.

Proizvođači  sa manjim obimom proizvodnje grožđa i vina,  prоizvоdnju obavljaju uz ograničenu primjenu tehnologija i inovativnih rješenja.

Klimatske promjene utiču na vinogradarstvo i vinarstvo kroz porast temperatura,češće suše,promjene u režimu padavina , ekstremne vremenske prilike ,promjenu u pojavi bolesti i štetočina  što sveukupno mijenja uslove za  sazrijevanje grožđa i kvalitet vina .

Porast temperature

Porast prosječnih  temperatura  utiče na vinovu lozu na nekoliko načina: ranije kretanje vegetacije i cvjetanje,ranije sazrijevanje grožđa( često 2–4 sedmice prije uobičajenih rokova),promjena hemijskog sastava bobica- veći sadržaj šećera  što dovodi do većeg  procenta alkohola u vinima, smanjena kisjelost grožđa- sveukupno može   negativno uticati na svježinu i balans vina.

Za sorte poput Vranca, više temperature mogu povećati koncentraciju boje i tanina, ali prekomjerna toplota može dovesti do gubitka aromatske složenosti.

Suše i nedostatak vode

Suše predstavljaju jedan od najvećih izazova za vinogradarsku proizvodnju posebno u regionima sa mediteranskom klimom ( basen Skadarskog jezera i primorski region)

Posljedice uključuju: smanjenje prinosa po hektaru, stres biljaka zbog nedostatka vlage, neujednačeno sazrijevanje grožđa,veće troškove navodnjavanja.

Iako umjeren vodni stres može poboljšati kvalitet grožđa, dugotrajne suše mogu ozbiljno ugroziti proizvodnju.

Ekstremne vremenske  prilike 

Sve češće se javljaju toplotni talasi, intenzivne padavine, grad ,jaki vjetrovi,oluje koji  mogu izazvati oštećenja  grozdova,eroziju zemljišta,povećanu pojavu bolesti nakon obilnih kiša, gubitke u kvalitetu i količini prinosa.

Promjene u pojavi bolesti i štetočina

Toplija klima pogoduje širenju određenih bolesti i štetočina vinove loze.

Moguće posljedice: produžena sezona razvoja insekata,pojava novih patogena koji ranije nijesu bili prisutni, veća potreba za zaštitnim tretmanima.

Uticaj na vinarstvo

Klimatske promjene ne utiču samo na vinograde već i na karakter vina.

Moguće promjene uključuju: viši sadržaj alkohola u vinima,nižu ukupnu kisjelost,promjene u aromatskom profilu vina, potrebu za prilagođavanjem tehnologije proizvodnje, veću i drugačiju  upotrebu enoloških sredstava kako bi se očuvao tip i  karakter vina .

Preporuka je da vinari   prilagođavaju vrijeme berbe i tehnološke postupke kako bi očuvali željeni stil vina.

•  Mjere prilagođavanja

Chardonnay  ,zasad u  Bijelom Polju (2025.g.)

Vinogradari i vinari i mogu odgovoriti kroz:

• Efikasnije sisteme navodnjavanja (npr. kap po kap,mikroorošavanje, pametan sistem navodnjavanja i dr.)
• Očuvanje vlage u zemljištu malčiranjem i zatravljivanjem zemljišta
• Upotrebu mreža za zasenjivanje
• Odabir otpornijih podloga i klonova
• Prilagođavanje termina rezidbe i berbe
• Sadnju vinograda na većim nadmorskim visinama gdje su temperature niže
• Razvoj i očuvanje autohtonih sorti koje su prilagođene lokalnim uslovima
• Integrisanu zaštitu
• Primjenu odgovarajućih enoloških sredstava

• Zaključak

Klimatske promjene predstavljaju jedan od  većih izazova  kako za poljoprivredu sveukupno tako i za vinogradarstvo i vinarstvo . Iako pojedini efekti, poput bolje fenolne zrelosti grožđa, u nekim godinama, mogu kratkoročno donijeti određene koristi, dugoročno dominiraju rizici povezani sa sušama, ekstremnim vremenskim pojavama i promjenama kvaliteta grožđa. Budući razvoj vinogradarstva/vinarstva biće olakšan pravovremenim   prilagođavanjem vinogradarskih i vinarskih praksi novim klimatskim uslovima.

Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede ,šumarstva i vodoprivrede  pored pružanja redovnih stručnih savjeta poljoprivrednim proizvođačima ukazuje kontinuirano  na značaj korišćenja  mjera  Agrobudžeta , naročito onih  koje se odnose na  prilagođavanje  klimatskim promjenama  ,preventivnu zaštitu i ublažavanje   negativnih  uticaja,  u cilju održivog razvoja , unapređenja efikasnosti proizvodnje i očuvanja kvaliteta proizvoda .

Savjet pripremila: Danijela Zuber, Direkcija za savjetodavne poslove i kontrolu na terenu u oblasti biljne proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.