Svjetska nedjelja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (18.-24. novembar 2025.)

Svjetska nedjelja svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji (World Antimicrobial Resistance Awareness Week – WAAW), koju svake godine organizuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) od 18. do 24. novembra, ima za cilj da različitim kampanjama osnaži svijest građana, zdravstvenih i veterinarskih radnika o pravilnoj primjeni antimikrobnih ljekova.

1. Značaj AMR u veterinarskom sektoru

Antimikrobna rezistencija predstavlja jedan od najvećih globalnih zdravstvenih izazova, a veterinarski sektor ima ključnu ulogu u njenom nastanku, širenju i kontroli.

Zašto je AMR važan u veterinarskoj medicini?

a) Uticaj na zdravlje životinja

• Rezistentne infekcije životinja postaju teže i skuplje za liječenje.
• Povećava se mortalitet, morbiditet i smanjuje produktivnost u stočarstvu.

b) Bezbjednost hrane i javno zdravlje

• Rezistentne bakterije mogu se prenijeti na ljude putem mesa, mlijeka, jaja, kontakta sa životinjama ili okolinom.
• Ugrožava se sigurnost lanca hrane i trgovina životinjskim proizvodima.

c) Uticaj na ekonomiju

• Veći troškovi liječenja životinja.
• Gubici u proizvodnji zbog bolesti i restrikcija u prometu hrane.
• Potreba za razvojem novih ljekova i alternativa.

d) One Health perspektiva

• AMR povezuje zdravlje ljudi, životinja i životne sredine.
• Veterinarski sektor je jedna od ključnih tačaka za intervencije prevencije rezistencije.

Mjere za smanjenje AMR u veterinarskom sektoru

Smanjenje AMR zahtijeva koordinisani pristup, nacionalne politike i konkretne akcije na terenu.

a) Racionalna i kontrolisana upotreba antibiotika

• Antibiotike primjenjivati samo kada je medicinski opravdano.
• Izbjegavati empirijsku terapiju kada je moguće uraditi antibiogram.
• Koristiti antibiotike iz EMA kategorije D kao prvu opciju, a kategorije B (Restrict) samo kada ne postoje alternative.
• Strogo poštovati doze i dužinu terapije.
• Ograničiti preventivnu/metafilaktičku upotrebu.

b) Jačanje biosigurnosti na farmama

• Poboljšana higijena, ventilacija, dezinfekcija, kontrola ulaza ljudi i opreme.
• Smanjenje stresa životinja i poboljšanje uslova držanja.
• Biosigurnost smanjuje potrebu za antibioticima.

c) Vakcinacija i preventivne mjere

• Redovna vakcinacija protiv najčešćih bakterijskih i virusnih bolesti.
• Kontrola parazita i poboljšana ishrana.
• Preventiva smanjuje incidencu infekcija i potrebu za antimikrobnim ljekovima.

d) Monitoring i nadzor AMR i potrošnje antimikrobnih sredstava

• Sistematsko praćenje rezistencije bakterija kod životinja i u prehrambrenim proiyvodima.
• Analiza podataka o prodaji i upotrebi antibiotika (npr. ANIMUSE/WOAH sistem).
• Identifikacija kritičnih tačaka i trendova rezistencije.

e) Edukacija veterinara i farmera

• Kontinuirana stručna edukacija o racionalnoj upotrebi antimikrobnih lijekova.
• Obuka farmera o biosigurnosti, vakcinaciji i upravljanju zdravljem životinja.
• Podizanje svijesti o rizicima neodgovorne upotrebe.

f) Regulativa i nacionalne politike

• Zabrana upotrebe antibiotika kao promotera rasta.
• Kontrola veterinarskih recepata i prodaje antibiotika.
• Razvoj nacionalnih planova za kontrolu zoonotskih agenasa (npr. plan kontrole salmonela).
• Implementacija One Health strategije.

g) Razvoj i primjena alternativa antibioticima

• Probiotici, prebiotici, organske kiseline, fitobiotici, enzimi.
• Selektivna terapija, poboljšani sistemi upravljanja zdravljem životinja.

AMR u veterinarskom sektoru predstavlja značajan rizik za zdravlje životinja, javno zdravlje i ekonomiju. Efikasna kontrola rezistencije zahtijeva kombinaciju odgovorne upotrebe antibiotika, biosigurnosti, preventivnih programa, nacionalnih politika i stalnog monitoringa.

Implementacija One Health pristupa ključna je za dugoročno očuvanje efikasnosti postojećih antimikrobnih ljekova i zaštitu zdravlja ljudi i životinja.