Dan Crne Gore u Energetskoj zajednici

“Strateški cilj Vlade Crne Gore je punopravno članstvo u Evropskoj uniji. U osnovi pravnog okvira Sporazuma o formiranju Energetske zajednice, nalazi se regulacija EU u oblasti energetike. Crna Gora se, članstvom u Energetskoj zajednici, obavezala da će da uskladi svoje zakonodavstvo sa EU direktivama koje se odnose na energetiku i zaštitu životne sredine”- rekao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić danas u Beču na obilježavanju Dana Crne Gore u Energetskoj zajednici. 

Stupanjem na snagu Sporazuma o formiranju Energetske zajednice 01. jula 2006. godine, Evropska unija i devet njenih partnera iz Jugoistočne Evrope stvorile su pravni okvir za integrisano energetsko tržište, na kojem će se obezbijediti sigurnost u snabdijevanju, primjenjivati evropski propisi i biti pojačane investicione garancije i čvrsta regulatorna kontrola energetskog sektora. Crna Gora u 2012. godini ima ulogu predsjedavajuće Energetskom zajednicom. 

Ministar Kavarić je podsjetio da Crna Gora od samog početka podržava inicijativu EU za realizaciju projekata razvoja zajedničkog tržišta električne energije i gasa u Jugoistočnoj Evropi i njegovu integraciju u evropsko energetsko tržište. U skladu s tim, Sporazum o formiranju Energetske zajednice je prvi pravno obavezujući dokument Crne Gore prema EU u ovoj oblasti, koji je Crna Gora ratifikovala uz reformu energetskog sektora, u oblasti regulacije ali i organizaciono. 

“Zakon o energetici je usklađen sa direktivama EU koje se odnose na tržište električne energije i gasa, korišćenje energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, bezbjednost struje i prirodnog gasa i obezbjeđivanje rezervi naftnih derivate. Zakon o energetskoj efikasnosti je takođe pripremljen u skladu sa najvažnijim direktivama EU iz oblasti energetske efikasnosti” - naglasio je ministar Kavarić i podsjetio da je donošenje odluke Savjeta ministara Energetske zajednice u oktobru 2011. u Moldaviji značilo stavaranje pravnih osnova i obavezu da se Treći paket implementira u unutrašnje energetsko tržište. 

“Harmonizacija crnogorskog nacionalnog zakonodavstva o energetici sa novim odredbama Trećeg paketa unutrašnjeg energetskog tržišta, sprovešće se kroz izmjene i dopune Zakona o energetici i donošenje odgovarajućih podzakonskih akata” naglasio je ministar Kavarić. 

Crnogorski ministar je podsjetio da je Vlada Crne Gore početkom 2011. godine usvojila Energetsku politiku Crne Gore do 2030, koja predviđa da se crnogorski energetski sektor razvija u skladu sa ciljevima i smjernicama EU i Energetske zajednice. Takođe, podsjetio je ministar Kavarić, u toku je i revizija Strategije razvoja energetike u cilju definisanja strateških pravaca u smjeru razvoja crnogorskog energetskog sektora do 2030. “U skladu sa strateškim i obavezama u okviru planiranih projekata, značajne aktivnosti su već sprovedene, ali još uvijek postoje mnoga pitanja koje ćemo rješavati u skladu sa Sporazumom o formiranju Energetske zajednice. Uvjereni smo da imamo podršku Sekretarijata Energetske zajednice i u narednom periodu” - zaključio je ministar Kavarić.

Obilježavanju Dana Crne Gore u Energetskoj zajednici su, osim predstavnika Ministarstva ekonomije, prisustvovali I predstavnici Regulatorne agencije za energetiku, Elektroprivrede Crne Gore, Crnogorskog elektroprenosnog sistema i crnogorskog Operatora tržišta elekrične energije. 

Energetska zajednica svojim članicama pomaže da se stvori stabilan regulatorni i tržišni okvir i promoviše regionalna saradnja na osnovu energetskog zakonodavstva EU. Primjenom energetskih propisa EU, zemlje ne samo da pomažu proces pristupa, već i unapređuju koristi od jedinstvenog tržišta. U proteklih šest godina postojanja Energetske zajednice postignuto je mnogo, prije svega u jačanju inicijativa koje pokreću države članice, kao i u shvatanju da je model regionalne saradnje i stvaranje ujednačenog tržišta šansa za zemlje koje nijesu članice EU, šansa da lakše pristupe evropskoj porodici. To je i način da se implementira zakonodavstvo EU na obostranu korist – kako država članica EU tako i država koje su susjedi, jer je funkcionalno regionalno tržište jedini način integracije u tržište EU. 

Glavni ciljevi formiranja Energetske zajednice su povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom, kroz privlačenje investicija u energetski sektor, povećanje korišćenja obnovljive energije i razvijanje tržišne konkurencije, uz unapređenje ekološke situacije. Funkcionisanje Energetske zajednice treba da ojača saradnju među državama Jugoistočne Evrope i doprinese ukupnom ekonomskom razvoju i socijalnoj stabilnosti.