Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Održan okrugli sto u sklopu konsultativnog procesa o Nacrtu Programa ekonomskih reformi za CG 2017-2019

Objavljeno: 21.01.2017. 02:20 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću

U sklopu javne rasprave o Nacrtu Programa ekonomskih reformi za period od 2017-2019. godine – najvažnijeg Vladinog ekonomskog dokumenta strukturiranog i rađenog prema metodologiji Evropske komisije – održan je u petak, 20. januara Okrugli sto na kojem su učestvovali predstavnici udruženja privrednika, udruženja sindikata, nevladinog sektora, univerziteta, lokalne samouprave, resornih ministarstava u Vladi Crne Gore i Delegacije EU u Crnoj Gori.

Nacrt Programa ekonomskih reformi koji sadrži jasne ciljeve ekonomske politike, uključujući detaljnu Agendu strukturnih reformi, predstavila je Koordinatorka Radne grupe za izradu ovog dokumenta, dr Nina Vujošević, savjetnica predsjednika Vlade, dok je mjere, politike i projekcije u oblasti makroekonomije i fiskalnog okvira predstavila koordinatorka za poglavlja 2 i 3 dokumenta-Makroekonomski i fiskalni okvir- Iva Vuković, generalna direktora direktorata za ekonomsku politiku i razvoj u Ministarstvu finansija.

Koordinatorka radne grupe za izradu Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru 2017-2019. godina je istakla da je Program ekonomskih reformi osnovni dokument u ekonomskom dijalogu sa Evropskom komisijom i zemljama članicama EU kojim Vlada predstavlja svoju ekonomsku politiku u srednjem roku i koji dostavlja Evropskoj komisiji do kraja januara. Vujošević je istakla da je dokument rađen u skladu sa smjernicama koje je EK dostavila Crnoj Gori i navela je ključne razvojne dokumente i priroitete Vlade na kojima se zasniva izrada Programa ekonomskih reformi. On se zasniva i na šest ključnih preporuka EU sa ministarskog sastanka održanog u Briselu 2016. godine koje je EU predložila Crnoj Gori u izradi Programa ekonomskih reformi za 2017. godinu. Vujošević je u uvodnom dijelu približila učesnicima paket od 20 prioritetnih reformskih mjera koje utiču na rast konkurentnosti i koje su izabrane kako bi odgovorile na prepreke rastu, sa ciljem povećanja konkurentnosti crnogorske ekonomije i dinamiziranja ekonomskog rasta.

Ona je naglasila da je strateški razvojni cilj Crne Gore održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će smanjiti razvojni jaz zemlje u odnosu na prosjek EU i povećati kvalitet života svih njenih građana. Za ostvarenje strateškog cilja razvoja, Vlada će, prema Nacrtu Programa ekonomskih reformi 2017-2019. u narednom srednjoročnom periodu kombinovati dvije grupe mjera ekonomske politike: onih usmjerenih na jačanje makroekonomske stabilnosti i onih koje se odnose na povećanje konkurentnosti. Istakla je da je Program ekonomskih reformi 2017-2019. istovremeno potpuno usklađen sa Planom sanacije budžetskog deficita i javnog duga koji predstavlja optimalnu kombinaciju mjera ekonomske politike koje će omogućiti stabilizaciju javnih finansija, nastavak održivog ekonomskog rasta i očuvanje nivoa socijalne zaštite najugroženijih slojeva društva.

Prema riječima koordinatorke za izradu drugog i trećeg poglavlja dokumenta- Makroekonomskog I fiskalnog okvira, gospođe Vuković, makroekonomski okvir će se zasnivati na investicionoj aktivnosti koja će imati snažan uticaj na ekonomske tokove.Na ekonomski rast će uticati i sprovođenje mjera fiskalne konsolidacije. U skladu sa navedenim, prema osnovnom scenariju prosječna stopa realnog rasta BDP u periodu 2017-2019. godina je 3,4% i 2% u alternativnom scenariju.

Cilj fiskalne politike u srednjem roku je, konstatovala gospođa Vuković, konsolidacija javnih finansija kako bi se stvorili uslovi za smanjenje deficita javne potrošnje i usporavanje rasta javnog duga. Istakla je da je deficit prema osnovnom scenariju projektovan na:6,1%, 5,6% i 3,8% BDP u 2017., 2018. i 2019. respektivno. Javni dug je projektovan na 71,6%, 74,9% i 77,5% BDP u 2017., 2018. i 2019. godini respektivno, nakon čega će se uspostaviti njegov opadajući trend.

Učesnici u diskusiji su dali konstruktivan doprinos, predlažući sagledavanje unapređenja teksta pojedinih mjera u poglavlju 4 dokumenta, poput onih u okviru saobraćajne infrastrukture, sektorskog razvoja, naročito poljoprivrede i usluga. Predstavnici posadavaca su istakli neophodnost prustupa donošenju novog Zakona o radu kao važnog za povećanje fleksibilnosti na tržištu rada. Predstavnici akademske zajednice su pohvalili primjenu metodologije EU u izradi Programa ekonomskih reformi i transparentan proces u donošenju dokumenta uz sugestije za korekcije pojedinih djelova teksta u makroekonomskom okviru i prioritetima strukturnih reformi. Predstavnici sindikata su ponovili ranije istaknute stavove u vezi sa mjerama fiskalne konsolidacije koje je Vlada predložila u decembru 2016. godine i koji su sastavni dio nacrta Programa ekonomskih reformi.

Na okruglom stolu je zaključeno da učesnici dostave svoje komentare i sugestije na Nacrt Programa ekonomskih reformi u pisanoj formi, kako bi isti bili sagledani u cilju doprinosa finalizaciji navedenog dokumenta I kako bi bili uvršteni u Izvještaj o konsultativnom pocesu sa zainteresovanim stranama.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?