Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predsjednik Marković: Nezaposlenost pada kao rezultat politike Vlade na katastrofalne politike prethodnog saziva Skupštine

Objavljeno: 31.05.2017. 20:23 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Služba za odnose s javnošću  Služba za odnose s javnošću

„Prema administrativnim podacima broj nezaposlenih je nakon rekordnih 53.070 lica na kraju aprila ove godine, na dan 24. maja 2017. smanjen na 52.208 lica ili na stopu od 22,5%. Prvi put se dešava pad, naravno, kao rezultat odgovora Vlade na ono što su bile katastrofalne politike parlamenta u prethodnom sazivu“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković danas u Skupštini Crne Gore u odgovorima na pitanja poslanika.

Predsjednik Vlade je ocijenio zadovoljavajućim rezulate u vezi sa pitanjem rasta broja zaposlenih za 4,2% u prvom kvartalu 2017. Prosječan broj zaposlenih u prvom kvartalu 2017. godine iznosio 178.318 lica, što je za 7.167 zaposlenih više u odnosu na isti kvartal 2016. godine“ – rekao je predsjednik Marković dodajući da odavno nijesmo imali ovako dobar podatak kada je u pitanju rast zaposlenosti. Precizirao je da je to za 27.518 zaposlenih više nego 2006. godine kada smo obnovili nezavisnost.

„Ovom trendu treba da doprinese i donošenje novog Zakona o radu i Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, kojima će se doprinijeti većoj fleksibilnosti tržišta rada. Vlada predano radi i na sprovođenju mjera aktivne politike zapošljavanja za koje je budžetom za 2017. godinu opredijeljeno 2,8 miliona eura, dok je 6 miliona eura opredijeljeno za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom“ – rekao je premijer Duško Marković na Premijerskom satu.

Premijer je rekao da su ekonomski rast i dinamičniji razvoj prioritet Vladine ekonomske politike sa jasnim ciljem otvaranja novih radnih mjesta i unapređenja kvaliteta života svakog građanina.

„Životni standard u Crnoj Gori u posljednjih 11 godina od obnove nezavisnosti je značajno unaprijeđen, mjereno većinom pokazatelja. Prema kriterijumima UNDP, kojima se određuje razvoj po mjeri čovjeka, Crna Gora je u 2015. godini bila na 49. mjestu među 188 država, i spada u kategoriju zemalja sa visokom vrijednošću tog indeksa. Poređenja radi, Crna Gora je po ovom indikatoru, bolje rangirana od država regiona Zapadnog Balkana, kao i od nekih članica EU. Iako je to najviše u regionu Zapadnog Balkana, Crnoj Gori su nužne više stope ekonomskog rasta od godišnjeg prosjeka od 3,22% ostvarenog u periodu od obnove nezavisnosti, kako bi se dohodak po glavi stanovnika brže približavao evropskom prosjeku“ – rekao je predsjednik Vlade Duško Marković.

Govoreći o razlozima dosadašnje visoke nezaposlenosti premijer je ocijenio da razlog treba tražiti u djelovanju ranije ad-hoc koalicije u parlamentu.

„Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, broj nezaposlenih je u periodu 2006-2011. godina smanjen na 30.520 lica. Od 2012. godine počinje rast registrovane nezaposlenosti, kao jedne od posljedica globalne ekonomske krize, ali je od početka 2015. godine broj nezaposlenih sa blizu 35.000 do kraja aprila 2017. povećan na 53.070 lica. Međutim, navedeni trend rasta administrativne nezaposlenosti u posljednje dvije godine nije bio rezultat ekonomske recesije, niti realnih kretanja na tržištu rada, jer smo evidentno zabilježili rast ekonomije. Podaci o nezaposlenosti koje sam saopštio zapravo svjedoče kakve mogu biti posljedice i refleksije pojava donijetih kroz formu političkog egzibicionizma ad hoc parlamentarne većine iz prethodnog saziva Skupštine Crne Gore. Podsjetiću, izglasavanjem izmjena i dopuna: Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, Zakona o penzijsko invalidskom osiguranju, Zakona o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti, snažno je destimulisana radna aktivnost stanovništva, i naročito ugrožena pozicija žena na tržištu rada. Navedeni politički egzibicionizam je, pored doprinosa povećanju administrativne i naglašavam fiktivne nezaposlenosti u zemlji, doprinio stvaranju dodatnog pritiska na državni budžet od oko 2% godišnjeg BDP-a. Takav politički pristup istovremeno je promovisao i omogućio nepravednu raspodjelu sredstava namijenjenih socijalnoj zaštiti, ali i ukazao na nužnost jačanja mjera u borbi protiv neformalne ekonomije. Sa takvim posljedicama zakonodavne aktivnosti prethodnog sazova parlamenta Crne Gore se, nažalost, suočava ne samo ova Vlada, nego i građani Crne Gore. Svakako, nakon Odluke Ustavnog suda o neustavnosti normi sadržanih u izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti iz 2015, Vlada radi na pronalaženju održivog i pravednog rješenja u dijelu raspodjele socijalnih davanja, njihovog uticaja na tržište rada, kroz istovremenu kontrolu budžetskih izdataka“ – rekao je predsjednik Vlade.

Ulazak u NATO i ekonomski rast

Predsjednik Vlade je ocijenio da je ulazak Crne Gore u NATO u tijesnoj je sprezi i sa ključnim zadatkom Vlade na unutrašnjem planu – stvaranjem uslova za brži ekonomski rast u cilju unapređenja kvaliteta života naših građana.

„Nesumnjivo će naše članstvo u Alijansi, počev već od 5. juna ove godine, biti ohrabrujući signal investitorima da svoj biznis šire u zemlji čiji je pravni i ekonomski sistem sličan njihovom. To je važno, ali ipak, ne i dovoljno. Zato kao buduća NATO članica moramo predano raditi na daljem jačanju političke funkcionalnosti i efikasnom donošenju ključnih razvojnih odluka, kontinuiranom sprovođenju strukturnih reformi uporedo sa fiskalnom konsolidacijom, a sve radi očuvanja konkurentnog investicionog ambijenta koji će obezbijediti dinamičniji ekonomski rast i nova radna mjesta. Samo tako možemo pružiti adekvatan odgovor na izazove nezaposlenosti, i obezbijediti brže približavanje prosječnog dohotka po glavi stanovnika onome u Evropskoj Uniji“ – rekao je premijer.

Kapitalni projekti se intenzivno razvijaju

Predsjednik Vlade je rekao, odgovarajući na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, da smo svi svjedoci da se u Crnoj Gori u ovom trenutku intenzivno i dinamično realizuju kapitalni infrastrukturni projekti pri čemu je izrazio uvjerenje da će ti projekti u bliskoj budućnosti doprinijeti planiranom razvoju Sjevera kao novog turističkog regiona.

Premijer je posebno govorio o mogućnostima Durmitora.

„Želim da vas uvjerim u naš stav i moj lično i resornog ministra da ćemo uraditui sve da se u narednih nekoliko mjeseci stvore pretpostavke za početak gradnje hotela „Durmitor“. Vjerujem da će to biti jedna nova, kvalitetna razglednica na turističkoj mapi Crne Gore“ – rekao je premijer Marković.

Dva miliona za lokalne samouprave

Na pitanje o podsticajjima Vlade za razvojne projekte i opštinama premijer je rekao da su lokalne samouprave u Crnoj Gori od 2007. ostvarile podršku iz Instrumenta pretpristupne podrške u vrijednosti od 46,6 milion eura, i to 37,7 miliona eura kroz 21 infrastrukturni projekt iz nacionalnih programa, i 8,9 miliona eura kroz 46 projekata prekogranične i transnacionalne saradnje.

Predsjednik Marković je podsjetio da je Programom rada Vlade planirano da Ministarstvo finansija do kraja drugog kvartala 2017. godine pripremi Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave.

„Planiramo, dakle, da uspostavimo fond čija je svrha stvaranje mogućnosti da se opštinama u vidu pozajmice opredijele sredstva neophodna za predfinansiranje projekata koji se finansiraju iz sredstava Evropske unije. Imajući u vidu opravdanost ovog pristupa, nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju lokalne samouprave, biće osnovan fond koji će funkcionisati po takozvanom rivolving modelu“ – rekao je premijer dodajući da je procjena da je za te potrebe procijenjeno izdvajanje od dva miliona eura.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE

Fotografije: Premijerski sat (70.2 MB)

Video: Premijerski sat - kadrovi

Video: Premijerski sat

Transkript odgovora predsjednika Vlade Duška Markovića na pitanja šefova poslaničkih klubova u okviru premijerskog sata možete preuzeti ovdje. 

Video: Pitanja novinara i odgovori predsjednika Vlade Duška Markovića nakon premijerskog sata

 
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?