Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Potpredsjednik Simović sa privrednicima: Bila je ovo uspješna godina, zajedno treba da stanemo na put sivoj ekonomiji

Objavljeno: 26.12.2018. 19:37 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore
Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću
                                           
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović ocijeno je danas na sastanku sa privrednicima u Privrednoj komori Crne Gore da je protekla godina bila godina otvorenog razgovora sa privrednicima.
                       
„Ostvareni rezultat ekonomije i u ovoj godini je najbolja potvrda da smo svi zajedno na dobrom putu. Ovakvi rezultati koje ostvaruje crnogorska ekonomija su prije svega rezultat vas – privrednika, vrijednih rudara, zaposlenih u građevinskom, turističkom, energetskom sektoru, vrijednih domaćina, angažovanog rada socijalnih partnera, predstavnika domaće i inostrane investicione zajednice i javne uprave“ – rekao je potpredsjednik Vlade.
        
    
   
Potpredsjednik Simović je rekao da su Vlada i privrednici radili posvećeno na važnom elementu – unapređenju poslovnog ambijenta i da su u tom smislu sprovedene aktivnosti na modifikaciji više zakonskih akata. „Već možemo biti ohrabreni sa pripremljenim zakonima koji će imati svoje brze efekte ne na srednji rok, nego već na početku iduće godine, a pomenuću najsvježije, kao što je zakon o administrativnim taksama, gdje neke treba ukinuti, neke smanjiti, i upravo smo tako postupili. Zatim vjerujemo da će i zakon o komunalnim taksama izaći u susret vašem očekivanju, zakon o inspekcijskom nadzoru, javnim nabavkama, a vidjeli smo da treba brzo intervenisati i na zakonu o putevima da bi eliminisali neke barijere, kao i zakon o porezu na nepokretnost kako bi stimulisali, posebno proizvodne objekte. U Vladi vjerujemo i odgovorno komuniciramo sa EK, posebno sa privrednicima, i kada je u pitanju Zakon o radu. Sigurni smo u konačnom da ćemo održati maksimalno mogući konsenzus između socijalnih partnera, uz očuvanje standarda EU u toj zahtjevnoj oblasti, kakva je zaštita prava zaposlenih“, kazao je Simović. 

Govoreći o nelegalnom tržištu – potpredsjednik je rekao da su suzbijanje sive ekonomije i nelojalne konkurencije naši zajednički ciljevi. U tom kontekstu potpredsjednik Vlade je pozvao privrednike da rade zajedno sa Vladom i Komisijom za suzbijanje sive ekonomije.

„Ali siva ekonomija ne pada sa neba nego je generišemo na ovom tržištu“ – rekao je potpredsjednik navodeći da paralelna iskustva ukazuju da u Bugarskoj na sivu ekonomiju otpada 29,17 odsto, u Rumuniji 30,14 odsto, na Malti 29,8 odsto, i sa druge strane u Švajcarskoj 6 odsto, u Austriji 7,1 odsto, u Luksemburgu 8 odsto.

„Kod nas nema zvaničnih istraživanja da bismo mogli da kažemo koliki je taj udio. Neke procjene govore da je to od 20 do 30 odsto“ – rekao je potpredsjednik Vlade.
          
          
       
Govoreći kako je to izgledalo kada je Vlada na zahtjev privrednika krenula da ubrzava proces prijavljivanja stranaca za rad, u uslovima kada je prepoznat problem deficita radne snage, koji nije karakteristika samo Crne Gore, nego i drugih zemalja regiona, i šire, Simović je kazao da je Vlada preduzela niz konkretnih mjera. "U novi Zakon o strancima, koji će biti danas na Skupštini, uveli smo novine, da ubrzamo, smanjimo neke biznis barijere, ali da povedemo računa i o zaštiti budžeta. U tom procesu smo vidjeli da od broja izdatih dozvola za rad, svega je 30 odsto bio prijavljeno na obavezno socijalno osiguranje, a vrlo mali procenat na iznos preko minimalne zarade. To je ta siva ekonomija. Zato moramo zajedno nastaviti proces da pratimo. Prihvatamo da ubrzamo proces dobijanja radnih dozvola, ali i da poboljšamo ove elemente. To moramo odmah, ne samo po ovom pitanju, nego i drugim. Našoj ekonomiji su potrebne brze i hrabre odluke, brzi prodori da bi sačuvali stope rasta ekonomije. Biće sve zahtjevnije, ali mislim da mi imamo snage, posebno čuvajući partnerski dijalog i odnos razmijevanja”, poručio je Simović.

On je dodao da se na današnjoj sjednici nije dovoljno govorilo o podsticajima, a da je činjenica da je su kreirane brojne mjere podrške, da je samo u ovoj godini IRF plasirao rekordnih 204 miliona eura u našu privredu, što su važna povoljna kreditna sredstava, koja su bila ljekovita i za bankarski sistem sa aspekta obaranja kamata.

Nastavićemo dinamičan razvoj poljoprivrede i afirmaciju domaćih proizvoda

Na primjedbe privrednika da im kontrole hrane u određenim segmentima predstavljaju biznis barijere, potpredsjednik Simović je kazao da se u tom pogledu stvari moraju razumjeti na pravi način. “U proteklih godinu i po, sa graničnih prelaza vraćeno je 250 pošiljki hrane, odnosno 2.100 tona hrane koja nije zadovoljavala standarde. To nije bio hir inspekcija, nego je analiza pokazala da ta hrana nije bezbjedna, ni kvalitena. Šta bi bilo da se takva hrana našla na trpezama potrošača u Crnoj Gori ili turista”, upitao je Simović, poručujući da se u kontinuitetu rade procjene rizika i sa tim usklađuje frekvencija analiza pošiljki.

Simović je kazao da privrednici treba da razumiju zašto procedure dodjele IPARD podrške toliko traju. “Kao što je bila zahtjevna procedura akreditacije za dobijanje sredstava EU, tako je zahtjevna i procedura EK za trošenje sredstava koje smo dobili”, kazao je Simović, napominjući da je Crna Gora u ovom procesu veoma brza, ako se uzmu u obzir uporedna iskustva drugih zemalja koje su koristile ova sredstva.

Na pohvale privrednika iz sektora šumarstva i drvne industrije da je Vlada nizom odluka, posebno odlukom o ograničavanju izvoza drvnih sortimenata, ali i nizom drugih mjera, doprinijela rastu u sektoru drvoprerade, posebno u dijelu novih investicija, novih radnih mjesta, proizvodnje i izvoza, potpredsjednik Simović je kazao da su napravljeni iskoraci, ali da treba još dosta da se radi. “U nastavku dobrog dijaloga i u sklopu Odbora za šumarstvo i drvnu industriju PKCG, tražićemo dalje odgovore u odnosu na koncesionu politiku, ali i za neke gdje ne ide baš dobro, u dijelu ispunjavanja obaveza iz koncesionh ugovora”, kazao je Simović.

Privrednici iz sektora poljoprivrede i agroindustrije pohavlili su napore Vlade na povećanju sredstava podrške za razvoj ove oblasti, i iz nacionalnog budžeta i EU fondova, ističući da su efekti vidljivi u smislu rasta proizvodnje, kvaliteta, modernizacije proizvodnje i kvaliteta proizvoda. Za dalji razvoj ove oblasti predlažu da se intentenzivira promocija i afirmacija domaćih proizvoda, kroz trgovinu i turizam. U tom cilju, pohvalili su prve rezultate Programa Kupujmo domaće, koji je pokrenula Vlada Crne Gore u saradnji sa privrednicima i trgovačkim lancima, a koji pokazuju rast kupovine domaćih proizvoda, kao i projekta Domaći ukusi sa turističkom privredom. U pravcu poboljšanja ambijenta za bolji plasman domaćih proizvoda i dalji razvoj preduzeća i kompanija u tom sektoru, predložili su da Vlada da posebnu finansijsku podršku koja bi premostila duže rokove plaćanja između trgovina i domaćih proizvođača, kao i da se preispitaju propisi iz oblasti javnih nabavki gdje su mnogi domaći proizvodi “isključeni"

Simović je ocijenio da je Program Kupujmo domaće dobar primjer gdje se zajednički i partnerski doprinijelo vidljivosti domaćih proizvda, ali da treba nastaviti. On je kazao da svi zajedno mogu još snažnije, ambicioznije, i sa više elemenata sinergije, da nastave rad na promociji i afirmaciji domaćih proizvoda. Vlada će, preko resornih ministarstva nastaviti podršku Programu, posebno u diejlu “Domaći ukusi”. “Treba da doprinesemo snaženju domaće proizvodnje, a kroz zakonska rješenja tražićemo odgovore za određene elemente koji eliminišu naše proizvode, kao što je slučaj kod združenih lista proizvoda u okviru javnih nabavki. “Treba da nađemo način da poštujemo i vrednujemo svoje, a da uvažimosve međunarodne standarde i propise”, kazao je Simović.



  
SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?