Lokalna samouprava u Crnoj Gori predstavlja jedan od ključnih stubova demokratskog i ukupnog društveno-ekonomskog razvoja. Sistem lokalne samouprave čini 25 jedinica Glavni grad Podgorica, Prijestonica Cetinje i 23 opštine - Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Budva, Gusinje, Danilovgrad, Žabljak, Kolašin, Kotor, Mojkovac, Nikšić, Petnjica, Plav, Pljevlja, Plužine, Rožaje, Tivat, Tuzi, Herceg Novi, Šavnik, Ulcinj i Zeta.
Kao nivo vlasti koji je građanima najbliži, lokalna samouprava ima posebnu odgovornost u obezbjeđivanju kvalitetnih javnih usluga, unapređenju uslova života i stvaranju povoljnog ambijenta za razvoj lokalnih zajednica.
U prethodnom periodu, reformske aktivnosti u oblasti lokalne samouprave bile su usmjerene na jačanje finansijske održivosti opština, unapređenje institucionalnih kapaciteta i izgradnju stabilnog normativnog okvira.
Normativna rješenja i strateški pravci razvoja sistema lokalne samouprave zasnivaju se na opštim principima Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, kao i na primjeni dobrih praksi iz regiona i drugih evropskih zemalja. Ratifikacijom Evropske povelje, Crna Gora je potvrdila opredijeljenost ka jačanju lokalne demokratije, autonomije opština i participacije građana u javnim poslovima.
Ministarstvo javne uprave, u okviru svojih nadležnosti, kontinuirano radi na pripremi i unapređenju propisa kojima se uređuje sistem lokalne samouprave, kao sastavni dio javne uprave. Ova oblast je uređena ključnim zakonima, među kojima su Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o Glavnom gradu, Zakon o Prijestonici, Zakon o komunalnoj policiji, Zakon o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore i Zakon o potvrđivanju Evropske okvirne konvencije o prekograničnoj saradnji
Ovim zakonima obezbjeđuje se jasan institucionalni okvir za funkcionisanje opština i ostvarivanje prava građana na lokalnu samoupravu.
Pravo na lokalnu samoupravu ostvaruje se neposredno, putem slobodno izabranih predstavnika na lokalnim izborima. Građani, kroz učešće u lokalnoj demokratiji, imaju mogućnost da utiču na donošenje odluka koje se neposredno odnose na njihov svakodnevni život.
Poseban značaj daje se informisanju građana o načinu ostvarivanja prava na lokalnu samoupravu, nadležnostima i odgovornostima organa opštine i ulozi političkih subjekata i nosilaca funkcija u lokalnoj upravi
Jedan od temeljnih ciljeva reforme lokalne samouprave jeste jačanje transparentnosti i odgovornosti u radu opština. Kao nivo vlasti kojem se građani najčešće obraćaju, lokalna samouprava ima ključnu ulogu u izgradnji povjerenja u javnu upravu u cjelini.
Ministarstvo javne uprave sprovodi reformske procese koji jedinicama lokalne samouprave pružaju novu perspektivu razvoja, posebno u pravcu unapređenja otvorenosti rada, dostupnosti informacija i primjene principa dobrog upravljanja.
Sredstva kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave predstavljaju javna sredstva, odnosno novac građana. Njihovo korišćenje mora biti plansko, odgovorno i transparentno, uz jasno usmjerenje ka unapređenju kvaliteta života i realizaciji razvojnih projekata u lokalnim zajednicama.
Savremena lokalna samouprava djeluje kao servis građana, koji:
Zakonom o lokalnoj samoupravi uspostavljeni su mehanizmi koji garantuju zakonitost u radu opština i obezbjeđuju sistemski nadzor nad vršenjem njihovih poslova. Na ovaj način jača se vladavina prava, dok se građanima omogućava uvid u način na koji opštine izvršavaju svoje zakonom utvrđene obaveze.
Efikasna lokalna samouprava zahtijeva stručan, profesionalan i odgovoran kadar. U tom cilju, Ministarstvo javne uprave je posvećeno unapređenju zakonodavnog okvira službeničkog sistema u lokalnoj samoupravi.
Uvođenjem sistema elektronskog testiranja kandidata smanjuje se politički uticaj na zapošljavanje i obezbjeđuju se uslovi za izbor najboljih kandidata na osnovu znanja, kompetencija i vještina.
Planiranje ljudskih resursa
U cilju racionalnog upravljanja ljudskim resursima, uvedena je obaveza donošenja kadrovskih planova, kojima se omogućava:
Učešće građana u donošenju odluka predstavlja osnovni preduslov razvoja participativne demokratije. Građani imaju pravo i odgovornost da aktivno učestvuju u oblikovanju politika na lokalnom nivou, dok su lokalne vlasti dužne da ih pravovremeno konsultuju o pitanjima od neposrednog značaja.
Kroz uključivanje građana, prihvatanje kvalitetnih inicijativa i otvoren dijalog, razvija se partnerski odnos između lokalne samouprave i građana, čime se dodatno jača njena uloga, odgovornost i efikasnost.
Lista lokalnih samouprava
Predlog procjene elektronske uprave i elektronskih usluga u jedinicama lokalne samouprave u Crnoj Gori
Analiza funkcionisanja sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori