Institucionalni okvir za održivi razvoj

Nacionalni savjet za održivi razvoj (NSzOR) osnovan je 2002. godine uoči Svjetskog Samita o održivom razvoju u Johanesburgu kao savjetodavno tijelo Vlade Crne Gore u pogledu sprovođenja politike održivog razvoja.

U 2005. godini, u okviru Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, osnovana je Kancelarija za održivi razvoj, kao Sekretarijat Savjeta, koja je od 2011. godine integrisana u tada novooformljeno Ministarstvo održivog razvoja i turizma (kasnije Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma) kao Odjeljenje za podršku radu Nacionalnom savjetu.                                                                    

Savjet je u periodu između 2006. do 2021. godine prošao nekoliko reformi od kojih se izdvaja reforma iz 2008. godine kada je, između ostaloga, smanjen broj članova Savjeta i omogućeno formiranje stručnih radnih grupa, reformom iz 2013. godine donijeta je odluka da Nacionalnim savjetom predsjedava Predsjednik Crne Gore, a reformom iz 2021. Nacionalni savjet je redizajniran na način da adresira aktuelne izazove sa kojima se Crna Gora susreće na putu realizacije ideje ekološke države u praksi. U okviru iste reforme, Sekretarijat Savjeta – Kancelarija za održivi razvoj je ponovo vraćena u Generalni sekretarijat Vlade.

Nacionalni savjet čine predsjednik i 34 člana, predstavnici svih relevantnih zainteresovanih strana. Predsjednik Nacionalnog savjeta je predsjednik Vlade Crne Gore, a sekretar Nacionalnog savjeta je rukovodilac Kancelarije za održivi razvoj.

Zadaci Nacionalnog savjeta su:

1. davanje preporuka i stručnih mišljenja Vladi kako bi se obezbijedilo donošenje i sprovođenje politika i razvojnih projekata u skladu sa principima održivog razvoja;
2. usklađivanje sektorskih strateških, planskih i programskih dokumenata i propisa sa principima, ciljevima i mjerama politike održivog razvoja i davanje preporuka i stručnih mišljenja kako bi se isti dopunili/izmijenili na način da se osigura integrisanje principa održivog razvoja;
3. razmatranje i davanje mišljenja na nacionalne izvještaje i komunikacije koje je Crna Gora, kao potpisnica međunarodnih konvencija u obavezi da priprema, uključujući i izvještaje o sprovođenju Nacionalne strategije održivog razvoja do 2030. godine (uključujući i reviziju samog dokumenta), kao i drugih strateških, planskih i programskih dokumenata od značaja za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja definisanih UN Agendom za održivi razvoj do 2030. godine (SDGs), Zelenim sporazumom, Klimatskim paketom EU, Zelenom agendom za Zapadni Balkan, Okvirnom konvencijom Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, Konvencijom o zaštiti morske sredine i priobalnog područja Sredozemlja (Barselonskom konvencijom) i drugim nacionalnim i međunarodnim propisima;
4. unapređenje sistema finansiranja za održivi razvoj u skladu sa Akcionim planom iz Adis Abebe, uključujući i mobilizaciju resursa za implementaciju politika, propisa i strateških dokumenata iz oblasti održivog razvoja;
5. unapređenje komunikacione strategije za održivi razvoj, na način da se dodatno angažuje i informiše javnost, kao i podstakne šira rasprava o pitanjima vezanim za održivi razvoj, uključujući i uspostavljanje partnerstava sa medijima, kao i organizovanje događaja i sastanaka sa različitim grupama zainteresovanih strana o ključnim temama i konceptima održivog razvoja kako bi se omogućila dubinska i aktuelna razmjena o trenutnom i budućem (međunarodnom, evropskom, nacionalnom) razvoju, obezbijedilo dodatno stručno znanje i omogućila šira medijska pokrivenost i javno komuniciranje o ishodima događaja;
6. podsticanje i promovisanje istraživanja i istraživačkih studija, obrazovanja, obuke, razmjene tehnologija i razmjene znanja i vještina relevantnih za održivi razvoj, kao i izgradnja kapaciteta za održivi razvoj na nacionalnom nivou kako bi se omogućilo donošenje odluka zasnovanih na dokazima;
7. uspostavljanje i unapređenje partnerstva sa razvojnim partnerima i organizacijama, privatnim sektorom, akademskom zajednicom i drugim relevantnim akterima kako bi se obezbijedila podrška sprovodenju politike održivog razvoja;
8. promovisanje dijaloga i izgradnja partnerstva za održivi razvoj sa glavnim grupama koje su identifikovane kao ključni akteri izvan Vlade, nacionalne i međunarodne zajednice, a koje imaju važnu ulogu u tranziciji ka održivom razvoju (vulnerabilne društvene grupe, nevladine organizacije, lokalne vlasti, predstavnici radnika i sindikata, privreda i industrija, preduzetnici naučna zajednica, mladi i drugi);
9. podrška inicijativama vezanim za održivu i pravednu tranziciju ne ostavljajući nikoga iza sebe (zelenu ekonomiju, inovacije i tehnologije, cirkularnu ekonomiju, plavu ekonomiju, čistiju proizvodnju i potrošnju, društvenu odgovornost, klimatske promjene, integralno upravljanje obalnim područjem, očuvanje biodiverziteta i biološku bezbjednost, zdrave stilove života, rodnu ravnopravnost i slično);
10. uspostavljanje sopstvenih inicijativa o važnim temama u kontekstu održivog razvoja razvijanjem pilot projekata o određenim prioritetnim oblastima u kontekstu nacionalnog okvira politike održivog razvoja;
11. vrši druge poslove iz djelokruga rada Nacionalnog savjeta.