Ozvaničen početak izgradnje Javno zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (PHEOC)

Objavljeno: 23.01.2023. 13:57 Autor: PR Služba Ministarstva zdravlja

Nakon 45 godina Crna Gora pokazuje da je zdravstvena zaštita prioritet svih prioriteta, polaganjem trećeg kamena temeljca u okviru zdravstvenog sistema, u veoma kratkom vremenskom periodu. To potvrđuje i izgradnja Operativnog centra koji je pilot projekat u ovom dijelu svijeta, a koji će biti ključno mjesto za koordinaciju aktivnosti zdravstvenog sistema u vanrednim okolnostima, kazao je predsjednik Vlade dr Dritan Abazović, na svečanosti upriličenoj povodom ozvaničenja početka radova na izgradnji Javno zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (PHEOC), u okviru Instituta za javno zdravlje.

Premijer je istakao da ovo pokazuje da naš sistem, iako ne prevelik, može da bude dobar primjer drugim državama za ono što treba raditi u narednom periodu i da zajedničkim snagama stvaramo uslove da se ovakvi projekti razvijaju u svim djelovima Crne Gore.

Uz započete Klinike za mentalno zdravlje i Klinike za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, Operativni centar za vanredne situacije, koji će biti funkcionalna cjelina Instituta za javno zdravlje zaokružiće našu viziju jasne opredijeljenosti da bez ulaganja u zdravstveni sistem nema napretka jednog društva, kazao je ministar zdravlja Dragoslav Šćekić.

Ministar je podsjetio da se u periodu COVID pandemije Crna Gora suočila sa ozbiljnim nedostacima koji su skrenuli pažnju na neophodnost postojanja upravo jednog ovakvog centra za komunikaciju i koordinaciju upravljanja vanrednim situacijama u zdravstvu.

„Uz pomoć naših prijatelja iz Evropske Unije, koja u potpunosti, sa oko 3 miliona eura, finansira izgradnju Centra za vanredne situacije,  već od naredne godine bićemo u prilici da sa manje zebnje čekamo eventualne epidemije i krize“, poručio je ministar zdravlja, upućujući EU izraze zahvalnosti zbog ove, ali i pomoći za ulaganja u druge objekte u zdravstvenom sistemu.

Šćekić je naglasio da je Vlada Crne Gore nedvosmisleno opredijeljena da zdravlje stanovništva drži kao imperativ u kreiranju svojih politika i podsjetio da je u ovom trenutku, gotovo 24 miliona eura investicija  započeto je u zdravstvenom sistemu.

„Klinika za mentalno zdravlje, Klinika za infektivne bolesti i dermatovenerologiju, kao i Operativni centar za vanredne situacije već su u fazi izgradnje i vjerujem da će u jasno predviđenim rokovima biti završene. U novembru su počeli radovi na rekonstrukciji Specijalne bolnice dr Vaso Ćuković u Risnu. Investicijom od preko dva miliona eura, želimo da ova ustanova prepoznatljivog renomea iz oblasti kojim se bavi dobije uslove za pacijente i ljekare kakve zaslužuju. Novim ulaganjima, evropski standard želimo da postignemo i u oblasti laboratorijske dijagnostike, pa smo tako krenuli u adaptaciju I rekonstrukciju devet mikrobioloških laboratorija na teritoriji cijele države. Radovi, ali i nova oprema vrijedni su oko dva miliona eura. Posebno želim da napomenem da su raspisani tenderi za magnetne rezonance za bolnice u Bijelom Polju, Nikšiću i Baru čime ćemo značajno smanjiti opterećenost Kliničkog centra, a pacijentima iz sjeverne, centralne i južne regije omogućiti bržu dijagnostiku na savremenim aparatima. Raspisan je i tender za nabavku skenera za KCCG, kao i tenderi za rekonstrukciju opštih bolnica u Beranama i Bijelom Polju. Projekti kod kojih se očekuje raspisivanje konkursa za idejno arhitektonsko rješenje su: Izgradnja objekta Opste bolnice u Pljevljima, Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore, Dom zdravlja City kvart... Takođe, u toku je postupak nabavke najsavremenijih mamografa za bolnice u Kotoru i Beranama. Na ovaj način skrining program prvi put će biti prošireni na teritoriju cijele države. Bolnice u Beranama i Kotoru postaće reagionalni zdravstveni centri sa savremenim angio salama za koje su takođe raspisani tenderi. Rekonstruisane su i adaptirane jedinice Zavoda za hitnu medicinsku pomoć u nekoliko opština, uskoro će biti završene i stanice u Gusinju i Ulcinju, a vjerujem za godinu da će gotovo svaki objekat Hitne pomoći biti u potpunosti u novom ruhu“, najavio je ministar Šćekić.

On je naveo da se dosta ulaže i u kadrovske kapacitete, te da će se godišnjim planom specijalizacija i užih specijalizacija za 2023. godinu odobriti 202 specijalizacije i 28 supspecijalizacija.

Ono što je itekako važno i što želim da naglasim je da tokom ove 2023. godine očekujemo da se u sistem sa usavršavnja vrati 138 ljekara i to: 90 doktora medicine sa završenom specijalizacijom i 48 specijalista koji su završili usavršavanje iz užih specijalističkih oblasti. Armija ovih mladih profesionalaca itekako će osnažiti sistem zdravstva i pomoći unapređenju zdravstvene zaštite na svim nivoima, poručio je ministar zdravlja.

Šef Sektora za saradnju delegacije EU Ingve Engstrom  kazao je da EU donira 2,5 miliona eura za izgradnju Centra, za koji su prve strukture već postavljene, kao i da je  obezbjeđen i dodatni milion eura za operativnost Urgentnog operativnog centra, u saradnji s partnerima iz Svjetske zdravstvene organizacije.

„Ova podrška dio je većeg paketa pomoći EU, u vrijednosti od preko 130 miliona eura, koji pomaže Crnoj Gori da se izbori sa posljedicama pandemije Covid-19. Pandemija je jasno stavila do znanja da su Crnoj Gori potrebne investicije u zdravstveni sistem kako bi se bolje pripremila da odgovori na vanredne zdravstvene situacije. Zbog toga je EU odlučila da finansira ovaj Operativni centar. Nadamo se da će on poboljšati otpornost crnogorskog zdravstvenog sistema, kao i zaštititi živote građana Crne Gore u budućnosti. EU je uz Crnu Goru od prvog dana pandemije. Zdravstvenim radnicima smo isporučili zaštitnu opremu za hitne slučajeve. Obezbijedili smo vakcine za građane i opremu za bolnice. Pomogli smo malim preduzećima i ugroženim porodicama da prežive teška vremena. Pandemija je jasno stavila do znanja da su Crnoj Gori potrebne investicije u zdravstveni sistem, kako bi se bolje priremila da odgovori na vanredne zdravstvene situacije. Zbog toga je EU odlučila da finansira ovaj Operativni centar“, poručio je Engstrom.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić istakao je da je ovo jedini javno-zdravstveni operativni centar za vanredne situcije na Balkanu.

„Ovaj važni infrastrukturni projekat u potpunosti je finansiran iz IPA fondova Evropske unije i vrijedan je oko 3 miliona eura, a sa radom će početi tokom 2024. godine. PHEOC će raditi u dva režima, u režimu mirnog stanja  i u režimu odgovora na vanrednu situaciju, kada će se kompletan zdravstveni sistem aktivirati u punom kapacitetu. Centar predstavlja glavnu tačku za koordinaciju, pripremu, odgovor i oporavak od vanrednih stanja koji se tiču javnog zdravlja, a osmišljen je kao mjesto na kome će se u realnom vremenu slivati sve informacije iz različitih izvora iz zdravstvenog sistema.  Takođe, obezbjeđivaće analizu podataka i bolju koordinaciju resursa za odgovor na vanredne situacije u saradnji sa partnerima na nacionalnom i međunarodnom nivou. PHEOC će biti mjesto na kome će se izrađivati ključne poruke u komunikaciji rizika, mjesto sa kog se usmjerava implementacija javno-zdravstvenih mjera u vanrednim situacijama i organizuju obuke iz ove oblasti djelovanja“, pojasnio je dr Galić.

Ozvaničen početak izgradnje Javno zdravstvenog operativnog centra za vanredne situacije (23.01.2023.)


Galerija

gallery.media[0].alt
1/3 Foto: PR Služba Ministarstva zdravlja
item.alt
item.alt
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?