Saopštenje sa 50. sjednice Vlade Crne Gore

Vlada je, na danas održanoj 50. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o turizmu i ugostiteljstvu s Izvještajem sa javne rasprave. Predlogom zakona predviđeno je opredjeljenje Crne Gore u pogledu kreiranja visokokvalitetnog turističkog proizvoda, što podrazumijeva kontinuirano unapređenje kvaliteta usluge i oblikovanja turističko-ugostiteljske ponude, kao i prateće infrastrukture u svrhu pozicioniranja Crne Gore kao konkurentne turističke destinacije. Novi zakonski tekst, prvenstveno, treba da omogući lakše i brže ostvarivanje prava pružalaca turističkih/ugostiteljskih usluga, naročito prilikom dobijanja rješenja o odobrenju za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Takođe, treba da riješi problem biznis barijera. kao i da riješi ili na najmanju moguću mjeru svede problem sive ekonomje, koji je u prethodnom periodu prepoznat naročito od strane turističkih poslenika koji posluju u skladu sa pozitivnim propisima. Novi zakon je usklađen sa Krivičnim zakonikom, koji precizira da je poslovanje bez odobrenja ili protivno odobrenju krvično djelo. Predlog zakona je usaglašen sa odgovarajućim direktivama EU o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, što se posebno odnosi na zaštitu korisnika usluga turističkih agencija, kroz jasno precizirane obaveze pružaoca turističko ugostiteljskih usluga. Ovim zakonskim tekstom predlaže se decentralizacija, odnosno prenošenje određenih nadležnosti na organe lokalnih samouprava zbog racionalizacije i ekonomičnosti, ali i efikasnosti, u ciju lakšeg i bržeg ostvarivanja prava subjekata koji apliciraju za odobrenja za rad objekata. Novim zakonskim rješenjima su normativno prepoznati određeni vidovi turističke ponude (zdravstveni turizam, sportsko-rekreativne i avanturističke aktivnosti, ugostiteljiske usluge na uzgajalištima morskih organizama i dr.), čijim će se razvojem obezbijediti princip održivosti i unapređenja postojeće ponude, u cilju pozicioniranja zemije kao visokokvalitetne turističke destinacije.

Donijeta je Uredba o izmjenama Uredbe o naknadi za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije. Donošenje Uredbe o izmjenama Uredbe je neophodno kako bi se stvorio realan i održiv mehanizam obezbjeđivanja sredstava za davanje podsticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i visokoefikasne kogeneracije, kao i da se stvore uslovi da se naknada za krajnje kupce usljed značajnog rasta energije na tržištvu u konačnom svede na manji iznos. Izmenom Uredbe se naknada koju plaćaju krajnji kupci smanjuje za 50% u odnosu na postojeći iznos. Pored ovog, država se rasterećuje plaćanja dijela sredstava za podsticanje ovog vida proizvodnje.

Vlada je donijela Odluku obrazovanju Savjetu za vladavinu prava kojom se vrši usklađivanje sa Odlukom o  uspostavljanju strukture za pregovore o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji. Na osnovu rezultata javnog poziva, za člana Savjeta ispred nevladinog sektora određen je predstavnik NVO ,,Juventas“. U pogledu naknada za članstvo u Savjetu, vodeći se principima ekonomičnosti i racionalnosti, odlukom se uvodi pravo na naknadu za rad u Savjetu, za mjesece u kojima se održavaju sjednice Savjeta, umjesto dosadašnjeg prava na naknadu u svakom mjesecu.

Donijeta je Odluka o obrazovanju Interresorne komisije za suprostavljanje hibridnim prijetnjama. Imajući u vidu obaveze Crne Gore iz članstva u NATO-u i procesa pristupanja EU, prepoznata je potreba koordinacije u oblasti suprotstavljanja hibridnim prijetnjama na nacionalnom nivou. Zadaci Komisije su da koordinira i unapređuje aktivnosti u oblasti suprotstavljanja hibridnim prijetnjama na nacionalnom nivou, koordinira i prati implementaciju preuzetih obaveza i predloženih mjera u skladu sa propisima i strateškim dokumentima usvojenim u ovoj oblasti, vrši analizu i monitoring hibridnih aktivnosti.

Vlada je donijela Odluku o izmjeni Odluke o obrazovanju Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije kojom je za člana određen Nikola Terzić, v.d. direktora Uprave policije.

Donijeta je Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine u cilju usklađivanja sa zajedničkom, vanjskom i bezbjednosnom politikom EU.

Vlada je donijela Program zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2023. godinu. Cijeneći da su kulturna dobra, prepoznata kao važan faktor nacionalne identifikacije i da predstavljaju dugoročan resurs za održivi razvoj, te su kao takva, prioritet savremenih državnih politika, Programom je planirana podrška, i sufinansiranje projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne baštine Crne Gore. Programom je obuhvaćeno 45 projekata, od kojih je 13 projekata u okviru kojih će se vršiti arheološka i konzervatorska istraživanja, 20 projekata za izradu konzervatorskih projekata i sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, 1 projekat za edukaciju i doedukaciju u oblasti kulturne baštine i 11 projekata popularizacije i prezentacije kulturne baštine. Projekti će se se finansirati iz budžeta Ministarstva kulture i medija za 2023. godinu, u ukupnom iznosu od 694.400 eura.

Usvojena je Informacija u vezi sa dodijeljivanjem direktne budžetske podrške Evropske komisije Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize sa Akcionim planom. U sklopu paketa podrške za prevazilaženje energetske krize, Evropska komisija je Crnoj Gori dodijelila 30 miliona eura. Nakon potpisivanja Finansijskog sporazum između ovlaštenih predstavnika Evropske komisije i Vlade, Crnoj Gori je na raspolaganje stavljena prva fiksna tranša od 27 miliona eura, dok će druga u iznosu od 3 miliona eura biti stavljena na raspolaganje najkasnije u I kvartalu 2024. godine, odnosno nakon što budu ispunjeni svi indikatori kojim će se pratiti implementacija energetskog paketa. Kao rezultat sveobuhvatnog sagledavanja potreba stanovništva i privrede u cilju očuvanja sigurnosti snabdijevanja električnom energijom i životnog standarda, i imajući u vidu da ipak nije došlo do povećanja cijene električne energije što bi dodatno podstaklo inflatorna kretanja i dodatno se negativno odrazilo na standard stanovništva i likvidnost preduzeća, definisana je okvirna struktura potrošnje dodijeljenih 30 miliona eura direktne budžetske podrške. Prve dvije komponente su utvrđene Mapom puta Akcionog plana za energetski paket u januaru 2023. godine, a sada se dodaju još dvije komponente, pa je konačna struktura potrošnje energetskog paketa definisana kako slijedi:

• Pomoć penzionerima i korisnicima materijalnog obezbjeđenja koji su pogođeni inflacijom uslijed rasta cijene električne energije i energenata – cca 8,5 miliona eura,
• Unapređenje energetske efikasnosti – cca 13 miliona eura,
• Rekonstrukcija/adaptacija rezervoara u Baru u svojini države sa namjenom skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata i nabavka obaveznih rezervi – cca 7,5 miliona eura i
• Izdatak uslovljen obavezom dvogodišnjeg održavanja softverskih sistema koji omogućavaju implementaciju tržišta “dan-unaprijed” u Crnoj Gori i za nabavku Market Management Systema (MMS) koji bi omogućio razmjenu podataka operaterima distributivnog sistema – cca 1 milion eura.

Vlada je usvojila Informaciju o rezultatima pregovora između Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma u ime Vlade Crne Gore i Agenta registracije domena „.me“ kompanije „doMEn“ d.o.o. sa Izvještajem o finansijskim efektima Ugovora o Agentu registracije domena „.me“ za 2022. godinu. Imajući u vidu, kako je navedeno u Informaciji, da je rok važenja Ugovora istekao 31.03.2023. godine, a kako ugovorne strane nisu aneksirale Ugovor, već nastavile samo faktički da ga izvršavaju nakon 31.03.2023. godine, Agent registracije je dužan da pruža usluge na način definisan Ugovorom, ali ne duže od šest mjeseci od isteka Ugovora. Shodno tome, neophodno je da se u navedenom roku sprovede postupak Javnog poziva u skladu sa poštovanjem osnovnih načela u oblasti elektronskih komunikacija prije svega objektivnosti, transparentnosti, nediskriminatornosti i proporcionalnosti, obezbjeđivanju uslova za ravnomjeran razvoj tržišta elektronskih komunikacija na teritoriji Crne Gore. U Izvještaju o finansijskim efektima Ugovora navodi se da je od redovne registracije slobodnih domena Vladi, za 2022. godinu, uplaćeno je 2.697.569 eura, dok je od registracije premium domena uplaćeno 438.552 eura. Tim povodom, Vlada je zadužila Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma da pripremi i raspiše Javni poziv za izbor Agenta registracije nacionalnog Internet domena .me i o rezultatima Javnog poziva informiše Vladu.

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji razvojnih projekata na unapređenju turističke infrastrukture (period jul – decembar 2022. godine). U Informaciji je dat pregled aktivnosti na realizaciji razvojnih projekata na unapređenju turističke infrastrukture, u prvom redu ski centara na području Bjelasice i Komova, Durmitora i Hajle, ali i prirodnih atrakcija poput Đalovića pećine, sa trenutnim statusom i fazama realizacije, a koji uključuju izgradnju novih žičara, skijaških staza, sistema za vještačko osnježavanje, baznih stanica, pristupnih puteva i prateće infrastrukture, kao i potrebne mjere za njihovu realizaciju. U ove projekte je do sada uloženo preko 105 miliona eura. Pored ostalog, u Informaciji je za predstavljene projekte dat i predlog mjera neophodnih za unapređenje njihove realizacije.

Vlada je usvojila Informaciju o aktivnostima realizacije Posebnog programa ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore (period jul-decembar 2022. godine). U Informaciji se navodi da je u julu prošle godine objavljen novi Javni poziv za iskazivanje interesovanja za kvalifikovanje projekata na Listu razvojnih projekata. Na Javni poziv pristiglo je 7 prijava, od kojih je pet projekata uvršteno na Listu. Prema podacima Agencije za investicije za period od 01. jula do 30. decembra 2022. godine, za potrebe ulaganja u jedan od razvojnih projekata u primorskom, sjevernom ili središnjem regionu Crne Gore, na ESCROW račun je položeno 158.656.246 eura, dok je ukupan iznos koji je u ovu svrhu uplaćen investitorima 37.419.195 eura. Za potrebe ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju, u datom periodu je na ESCROW račun položeno ukupno 1.250.000 eura. U svrhu razvoja manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, na ESCROW račun je u posmatranom periodu položeno ukupno 55.200.000 eura, dok je na poseban račun Agencije za investicije uplaćeno 13.000.000 eura. U svrhu troškova postupka na uplatni račun Agencije za investicije izvršena je uplatu sredstava u iznosu od 14.770.000 eura, dok je u svrhu donacije za razvoj inovacione politike Crne Gore na ESCROW račun za isti period položeno ukupno 40.500.000 eura. Takođe, prema Zakonu o budžetu za 2023. godinu, sredstva koja su uplaćivana od strane aplikanata u svrhu razvoja manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, a koja su se nalazila na računu Agencije za investicije (račun za razvoj manje razvijenih jedinica lokalne samouprave), su po zahtjevu MF-a, na dan 13.01.2023. godine, prenijeta na Centralni račun državnog trezora u iznosu od 32.999.849 eura.

Usvojena je Informacija o aktivnostima na realizaciji prioritetnih projekata iz oblasti turizma (period jul-decembar 2022. godine) i to za: valorizaciju lokaliteta na prostorima Bjelasice i Durmitora, izgradnju turističkog kompleksa, marine i prateće infrastrukture „Porto Montenegro“, izgradnju turističkog kompleksa „Portonovi“, izgradnju turističkog kompleksa „Luštica Bay“, izgradnju turističkog kompleksa „Plavi horizonti“, rekonstrukciju tvrđave „Mamula“ na ostrvu Lastavica, izgradnju Hotela „Kraljičina plaža“ – Sveti Stefan, turističku valorizaciju dijela imovine HTP „Ulcinjska Rivijera“, AD Ulcinj – hoteli „Bellevue“ i „Olympic“ i izgradnju turističkog kompleksa „Montrose“ („Ritz Carlton Montenegro“). U raspravi je konstatovano da se većina projekata u izvještajnom periodu realizuje u skladu sa obavezama iz ugovora i investicionih programa, sa manjim odstupanjima u pogledu dinamike realizacije planiranih aktivnosti.

Vlada je usvojila Izvještaj o sprovođenju Strategije inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori 2019-2025, za 2022. godinu. Aktivnosti definisane Strategijom realizuju se, kako se navodi u Izvještaju, predviđenom dinamikom, uz razumijevanje i prilagođavanje potrebama usljed funkcionisaja u uslovima otežane komunikacije zbog sajber napada, te lažnih dojava o eksplozivnim napravama. U diskusiji je naglašeno da je akcenat u 2022. godini stavljen na podršku, IT kompetencije i promociju školskih inkluzivnih aktivnosti, pri čemu je realizovano  105 aktivnosti (88%), u toku je ili se kontinuirano realizuje 15 aktivnosti (12%), dok nerealizovanih aktivnosti nije bilo. Izvještaj sadrži i preporuke za naredni period.

Usvojen je Izvještaj o stanju sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori u 2022. godini koji će se, shodno članu 36 Zakona o zaštiti i spašavanju, dostaviti Odboru za bezbjednost i odbranu Skupštine. Izvještaj predstavlja prikaz aktivnosti i rezultata sprovedenih i ostvarenih u okviru sistema zaštite i spašavanja građana, materijalnih i kulturnih dobara i životne sredine. Realizovane aktivnosti su imale za cilj unapređenje sistema zaštite i spašavanja u Crnoj Gori kroz njegovo normativno uređenje, izradu planske dokumentacije, sprovođenje mjera zaštite i spašavanja prilikom događanja različitih vrsta hazarda, osposobljavanje i usavršavanje subjekata zaštite i spašavanja, realizaciju različitih programa i projekata u ovoj oblasti, sprovođenje inspekcijskog nadzora, kao i jačanje međunarodne, bilateralne i regionalne saradnje, kao i saradnje sa nadležnim institucijama EU, UN i NATO-a.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Fonda za obeštećenje sa Izvještajem o prikupljenim sredstvima, raspoloživim akcijama i izdatim obveznicama za 2022. godinu. Fond je, kako se navodi u Izvještaju, u cjelosti realizovao obaveze planirane za 2022. godinu, koje se ogledaju u prioritetnoj obavezi isplate obeštečenja bivšim vlasnicima oduzetih imovinskih prava u novčanim sredstvima, a na osnovu koje je Fond izvršio isplatu rata ne samo za prošlu već i rate iz prethodnih godina u ukupnom iznosu od 2.196.394 eura. Takođe, ukupan dug prema bivšim vlasnicima po svim konačnim rješenima koja su dostavljena Fondu od početka primjene Zakona, umanjen je za 158.660.157 eura, pa na 31.12.2022. godine iznosi 81.586.637 eura. Prioriteti Fonda u 2023. godini se takođe odnose na isplatu godišnjih rata za 2023. godinu, koja će shodno planiranom Budžetu biti značajno uvećana i omogućiće smanjenje duga prema bivšim vlasnicima u iznosu od 10.050.000 eura. Navedenim planom isplate i realizacijom Bužeta za 2023. godinu Fond bi procenat isplate i realizacije obaveza prema bivšim vlasnicima sa dosadašnjih 3% isplate iznosa po godini, povećao na oko 10%, što će značajno umanjiti ukupan dug i omogućiti korisnicima prava na obeštećenje mnogo bržu naplatu utvrđenog obeštećenja od očekivane.

Usvojen je Izvještaj o radu Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore“ za 2022. godinu, i data saglasnost na Plan aktivnosti s Finansijskim planom Društva za 2023. godinu. Kako se navodi u Izvještaju, Fond je tokom 2022. godine pokrenuo svoje prve linije podrške inovativnoj zajednici u Crnoj Gori i imao na raspolaganju milion eura iz državnog budžeta. Od tog novca, 230.000 eura je za operativne troškove, dok je 770.000 eura opredijeljeno za realizaciju dvije programske linije i to 100.000 eura za inovacione vaučere i 670.000 eura za kolaborativne grantove. Takođe, realizovane su aktivnosti na podizanju apsorpcionih kapaciteta u privlačenju EU fondova, koje će doprinijeti realizaciji regionalnih i međunarodnih inovacionioh projekata. Finansijskim planom Društva za 2023. godinu planiran je iznos od 2.400.000 eura, od čega 2.000.000 eura za inovacione programe, odnosno sedam programskih linija i 400.000 eura za operativne troškove. Planom aktivnosti Fonda predviđena je i implementacija Programa za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji za 2023. godinu, kroz saradnju tri resorna ministarstva – Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja, Ministarstva kapitalnih investicija i Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma.

Vlada je usvojila Informaciju o potrebi rješenja neisplaćenih zarada nekadašnjih radnika kao i penzionera Fabrike elektroda „Piva“ AD Plužine. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da iz sredstava tekuće budžetske rezerve bivšim zaposlenima, kao i penzionerima Fabrike elektroda isplati 348.700 eura. U pitanju je isplata prve od tri tranše i ispravljanje nepravde prema 114 zaposlenih u tom preduzeću po  osnovu neizmirenih zarada za period od 01.06.2012. godine – 04.09.2014. godine.

Donijeta je Odluka o privremenom oslobađanju od pribavljanja vize za državljane Kraljevine Saudijske Arabije. Odlukom se državljanima Kraljevine Saudijske Arabije omogućuje da od 5. maja do 31. oktobra 2023. godine, mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 30 dana, sa važećom putnom ispravom, bez vize. Odluka o privremenoj viznoj liberalizaciji za državljane Kraljevine Saudijske Arabije prvi put je donešena 2022. godine, u toku ljetnje turističke sezone, u cilju privlačenja turista, podrške turističkoj sezoni i snaženju veza i saradnje između dvije zemlje.

Vlada je donijela Odluku o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog projekta za lokalitet hotela ,,Galeb'', opština Ulcinj i Odluku o određivanju rukovodioca i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Izmjena i dopuna UP-a. Cilj izrade Izmjena i dopuna urbanističkog projekta je da se obezbijede planski preduslovi za izgradnju luksuznog hotela visoke kategorije, uz uspostavljanje prepoznatljive arhitektonske fizionomije kompleksa u zahvatu UP-a, kao dijela urbane morfologije, a sve u skladu sa planskim opredjeljenjima, smjernicama i kriterijumima sadržanim u planskoj dokumentaciji višeg reda. Programskim zadatkom je predviđeno da vizija uređenja tog prostora treba da prati viziju razvoja grada, koji, kao važan prostorni, ekonomski i društveni resurs Crne Gore, treba da se usmjereno i kontrolisano razvija, koristeći na održiv način svoje prirodne, kulturne i stvorene potencijale. Jedan od bitnih principa na kojima treba bazirati idejno rješenje biće i afirmacija zatečenih graditeljskih i pejzažnih vrijednosti na lokaciji, koncipiranje projektnog rješenja u skladu sa klimatskim karakteristikama područja, na način da se doprinese poboljšanju mikroklimatskih uslova na lokaciji. U skladu sa planskim rješenjem, biće programirani turistički sadržaji, uz poštovanje svih ograničenja kako sa aspekta zaštite kulturnih dobara, imajući u vidu da se predmetni prostor nalazi u okruženju kulturno-istorijske urbane cjeline Starog grada i jedinstvene ambijentalne vrijednosti, tako i sa aspekta zaštite životne sredine i drugih ograničenja (klimatske promjene, erozija, seizmika...) u cilju očuvanja ambijenta, identiteta i osobenosti po kojima je ovo područje prepoznatljivo. Za rukovodioca stručnog tima za izradu Izmjena i dopuna UP-a određena je Ksenija Vukmanović, a naknada za rukovodioca i stručni tim utvrđena je u ukupnom iznosu od 15.000 eura.

Data je saglasnost na Cjenovnik usluga trajektne linije Kamenari-Lepetane sa Predlogom sporazuma o povlašćenom korišćenju usluge trajektnog prevoza između Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore i opština Herceg Novi i Tivat. U odnosu na preduzeće koje je ranije upravljalo ovom trajektnom linijom, Morsko dobro je dalo niz pogodnosti za građane. Uvedena je mjesečna karta za fizička lica (za 50 prelazaka) u iznosu od 100 eura. Novitet je i posebna naknada za građane opština Herceg Novi i Tivat, koji će za motocikl u sezoni plaćati 1.50 umjesto 2.50 eura, a tri eura za mala putnička vozila (automobile), putnička kombi vozila, putnička vozila do 8+1 sjedišta i 5 metara, kako u sezoni tako i van nje. Za sve ostale ta naknada u sezoni iznosi pet eura, a van sezone četiri eura. Bez obaveze plaćanja naknade prevoz trajekt će koristiti: bicikla, vozila hitne pomoći, vatrogasne službe, službena vozila Vojske Crne Gore i Uprave policije. Pravo na besplatan prevoz, garantuje se i vozilima pod pratnjom. Vansezonski iznos karte važi za period od 01.01. do 01.06. i od 01.10. do 31.12., dok se sezonski iznos karte odnosi na period od 01.06. do 01.10. Do kraja 2023. godine je planirano ostvarenje prihoda od trajektne linije u iznosu od 6.700.000 eura. U raspravi je naglašeno da će naplata usluga početi kada trajektna linija bude radila u punom kapacitetu.