Zaštita usjeva/zasada nakon grada

Vremenske nepogode sve češće se javljaju kod nas u proljećno-ljetnjem periodu. Jaka kiša praćena olujnim vjetrom i gradom može nanijeti značajne štete usjevima i za kratko vrijeme oštetiti veliki broj biljaka. Uglavnom stradaju povrtarski usjevi na otvorenom polju, kao i višegodišnji zasadi vinove loze i voćnih vrsta pred berbu. Najčešće budu oštećeni listovi i plodovi, kao i zeljasta stabla i grane. Nastale povrede mehaničke prirode javljaju se u vidu kidanja, lomljenja, proboja tkiva, oštećenja pokožice i sl., što sve ostavlja negativne posljedice na kvalitet i tržišnu vrijednost ploda, a time i na prinos i rod. Stepen oštećenja na biljkama zavisi od jačine i dužine trajanja grada, od starosti zasada, od fenofaze u kojoj se biljka nalazi i dr.

Biljke prilikom oštećenja doživljajaju stres koji se negativno odražava na njihov dalji rast i plodonošenje. U ovakvim stresnim uslovima biljke svoje aktivnosti usmjeravaju u pravcu oporavka i preživljavanja. Osim toga, rane nastale od grada idealna su mjesta za ostvarivanje infekcije od strane različitih patogena. Upravo zbog toga, sve mjere koje primjenjujemo nakon grada imaju za cilj da saniraju nastala oštećenja na biljkama, spriječe razvoj truleži i pomognu biljkama da se što prije oporave.       

Ukoliko grad ošteti višegodišnje zasade i povrtarske usjeve na početku vegetacije, još uvijek imamo vremena da kvalitetnom rezidbom odstranimo oštećene djelove i pomognemo biljkama da donesu novi prirast i rod. Međutim, kod oštećenja koja nastupe u kasnijim fazama (tokom drugog dijela vegetacije i plodonošenja), ne preporučuje se rezidba, jer biljka nema dovoljno vremena da formira novi prirast. U ovakvim slučajevima potrebno je mehanički odstraniti oštećene dijelove, a nakon toga, što prije (optimalno u periodu do 24 h nakon grada), biljke obavezno istretirati nekim fungicidom, u cilju dezinfekcije nastalih rana i spriječavanja razvoja infekcija. U tu svrhu najčešće se preporučuje primjena preparata na bazi bakra (Bakarni oksihlorid, Funguran, Bordovska čorba i sl), koji ima dobra dezinfekciona svojstva. Ukoliko su na biljkama oštećeni plodovi, tada je važno spriječiti pojavu truleži na njima, primjenom tzv. botriticida (Switch, Teldor, Cantus i dr.). U ovakvim situacijama potrebno je voditi o karenci preparata (vrijeme od posljednjeg tretiranja do berbe), tretirajući samo zonu oštećenja.

Biljkama u oporavku možemo dodatno pomoći i primjenom folijarnih đubriva sa dodatkom mikroelemenata (FitoFert, Enovit i sl.), kako bi brzo nadoknadili nedostatak hraniva ili nemogućnost njihovog usvajanja.

Primjena biostimulatora takođe se preporučuje nakon oštećenja od grada, ali i u svim drugim stresnim uslovima. Ova jedinjenja sa visokim sadržajem aminokiselina, huminskih kiselina i vitamina, imaju osobinu da se brzo i lako ugrađuju u biljku. Svega par sati nakon primjene, uključuju se u metaboličke procese sinteze, stimulišu porast i diobu ćelija, sintezu „zaštitnih“ proteina  i tako pomažu biljkama da se oporave u stresnim situacijama. Ova sredstva mogu se naći u našim poljoprivrednim apotekama, pod različitim trgovačkim nazivima (Isabion, Cirkon, Epin extra, Tehnokel Amino Mix i sl.). Preporuka je da se primijene što prije nakon nastanka oštećenja, a zatim još dva puta u intervalu od 10-15 dana. Mogu si primijeniti istovremeno sa preporučenim fungicidima.

Protivgradne mreže svakako su dobar izbor i adekvatna zaštita usjeva/zasada, jer kao fizička barijera sprječavaju oštećenja biljaka tokom grada i jakih kiša, istovremeno omogućavajući optimalnu crikulaciju vazduha i dovoljno sunčeve svjetlosti za razvoj i sazrijevanje plodova.

Savjet pripremila: dr Dragana Radunović, Direkcija za savjetodavne poslove i kontrolu na terenu u oblasti biljne proizvodnje, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.