Ukrajina

Vizni režim

Državljani Ukrajine mogu ulaziti, prelaziti preko teritorije i boraviti u Crnoj Gori do 90 dana, sa važećom putnom ispravom, bez vize.

Diplomatski odnosi

19. juna 2006. Ukrajina je priznala Crnu Goru, a diplomatski odnosi su uspostavljeni 22. avgusta 2006.

6. jula 2022. godine ambasador Oleg Gerasimenko stupio je na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Ukrajine u Crnoj Gori (originale akreditivnih pisama predao Predsjedniku Crne Gore 29. jula 2022). 

Sveukupni odnosi između Crne Gore i Ukrajine se mogu ocijeniti kao vrlo dobri i prijateljski, neopterećeni otvorenim pitanjima koja mogu uticati na njihov kvalitet. U posljednjih nekoliko godina, Vlade Crne Gore i Ukrajine su bile posebno usmjerene ka praktičnim aspektima bilateralnih odnosa, i u tom smislu su potpisani brojni sporazumi, s ciljem jačanja saradnje u oblastima kao što su: slobodna trgovina, borba protiv organizovanog kriminala, međunarodni saobraćaj ljudi i roba, obrazovanje, turizam, kultura, zaštita od prirodnih i drugih katastrofa i sl. 

Zvanične posjete

15-16. juna 2022. godine - predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović boravio je u  posjeti Ukrajini gdje se susreo sa predsjednikom Zelenskim, premijerom Šmigaljem i gradonačelnikom Kijeva Kličkom.

7. decembra 2013. godine - potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore Igor Lukšić boravio je u posjeti Ukrajini i, tom prilikom, otvoren je Počasni konzulat Crne Gore u Kijevu i Crnogorski kulturni centar. 

12-14. juna 2013. godine - predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović boravio je u zvaničnoj posjeti Ukrajini. Tom prilikom, imao je sastanke sa predsjednikom Vlade Ukrajine Mikolom Azarovim i predsjednikom Parlamenta Vladimirom Ribakom. Takođe, učestvovao je na Poslovnom forumu „Ukrajina i partneri“, i tom prilikom, pored razgovora s ukrajinskim investitorima, otvorio je spomenik Petru II Petroviću Njegošu. 

8-9. decembra 2011. godine - predsjednik Vlade Ukrajine Nikola I. Azarov boravio je u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Tom prilikom, imao je susrete sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, predsjednikom Vlade Igorom Lukšićem, predsjednikom Skupštine Rankom Krivokapićem i ministrom vanjskih poslova Milanom Roćenom.

Ostali susreti

25. maja 2022. godine - predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović susreo se sa ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom, tokom učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

19. maja 2022. godine - ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić imao susret sa zamjenicom šefa diplomatije Ukrajine Eminom Džaparovom, na marginama sjednice Komiteta ministara Savjeta Evrope. 

14. i 15. maja 2022, godine - ministar vanjskih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić imao je susret sa ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom, na marginama neformalnog sastanka NATO ministara vanjskih poslova u Berlinu.

7. jula 2021. godine - ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović učestvovao, u online formatu, na 4. Konferenciji o reformama u Ukrajini (URC), koja se održala 7-8. jula 2021. godine u Viljnusu.

18-20. juna 2021. godine - ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović susreo se sa ministrom vanjskih poslova Ukrajine Dmitrom Kulebom na marginama „Antalijskog diplomatskog foruma“.

16. februara 2019. godine - predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, tokom trajanja Minhenske bezbjednosne konferencije, susreo se sa predsjednikom Ukrajine Petrom Porošenkom.

24. januara 2019. godine - ministar vanjskih poslova Crne Gore Srđan Darmanović susreo se sa ministrom za privremeno okupirane teritorije i interno raseljena lica Ukrajine V. Černišom.

17. maja 2017. godine - predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović sastao se sa predsjednikom Vrhovne Rade Ukrajine Andrijem Parubijem, na marginama Samita predsjednika parlamenata CEI u Varšavi.

Ekonomska saradnja

Tokom 2021. godine, Crna Gora i Ukrajina su imale robnu razmjenu u vrijednosti od 8 mil. eura, uvoz 6,9 mil. eura, dok je izvoz iznosio 1,1 mil,eura.

Ukupan priliv stranih direktnih investicija iz Ukrajine za 2022. iznosio je 26,8 miliona eura.