Ne smijemo ignorisati potencijal žena

PODGORICA - Kao društvo ne smijemo ignorisati potencijal i kapacitet žena ukoliko želimo razvijeno demokratsko društvo. Političke partije treba da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se ženski glas jače čuo na političkoj i javnoj sceni Crne Gore rekla je u intervjuu za Pobjedu, povodom 10 godina rada Odjeljenja za rodnu ravnopravnost pri Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, šefica tog odjeljenja Irena Bošković.

POBJEDA: Kako komentarišete činjenicu da od 17 ministarskih funkcija samo tri obavljaju žene, kao i to što je većina partija na posljednjim parlamentarnim izborima samo formalno ispoštovala princip od 30 odsto žena na izbornim listama?

BOŠKOVIĆ: Situacija na tom polju je znatno bolja nego ranije. Izmjenama Zakona o izboru odbornika i poslanika iz 2011. godine uvedena je klauzula koja obavezuje političke partije da obezbijede 30 odsto žena na izbornim listama. Ali ova odredba ne podrazumijeva i redosljed na listi na način da svako treće mjesto bude lice manje zastupljenog pola, pa smo tako imali različito pozicionirane žene na različitim partijskim listama za prošlogodišnje parlamentarne izbore. Tu su zaista za pohvalu bile liste Socijalističke narodne partije i Pozitivne Crne Gore koje su ispoštovale međunarodni standard. U svakom slučaju, uvođenje ove odredbe je dovelo do toga da je nakon parlamentarnih izbora došlo do povećanja učešća žena u Skupštini (17 odsto poslanica), što je najveći procenat u istoriji Crne Gore. Imajući u vidu društveni kontekst u kojem živimo i još uvijek prisutan tradicionalan odnos prema mjestu i ulozi žene u društvu, čemu svjedoče i brojna istraživanja koja pokazuju da velika većina stanovnika smatra da ženama nije mjesto u politici već u kući... U tom smislu još moramo da radimo ne samo na jačanju žena, već i na emancipaciji cijelog društva, i što je veoma važno treba da omogućimo balans privatnog i profesionalnog života između žena i muškaraca. Mi kao društvo ne smijemo ignorisati potencijal i kapacitet žena ukoliko želimo razvijeno demokratsko društvo. Političke partije treba da preduzmu sve neophodne mjere kako bi se ženski glas jače čuo na političkoj i javnoj sceni Crne Gore.

POBJEDA: Zvanične statistike pokazuju da su žene u Crnoj Gori manje plaćene od muškaraca. Zašto je to tako, i na koji način jaz u zaradama može da se reguliše?

BOŠKOVIĆ: Prema podacima Monstata, prosječna zarada muškaraca u odnosu na prosječnu zaradu žena razlikuje se za 14 odsto u korist muškaraca.
Važno je naglasiti da se ovdje govori o prosječnim zaradama, a ne o razlici u zaradama između muškaraca i žena na istom radnom mjestu. Ovaj rodni jaz u zaradama se upravo dešava zbog činjenice da se žene nalaze na slabije plaćenim mjestima od muškaraca, odnosno da su muškarci dominantno zapošljeni na rukovodećim pozicijama. Naravno da je ovo pitanje značajno povezano sa pitanjem neravnomjerne raspodjele obaveza i odgovornosti između muškaraca i žena u porodičnom životu, što se reflektuje i na profesionalni život, pa tada dolazimo do takozvanog staklenog plafona. Odgovor na to bi bio dalje suzbijanje stereotipa i nametnutih rodnih uloga koje društvo tradicionalno očekuje od žena, te njihov veći angažman u ekonomskoj sferi.

POBJEDA: Koji su to programi kancelarije koji treba da pomognu emancipaciju Romkinja i njihovo uključivanje u društvene tokove?

BOŠKOVIĆ: Moramo konstatovati da je proteklih deset godina dosta urađeno na integrisanju Romkinja u crnogorsko društvo. Ovaj trend je pratio i osnaživanje određenog broja aktivistkinja romske i egipćanske populacije koje su zaista dale značajan doprinos da se programi, koji se tiču poboljšanja statusa Roma i Egipćana u Crnoj Gori, orodne, odnosno da rodna ravnopravnost postane njihov sastavni dio. Shodno tome, danas imamo Strategiju za unapređenje položaja RE populacije 2012-2016. koja, po prvi put, sadrži mjere koje se odnose posebno na ženski dio ove populacije, kao i posebnu oblast pod nazivom nasilje nad ženama i nasilje u porodici. U narednom periodu radićemo na daljoj emancipaciji Romkinja i Egipćanki kroz različite programe počev od obrazovanja, zapošljavanja, učešća u političkom i javnom životu, te suzbijanja nasilja u porodici. U ovom poslu važna je saradnja resornih ministarstava i organa uprave, u partnerstvu sa nevladinim organizacijama koje se bave ovim pitanjem.

POBJEDA: Da li i u kojoj mjeri budžetske linije prate programe rodne ravnopravnosti?

BOŠKOVIĆ: Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti je prepoznato kao posebna budžetska linija u budžetu Ministarstva za ljudska i manjinska prava. Istina je da su sredstva za ove namjene prilično organičena te da smo uspjeli da realizujemo značajan broj aktivnosti na različitim poljima umnogome zahvaljujući međunarodnim donatorima. Ono što je novina novousvojenog Plana aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti jeste da su za sve predviđene mjere i aktivnosti prepoznati nosioci sa tačno preciziranim budžetskim sredstvima za tu namjenu. Ukoliko imamo planirana sredstva u svim resorima koji sprovode aktivnosti na ovom polju onda možemo zajedničkim radom i da postignemo željeni cilj. Dakle, budžetska sredstva još uvijek nijesu na zadovoljavajućem nivou, ali angažmanom svih ministarstava i organa uprave i uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija rezultati neće izostati.

Radićemo na efikasnijoj primieni zakona

POBJEDA: Možete li napraviti kratak presjek onog što je, za ovih 10 godina, urađeno na polju rodne ravnopravnosti i šta će biti fokus rada odjeljenja u narednom periodu?

BOŠKOVIĆ: Odjeljenje je tokom protekle decenijeintenzivno učestvovalo u donošenju i sprovođenju politika rodne ravnopravnosti, kroz partnerstvo sa državnim organima, ženskim nevladinim organizacijama, nevladinim organizacijama koje se bave ljudskim pravima, političkim partijama, medijima i sindikatima, kao i kroz saradnju sa međunarodnim organizacijama. Takođe, politike rodne ravnopravnosti su integrisane u zakone i u strateška dokumenta vlade Crne Gore, u obuku državnih i lokalnih službenika, nastavnog kadra, službenika sektora bezbjednosti i odbrane. Unaprijeđena je statistika razvrstana po polu kao i upotreba rodno senzitivnog jezika, podsticano je uvođenje ženskih rodnih studija i ženskih kulturnih izraza. Uspostavljana je saradnja sa opštinama na primjeni politike rodne ravnopravnosti na lokalnom nivou. Tako su u lokalnim samoupravama otvorene prve kancelarije za rodnu ravnopravnost, pa ih sada imamo u tri opštine Pljevlja, Cetinje i Bijelo Polje, a izrađeni su i prvi lokalni akcioni planovi za rodnu ravnopravnost. vlada Crne Gore prepoznala je ova važna razvojna pitanja i problematiku rodne neravnopravnosti, te je u januaru ove godine usvojila drugi Plan aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti za period 20132017. godine, koji definiše devet prioritetnih oblasti, u kojima treba raditi u narednom periodu kako bi se postigla rodna ravnopravnost. Naša dalja stremljenja će biti upravo u pravcu efikasnije primjene zakonodavstva i strateških dokumenata iz ove oblasti, te sprovođenja neophodnih mjera i aktivnosti, kako bi ravnopravnost postala naša stvarnost.

Pobjeda, 22. april 2013. godine