Sekretar Kostić otvorio stručni skup na temu: "Ocjena sistema upravljanja dijabetesom i dijabetičnom retinopatiom u Crnoj Gori"

Govor sekretara Ministarstva zdravlja Zorana Kostića na otvaranju okruglog stola pod nazivom „Ocjena sistema upravljanja dijabetesom i dijabetičkom retinopatijom u Crnoj Gori“:

Poštovane dame i gospode, uvaženi gosti,

Predstavlja mi zadovoljstvo da vas ispred Ministarstva zdravlja pozdravim i učestvujem na stručnom skupu na kojem će biti predstavljeni rezultati analize: „Ocjena sistema upravljanja dijabetesom i dijabetičkom retinopatijom u Crnoj Gori“.
Šećerna bolest (dijabetes) je najmasovnija hronična nezarazna bolest, koju s razlogom možemo nazvati pošast savremenog doba, jer značajno utiče na zdravstveno stanje nacije i prilično opterećuje nacionalni zdravstveni sistem i sistem zdravstvenog osiguranja.
Prema procjenama Međunarodne dijabetičke federacije učestalost šećerne bolesti za starosnu grupu od 20 do 79 godina iznosi do 6,0%, a u Evropi 8,4%. Crna Gora se po učestalosti obolijevanja uklapa u evropski prosjek, što znači da od 5 do 10 odsto populacije ima dijabetes ili neki vid poremećaja regulacije šećera, što samim tim nameće potrebu uključivanja svih segmenata zdravstvenog sistema i što je još važnije osmišljavanje programa prevencije pojave i širenja bolesti.
Oko 10% svih dijabetičara ima tip 1 bolesti. Oko polovina svih ostalih slučajeva novonastalog tipa 1 je kod mladih adolescenata. Oko 85 do 90% svih dijabetičara u razvijenim zemljama ima tip 2 bolesti, koji može biti asimptomatski duži niz godina, a dijagnoza se obično postavlja nakon 40. godine života. Dijabetes tip 2 je nasljedan, a najvažniji doprinoseći faktor je način života. Prevalencija tipa 2 dijabetesa je u dramatičnom porastu.
Ministarstvo zdravlja je, u cilju efikasnije primjene mjera i programa za unaprjeđenje zdravlja populacije oboljele od dijabetesa, u junu 2012. godine usvojilo Nacionalnu strategiju zdravstvene zaštite lica sa šećernom bolešću. Takođe, da bi se na vrijeme spriječio nastanak diabetes mellitusa, Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, sprovodi Skrining ranog otkrivanja diabetes mellitusa, kojim će biti obuhvaćene osobe sa rizikom – gojazne i osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom o postojanju diabetes mellitusa, svih uzrasnih doba. Skrining se sprovoditi prema dijagnostičkim procedurama koje su navedene u najnovijim vodičima – Evropski vodič za dijabet (EASD) i Američki vodič za dijabet (ADA).
Jedna od najtežih komplikacija dijabetesa je obolijevanje od neke od oftalmoloških bolesti (retinopatija), koje uzrokuju slabljenje vida ili slijepilo. Incidenca obolijevanja od nekog oftalmološkog oboljenja u Evropi je između 50-65 na 100,000 oboljelih na godišnjem nivou. Visok nivo glukoze u krvi, zajedno sa visokim krvnim pritiskom i visokim nivoom holesterola, glavni su uzročnici retinopatije. Redovnim oftalmološkim pregledima i odražavanjem nivoa glukoze u krvi, krvnog pritiska i holesterola na graničnim ili normalnim vrijednostima, mogu da se odlože ili spriječe komplikacije usljed dijabetesa. Stoga, pacijenti sa oboljenjem dijabetesa treba da imaju redovnu medicinsku kontrolu, koju treba sprovoditi u cilju prevencije početka ili razvoja dijabetičnog oboljenja mrežnjače oka. Sistematski skrining dijabetskog oboljenja mrežnjače treba obezbijediti za sve pacijente sa oboljenjem dijabetesa.
Očekujem da će današnji skup doprinijeti da zajedno utvrdimo dalje korake i mjere koje treba preduzeti u cilju sistemskog rješavanja ovog ozbiljnog javno-zdravstvenog problema.

HVALA