- Vlada Crne Gore
Budva: Izlaganje predsjednika Vlade Crne Gore Mila...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Budva: Izlaganje predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića na otvaranju samita CEFTA na temu Strategije regionalne saradnje u cilju prevazilaženja ekonomske krize
Objavljeno: 04.12.2009. • 17:41 Autor: Govori i Izjave
Govor Premijera Mila Đukanovića na CEFTA Samitu
4.12.2009. godine
Uvaženi predstavnici zemalja CEFTA sporazuma,
Dame i gospodo,
Sve vas srdačno pozdravljam u ime Vlade Crne Gore. Dobrodošli u Budvu, dobrodošli u Crnu Goru. Izuzetno mi je zadovoljstvo što je Crna Gora domaćin CEFTA Samita, kojim će neformalno biti završeno naše predsjedavanje. Smatram da je Samit još jedna prilika da se pokaže posvećenost svih nas CEFTA ideji i da se pošalje jasna poruka naše opredijeljenosti da zajednički djelujemo u regionu, okupljeni oko zajedničkih evropskih i evro-atlantskih ciljeva.
Čitav proces pomirenja i ponovnog povezivanja Zapadnog Balkana započeo je Rojamontskim procesom, koji je bio prva inicijativa Evropske unije, sa ciljem smirivanja konflikata na području bivše SFRJ. Proces se bazirao na promociji regionalnih projekata u oblasti civilnog društva, kulture i ljudskih prava. Nakon toga, prihvaćen je regionalni pristup, koji podrazumijeva stvaranje političkih i ekonomskih uslova za razvoj bilateralnih odnosa zemalja Jugoistočne Evrope. U tom cilju, u junu 1999. godine, u Kelnu, formiran je Pakt stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, koji ima velike zasluge u potpisivanju bilateralnih sporazuma i ponovnom povezivanje regiona Jugoistočne Evrope u jednu cjelinu.
Stvaranje zone slobodne trgovine i jedinstvenog tržišta u regionu Jugoistočne Evrope pokazuje čvrstu opredijeljenost zemalja za jačanje međusobne ekonomske saradnje ka daljim integracijama. Stvaranje jedinstvenog tržišnog prostora u regionu ima za cilj da doprinese bržem i lakšem pristupanju Evropskoj uniji, kao i poboljšanju položaja i uloge država u međunarodnim ekonomskim odnosima. Posmatrano u cjelini, to je prilika da Region sagleda stvarne mogućnosti u pogledu harmonizacije tržišta, ekonomskih propisa, kao i međusobne saradnje.
Zemlje Zapadnog Balkana, stvaranjem zone slobodne trgovine, bezrezervno se opredijeljuju za ekonomski i privredni razvoj, pokazujući da su sposobne da vode zajedničku ekonomsku politiku, da preuzmu obavezu i odgovornost za budućnost čitavog regiona.
Upravo time pokazujemo da sve što radimo ima pokretački motiv u ideji unapredjenja kvaliteta života građana u našim državama, što se svakako može bolje postići čvršćim povezivanjem i kvalitetnijim korišćenjem potencijala razvoja kojim raspolažemo.
Za sve zemlje regiona proces stabilizacije i saradnje je ključni faktor koji doprinosi dobijanju jače podrške Evropske unije. Danas, kada zemlje imaju već potpisane sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, ostavaruje se prvi preduslov za članstvo u Evropskoj uniji. Time je napravljen istorijski zaokret u odnosima koje je Unija imala prema ovom regionu. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja veliki podsticaj, ali sa sobom naravno nosi i neophodnost ispunjavanja kako političkih tako i ekonomskih uslova. Takođe, to predstavlja obavezu zemalja Jugoistočne Evrope da usmjere svoj politički, ekonomski i institucionalni razvoj prema vrijednostima i modelima na kojima se temelji Evropska unija: demokratiji, poštovanju ljudskih prava i tržišnoj privredi, posebno danas nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora i novih institucionalnih rješenja u okviru EU, i njenoj čvrstoj posvećenosti politici otvorenih vrata za zemlje Zapadnog Balkana.
U tom smislu treba posmatrati i ovaj sastanak kao doprinos uspostavljanju još boljih medjusobnih veza.
Dame i gospodo,
Početkom devedesetih godina na području Centralne Evrope, potpisan je Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA koji je u potpunosti usklađen sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije, kao i sa obavezama koje ugovorne strane imaju prema Evropskoj uniji.
Značaj prvobitnog CEFTA sporazuma i njegov veliki uspjeh već se ogleda u činjenici da su sve tadašnje zemlje potpisnice, osim Hrvatske i Makedonije, danas dio Evropske unije. Nakon potpisivanja Sporazuma, zemlje centralne Evrope sprovele su privredne reforme koje su doprinijele povećanju konkurentnosti i produktivnosti i omogućile zaštitu svojih tržišta korišćenjem mehanizama slobodne trgovine. Jačanje trgovinskih veza i porast obima trgovine uticali su na privredni rast. Kroz CEFTA sporazum zemlje potpisnice su stekle neophodno iskustvo u multilateralnoj saradnji i pripremile se za pristupanje Evropskoj uniji. Podstaknuta tako pozitivnim iskustvom međunarodna zajednica je odlučila da modernizuje CEFTA sporazum i njemu priključi region Jugoistočne Evrope. Tada mnogi i nisu vjerovali u ovu ideju. Međutim kako je vrijeme prolazilo njen značaj je sve više rastao i danas govorimo o CEFTA 2006 - jednom međunarodno prepoznatljivom multilateralnom sporazumu, koji ima veoma jak i pozitivan uticaj na region.
Početkom primjene CEFTA 2006 sporazuma označen je početak rada na regionalnom tržištu na kome će vladati međunarodno prihvaćena pravila. Samo ono okruženje i ona tržišta gdje važe ekonomski prihvaćena pravila i gdje strani investitori imaju sigurno i predvidivo okruženje za svoje odluke mogu računati na bolju ekonomsku budućnost.
Crna Gora je preuzela predsjedavanje CEFTA 2006 01. januara 2009. godine. Ciljevi koje smo predstavili prilikom preuzimanja predsjedavanja pokazali su našu punu posvećenost i težnju da ovaj multilateralni sporazum obezbijedi veći nivo naše saradnje. Danas, kada već možemo govoriti o završetku našeg predsjedavanja Crne Gore, sa zadovoljstvom mogu da istaknem da je u proteklih godinu dana došlo do značajnog napretka u primjeni Sporazuma.
Ovom prilikom bih istakao veliki pomak koji je postignut u dijelu liberalizacije poljoprivrednog sektora, čije stupanje na snagu se očekuje uskoro. Značaj liberalizacije za sve nas ogleda se u činjenici da ona dovodi do povećanja konkurencije, a samim tim i podizanja nivoa produktivnosti i stepena iskorišćenosti. Vremenom naša preduzeća kroz izloženost većem stepenu konkurencije će biti spremna da svoje proizvode plasiraju na tržište Evropske unije, na kome je konkurencija izuzetno visoka, a pravila poslovanja precizno određena. Novom liberalizacijom pokazana je naša jasna opredijeljenost ka daljem povezivanju i naš zajednički cilj ka daljim i većim integracijama.
Izazovno je to što se u okviru CEFTA-e problemi ne posmatraju kao prepreke već kao dalji pokretači koji dovode do jačeg povezivanja među nama. Sporazum shvatamo kao sredstvo koje postoji da pomogne u njihovom rješavanju kroz dogovore između strana i u duhu međunarodno prihvaćenih pravila. Sposobnost i želja da problemi koji postoje budu riješeni pokazatelj su naše zrelosti za šire integracije u međunarodnoj zajednici.
Značaj međunarodnih sporazuma i veze koje smo izgradili naročito su imale značaj kada je nastupila ekonomska kriza koja je zahvatila čitav svijet. Neki od osnovnih ciljeva Sporazuma su, između ostalog, proširenje trgovine robama i uslugama i podsticanje ulaganja pomoću pravednih, stabilnih i predvidljivih pravila, uklanjanje barijera za trgovinu među potpisnicama. Statistički pokazatelji govore da je pad koji je regionalna trgovina imala u vrijeme krize blaži nego pad koji je region imao prema svijetu. Sama ta činjenica nas upućuje da se okrenemo regionu i iskoristimo sve mogućnosti koje nam jačanje takve saradnje pruža. Poboljšanje poslovnog ambijenta u regionu može samo da ima pozitivan efekat i povećanja trgovine može predstavljati jedan od puteva ka izlasku iz krize.
U današnje vrijeme, kada je globalizacija sve prepoznatljivija, male ekonomije, sa malim tržištima kao što su pojedinačno tržišta CEFTA potpisnica, moći će se izboriti za svoje mjesto jedino ako budu povezane. Velika važnost ovog sporazuma ogleda se u njegovom doprinosu da region postane mnogo atraktivnije područje za strane investicije. Izuzetna važnost stranih direktnih investicija za zemlje u tranziciji se ogleda u činjenici da one doprinose ubrzanju privrednog rasta i modernizaciji privrede. Uspjeh privlačenja stranih investicija zavisi od privrednog ambijenta, kao i spremnosti zemlje da izvrši prilagođavanje ambijenta standardima koji važe u razvijenim zemljama. Ulazak stranog kapitala dovodi i do povećanja produktivnosti i efikasnosti, pa samim tim i konkurentnosti čitave privrede.
Uspjeh jednog sporazuma može se sagledati kroz njegov uticaj na poslovanje privrede i život stanovništva. CEFTA je potpisana sa ciljem poboljšanja poslovne klime koja bi pogodovala investicijama, trgovini i većoj zaposlenosti. Jedan od uspjeha ovog sporazuma ogleda se i u postignutom nivou liberalizacije u regionu. Zapravo smanjenje carina ili njihovo ukidanje dovodi i do bolje snadbijevenosti tržišta i, u krajnjem, do jeftinijih proizvoda.
Jačanjem trgovinskih veza i strateškog partnerstva unutar regiona stvara se prostor za kreiranje novih radnih mjesta, što je omogućeno i kroz proces dinamične harmonizacije zakonodavstva u trgovinskoj, carinskoj, poljoprivrednoj, investicionoj i ostalim povezanim politikama, u skladu sa standardima STO. Uspjeh ovog sporazuma je i u pozitivnoj promjeni imidža regiona, koja je praćena većom sigurnošću u primeni pravnog okvira prilikom njegove implementacije.
Sporazum je doprinio i da u regionu važe jedinstvena pravila, čime je postignut mnogo veći stepen transparentnosti i jednakosti pravila, a što je od neprocjenjive važnosti za strane investitore. Uprošćavanjem procedura omogućeno je da strani i domaći investitori lakše biraju ovaj prostor za svoje djelovanje i prihvataju veći stepen međusobnog povezivanja koji se naročito ogleda kroz zajednička ulaganja i zajednički nastup na trećim tržištima.
Ekonomski razvoj Crne Gore posljednjih godina, do kraja 2008.godine, karakterisale su visoke stope ekonomskog rasta, suficit budžeta javnog sektora, značajno povećanje depozita, relativno nizak javni dug, konstantan rast stope zaposlenosti, izuzetno visok priliv stranih direktnih investicija.
Crnogorska ekonomija, kao mala i otvorena, a ujedno i visoko zavisna od kretanja na regionalnom i evropskom tržištu mnogo je više izložena rizicima nego velike ekonomije. Pojava svjetske ekonomske krize u četvrtom kvartalu prošle godine, njen nastavak tokom ove godine i prognoze za naredni period, determinisali su glavne pretpostavke za izradu budžeta za narednu godinu i vodjenje ekonomske politike u periodu od 2010-2012. godine.
Ekonomskom politikom za 2010.godinu kao glavne ciljeve predvidjeli smo očuvanje stabilnosti i ponovno ostvarivanje, makar i minimalnog, ekonomskog rasta. Mislimo, naime, da ćemo se u prvoj polovini naredne godine i dalje suočavati sa izazivima krize, dok pozitivne trendove predvidjamo za njenu drugu polovinu i, kao rezultat, pozitivnu stopu rasta od 0.5% na godišnjem nivou.
Naš plan je da u budućnosti i dalje budemo usmjereni protiv posljedica krize, a ujedno da nastavimo sa sprovođenjem mjera koje u srednjem roku treba da pomognu ubrzavanju ekonomskog razvoja. Prvi korak na tom putu je prilagođavanje budžetske potrošnje, dok je prioritet i dalje nastavak unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranje uslova za privlačenje stranih direktnih investicija. To se odnosi na dalje prilagođavanje poreske politike, eliminisanje poslovnih barijera i značajna ulaganja u infrastrukturu koja stvaraju osnov za budući ravnomjerni regionalni razvoj Crne Gore.
Crna Gora veliku pažnju posvećuje i saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, kao i implementaciji njihovih preporuka. Danas postoji kontinuirana komunikacija sa predstavnicima MMF-a i Svjetske banke. U tom smislu, cilj nam je da stvorimo održiv sistem, koji i u uslovima krize može optimalno da funkcioniše, a da potencijalnu finansijsku podršku od strane međunarodnih finansijskih institucija ostavljamo kao dodatnu mogućnost i izvor za prilagođavanje ukoliko dodje do realizacije kriznog makroekonomskog i fiskalnog scenarija.
Crna Gora je, u skladu sa svojim spoljnopolitičkim opredjeljenjima o jačanju regionalne saradnje, u proteklom periodu pokazala punu posvećenost implementaciji CEFTA sporazuma i regionalnim integracijama. Mišljenja smo da jedino zajedničkim naporima naših država ovaj region ima svijetlu evropsku i evroatlantsku budućnost, pa rad u okviru CEFTA posmatram kao zajedničku pripremu za teške obaveze koje nas čekaju.
Predsjedavanje CEFTA Sporazumom značajno je iskustvo za Crnu Goru, koja preuzima u idućoj godini predsjedavanje Centralno-evropskom inicijativom, Procesom saradnje zemalja Jugo-istočne Evrope i Jadransko-jonskom inicijativom.
Mislim da zajednički možemo izraziti zadovoljstvo što su sve naše zemlje napravile značajan progres u procesu evropskih i evro-atlantskih integracija od početka primjene CEFTA 2006, kao i region u cjelini. Odluka Evropske komisije o ukidanju viza će stupiti na snagu 19.decembra, uz očekivanje da će i ostale države iz regiona u najskorije vrijeme biti u tom statusu. To će omogućiti brži protok ljudi, roba i kapitala, sticanje novih znanja i podizanje ličnog i društvenog standarda naših gradjana, što našu evropsku perspektivu čini bližom i izglednijom.
Na kraju, našim uvaženim kolegama i prijateljima iz Srbije, koja preuzima predsjedavanje Inicijativom, želim puno uspjeha u daljem radu koji će osnažiti naše zajedništvo. Čvrsto vjerujem u privrženost naših zemalja CEFTA i izražavam spremnost Vlade Crne Gore za dalje aktivno i konstruktivno učešće u narednim fazama zajedničke saradnje.
Hvala na pažnji.
4.12.2009. godine
Uvaženi predstavnici zemalja CEFTA sporazuma,
Dame i gospodo,
Sve vas srdačno pozdravljam u ime Vlade Crne Gore. Dobrodošli u Budvu, dobrodošli u Crnu Goru. Izuzetno mi je zadovoljstvo što je Crna Gora domaćin CEFTA Samita, kojim će neformalno biti završeno naše predsjedavanje. Smatram da je Samit još jedna prilika da se pokaže posvećenost svih nas CEFTA ideji i da se pošalje jasna poruka naše opredijeljenosti da zajednički djelujemo u regionu, okupljeni oko zajedničkih evropskih i evro-atlantskih ciljeva.
Čitav proces pomirenja i ponovnog povezivanja Zapadnog Balkana započeo je Rojamontskim procesom, koji je bio prva inicijativa Evropske unije, sa ciljem smirivanja konflikata na području bivše SFRJ. Proces se bazirao na promociji regionalnih projekata u oblasti civilnog društva, kulture i ljudskih prava. Nakon toga, prihvaćen je regionalni pristup, koji podrazumijeva stvaranje političkih i ekonomskih uslova za razvoj bilateralnih odnosa zemalja Jugoistočne Evrope. U tom cilju, u junu 1999. godine, u Kelnu, formiran je Pakt stabilnosti za Jugoistočnu Evropu, koji ima velike zasluge u potpisivanju bilateralnih sporazuma i ponovnom povezivanje regiona Jugoistočne Evrope u jednu cjelinu.
Stvaranje zone slobodne trgovine i jedinstvenog tržišta u regionu Jugoistočne Evrope pokazuje čvrstu opredijeljenost zemalja za jačanje međusobne ekonomske saradnje ka daljim integracijama. Stvaranje jedinstvenog tržišnog prostora u regionu ima za cilj da doprinese bržem i lakšem pristupanju Evropskoj uniji, kao i poboljšanju položaja i uloge država u međunarodnim ekonomskim odnosima. Posmatrano u cjelini, to je prilika da Region sagleda stvarne mogućnosti u pogledu harmonizacije tržišta, ekonomskih propisa, kao i međusobne saradnje.
Zemlje Zapadnog Balkana, stvaranjem zone slobodne trgovine, bezrezervno se opredijeljuju za ekonomski i privredni razvoj, pokazujući da su sposobne da vode zajedničku ekonomsku politiku, da preuzmu obavezu i odgovornost za budućnost čitavog regiona.
Upravo time pokazujemo da sve što radimo ima pokretački motiv u ideji unapredjenja kvaliteta života građana u našim državama, što se svakako može bolje postići čvršćim povezivanjem i kvalitetnijim korišćenjem potencijala razvoja kojim raspolažemo.
Za sve zemlje regiona proces stabilizacije i saradnje je ključni faktor koji doprinosi dobijanju jače podrške Evropske unije. Danas, kada zemlje imaju već potpisane sporazume o stabilizaciji i pridruživanju, ostavaruje se prvi preduslov za članstvo u Evropskoj uniji. Time je napravljen istorijski zaokret u odnosima koje je Unija imala prema ovom regionu. Potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju predstavlja veliki podsticaj, ali sa sobom naravno nosi i neophodnost ispunjavanja kako političkih tako i ekonomskih uslova. Takođe, to predstavlja obavezu zemalja Jugoistočne Evrope da usmjere svoj politički, ekonomski i institucionalni razvoj prema vrijednostima i modelima na kojima se temelji Evropska unija: demokratiji, poštovanju ljudskih prava i tržišnoj privredi, posebno danas nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora i novih institucionalnih rješenja u okviru EU, i njenoj čvrstoj posvećenosti politici otvorenih vrata za zemlje Zapadnog Balkana.
U tom smislu treba posmatrati i ovaj sastanak kao doprinos uspostavljanju još boljih medjusobnih veza.
Dame i gospodo,
Početkom devedesetih godina na području Centralne Evrope, potpisan je Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini CEFTA koji je u potpunosti usklađen sa pravilima Svjetske trgovinske organizacije, kao i sa obavezama koje ugovorne strane imaju prema Evropskoj uniji.
Značaj prvobitnog CEFTA sporazuma i njegov veliki uspjeh već se ogleda u činjenici da su sve tadašnje zemlje potpisnice, osim Hrvatske i Makedonije, danas dio Evropske unije. Nakon potpisivanja Sporazuma, zemlje centralne Evrope sprovele su privredne reforme koje su doprinijele povećanju konkurentnosti i produktivnosti i omogućile zaštitu svojih tržišta korišćenjem mehanizama slobodne trgovine. Jačanje trgovinskih veza i porast obima trgovine uticali su na privredni rast. Kroz CEFTA sporazum zemlje potpisnice su stekle neophodno iskustvo u multilateralnoj saradnji i pripremile se za pristupanje Evropskoj uniji. Podstaknuta tako pozitivnim iskustvom međunarodna zajednica je odlučila da modernizuje CEFTA sporazum i njemu priključi region Jugoistočne Evrope. Tada mnogi i nisu vjerovali u ovu ideju. Međutim kako je vrijeme prolazilo njen značaj je sve više rastao i danas govorimo o CEFTA 2006 - jednom međunarodno prepoznatljivom multilateralnom sporazumu, koji ima veoma jak i pozitivan uticaj na region.
Početkom primjene CEFTA 2006 sporazuma označen je početak rada na regionalnom tržištu na kome će vladati međunarodno prihvaćena pravila. Samo ono okruženje i ona tržišta gdje važe ekonomski prihvaćena pravila i gdje strani investitori imaju sigurno i predvidivo okruženje za svoje odluke mogu računati na bolju ekonomsku budućnost.
Crna Gora je preuzela predsjedavanje CEFTA 2006 01. januara 2009. godine. Ciljevi koje smo predstavili prilikom preuzimanja predsjedavanja pokazali su našu punu posvećenost i težnju da ovaj multilateralni sporazum obezbijedi veći nivo naše saradnje. Danas, kada već možemo govoriti o završetku našeg predsjedavanja Crne Gore, sa zadovoljstvom mogu da istaknem da je u proteklih godinu dana došlo do značajnog napretka u primjeni Sporazuma.
Ovom prilikom bih istakao veliki pomak koji je postignut u dijelu liberalizacije poljoprivrednog sektora, čije stupanje na snagu se očekuje uskoro. Značaj liberalizacije za sve nas ogleda se u činjenici da ona dovodi do povećanja konkurencije, a samim tim i podizanja nivoa produktivnosti i stepena iskorišćenosti. Vremenom naša preduzeća kroz izloženost većem stepenu konkurencije će biti spremna da svoje proizvode plasiraju na tržište Evropske unije, na kome je konkurencija izuzetno visoka, a pravila poslovanja precizno određena. Novom liberalizacijom pokazana je naša jasna opredijeljenost ka daljem povezivanju i naš zajednički cilj ka daljim i većim integracijama.
Izazovno je to što se u okviru CEFTA-e problemi ne posmatraju kao prepreke već kao dalji pokretači koji dovode do jačeg povezivanja među nama. Sporazum shvatamo kao sredstvo koje postoji da pomogne u njihovom rješavanju kroz dogovore između strana i u duhu međunarodno prihvaćenih pravila. Sposobnost i želja da problemi koji postoje budu riješeni pokazatelj su naše zrelosti za šire integracije u međunarodnoj zajednici.
Značaj međunarodnih sporazuma i veze koje smo izgradili naročito su imale značaj kada je nastupila ekonomska kriza koja je zahvatila čitav svijet. Neki od osnovnih ciljeva Sporazuma su, između ostalog, proširenje trgovine robama i uslugama i podsticanje ulaganja pomoću pravednih, stabilnih i predvidljivih pravila, uklanjanje barijera za trgovinu među potpisnicama. Statistički pokazatelji govore da je pad koji je regionalna trgovina imala u vrijeme krize blaži nego pad koji je region imao prema svijetu. Sama ta činjenica nas upućuje da se okrenemo regionu i iskoristimo sve mogućnosti koje nam jačanje takve saradnje pruža. Poboljšanje poslovnog ambijenta u regionu može samo da ima pozitivan efekat i povećanja trgovine može predstavljati jedan od puteva ka izlasku iz krize.
U današnje vrijeme, kada je globalizacija sve prepoznatljivija, male ekonomije, sa malim tržištima kao što su pojedinačno tržišta CEFTA potpisnica, moći će se izboriti za svoje mjesto jedino ako budu povezane. Velika važnost ovog sporazuma ogleda se u njegovom doprinosu da region postane mnogo atraktivnije područje za strane investicije. Izuzetna važnost stranih direktnih investicija za zemlje u tranziciji se ogleda u činjenici da one doprinose ubrzanju privrednog rasta i modernizaciji privrede. Uspjeh privlačenja stranih investicija zavisi od privrednog ambijenta, kao i spremnosti zemlje da izvrši prilagođavanje ambijenta standardima koji važe u razvijenim zemljama. Ulazak stranog kapitala dovodi i do povećanja produktivnosti i efikasnosti, pa samim tim i konkurentnosti čitave privrede.
Uspjeh jednog sporazuma može se sagledati kroz njegov uticaj na poslovanje privrede i život stanovništva. CEFTA je potpisana sa ciljem poboljšanja poslovne klime koja bi pogodovala investicijama, trgovini i većoj zaposlenosti. Jedan od uspjeha ovog sporazuma ogleda se i u postignutom nivou liberalizacije u regionu. Zapravo smanjenje carina ili njihovo ukidanje dovodi i do bolje snadbijevenosti tržišta i, u krajnjem, do jeftinijih proizvoda.
Jačanjem trgovinskih veza i strateškog partnerstva unutar regiona stvara se prostor za kreiranje novih radnih mjesta, što je omogućeno i kroz proces dinamične harmonizacije zakonodavstva u trgovinskoj, carinskoj, poljoprivrednoj, investicionoj i ostalim povezanim politikama, u skladu sa standardima STO. Uspjeh ovog sporazuma je i u pozitivnoj promjeni imidža regiona, koja je praćena većom sigurnošću u primeni pravnog okvira prilikom njegove implementacije.
Sporazum je doprinio i da u regionu važe jedinstvena pravila, čime je postignut mnogo veći stepen transparentnosti i jednakosti pravila, a što je od neprocjenjive važnosti za strane investitore. Uprošćavanjem procedura omogućeno je da strani i domaći investitori lakše biraju ovaj prostor za svoje djelovanje i prihvataju veći stepen međusobnog povezivanja koji se naročito ogleda kroz zajednička ulaganja i zajednički nastup na trećim tržištima.
Ekonomski razvoj Crne Gore posljednjih godina, do kraja 2008.godine, karakterisale su visoke stope ekonomskog rasta, suficit budžeta javnog sektora, značajno povećanje depozita, relativno nizak javni dug, konstantan rast stope zaposlenosti, izuzetno visok priliv stranih direktnih investicija.
Crnogorska ekonomija, kao mala i otvorena, a ujedno i visoko zavisna od kretanja na regionalnom i evropskom tržištu mnogo je više izložena rizicima nego velike ekonomije. Pojava svjetske ekonomske krize u četvrtom kvartalu prošle godine, njen nastavak tokom ove godine i prognoze za naredni period, determinisali su glavne pretpostavke za izradu budžeta za narednu godinu i vodjenje ekonomske politike u periodu od 2010-2012. godine.
Ekonomskom politikom za 2010.godinu kao glavne ciljeve predvidjeli smo očuvanje stabilnosti i ponovno ostvarivanje, makar i minimalnog, ekonomskog rasta. Mislimo, naime, da ćemo se u prvoj polovini naredne godine i dalje suočavati sa izazivima krize, dok pozitivne trendove predvidjamo za njenu drugu polovinu i, kao rezultat, pozitivnu stopu rasta od 0.5% na godišnjem nivou.
Naš plan je da u budućnosti i dalje budemo usmjereni protiv posljedica krize, a ujedno da nastavimo sa sprovođenjem mjera koje u srednjem roku treba da pomognu ubrzavanju ekonomskog razvoja. Prvi korak na tom putu je prilagođavanje budžetske potrošnje, dok je prioritet i dalje nastavak unapređenja poslovnog ambijenta i stvaranje uslova za privlačenje stranih direktnih investicija. To se odnosi na dalje prilagođavanje poreske politike, eliminisanje poslovnih barijera i značajna ulaganja u infrastrukturu koja stvaraju osnov za budući ravnomjerni regionalni razvoj Crne Gore.
Crna Gora veliku pažnju posvećuje i saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, kao i implementaciji njihovih preporuka. Danas postoji kontinuirana komunikacija sa predstavnicima MMF-a i Svjetske banke. U tom smislu, cilj nam je da stvorimo održiv sistem, koji i u uslovima krize može optimalno da funkcioniše, a da potencijalnu finansijsku podršku od strane međunarodnih finansijskih institucija ostavljamo kao dodatnu mogućnost i izvor za prilagođavanje ukoliko dodje do realizacije kriznog makroekonomskog i fiskalnog scenarija.
Crna Gora je, u skladu sa svojim spoljnopolitičkim opredjeljenjima o jačanju regionalne saradnje, u proteklom periodu pokazala punu posvećenost implementaciji CEFTA sporazuma i regionalnim integracijama. Mišljenja smo da jedino zajedničkim naporima naših država ovaj region ima svijetlu evropsku i evroatlantsku budućnost, pa rad u okviru CEFTA posmatram kao zajedničku pripremu za teške obaveze koje nas čekaju.
Predsjedavanje CEFTA Sporazumom značajno je iskustvo za Crnu Goru, koja preuzima u idućoj godini predsjedavanje Centralno-evropskom inicijativom, Procesom saradnje zemalja Jugo-istočne Evrope i Jadransko-jonskom inicijativom.
Mislim da zajednički možemo izraziti zadovoljstvo što su sve naše zemlje napravile značajan progres u procesu evropskih i evro-atlantskih integracija od početka primjene CEFTA 2006, kao i region u cjelini. Odluka Evropske komisije o ukidanju viza će stupiti na snagu 19.decembra, uz očekivanje da će i ostale države iz regiona u najskorije vrijeme biti u tom statusu. To će omogućiti brži protok ljudi, roba i kapitala, sticanje novih znanja i podizanje ličnog i društvenog standarda naših gradjana, što našu evropsku perspektivu čini bližom i izglednijom.
Na kraju, našim uvaženim kolegama i prijateljima iz Srbije, koja preuzima predsjedavanje Inicijativom, želim puno uspjeha u daljem radu koji će osnažiti naše zajedništvo. Čvrsto vjerujem u privrženost naših zemalja CEFTA i izražavam spremnost Vlade Crne Gore za dalje aktivno i konstruktivno učešće u narednim fazama zajedničke saradnje.
Hvala na pažnji.
Vezani članci:
Spajić: Srbi nijesu genocidan narod 10.05.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?