Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Saopštenje sa 69. sjednice Vlade Crne Gore

Objavljeno: 23.03.2018. 00:50 Autor: Služba za odnose s javnošću Vlade Crne Gore

Služba za odnose s javnošćuSlužba za odnose s javnošću

 
 
Vlada Crne Gore je na 69. sjednici, kojom je predsjedavao predsjednik Duško Marković, utvrdila, u skladu sa definisanim programskim prioritetima, Predlog zakona o sportu.

Ovim sistemskim zakonom uređuju se djelatnosti od javnog interesa u oblasti sporta, prava i obaveze fizičkih lica u sportu, način osnivanja i rada, kao i procedure za prestanak rada sportskih organizacija. U diskusiji je naglašeno da su propisane odredbe koje regulišu dječji, školski, studentski i rekreativni sport, čineći ga dostupnim svim građanima, a ne samo sportistima. Posebna pažnja posvećena je regulisanju sistema za uključivanja djece u sportske aktivnosti, koji će biti sufinansiran od strane Ministarstva sporta. U cilju afirmacije vrhunskog sporta, dorađene su zakonske odredbe o vrhunskim sportistima, a prepoznata je i kategorija perspektivnih sportista. Takođe, propisana je i obaveza izrade Kategorizacije sportova, sa definisanim kriterijumima. U cilju proširenja mreže sportske infrastrukture, Predlogom zakona dat je osnov za finansiranje i sufinansiranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja sportskih objekata. U pogledu osposobljavanja institucija za vršenje redovnih ljekarskih pregleda i testiranja sportista predviđeno je osnivanje ustanove za utvrđivanje zdravstvene sposobnosti sportista - zavoda. Unaprijeđen je i sistem finansiranja sporta, preciziranjem procedura za sufinansiranje sportskih organizacija i kontrolu namjenskog trošenja sredstava.

Donijeta je Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o utvrđivanju Liste ljekova od posebnog značaja za zdravlje osiguranih lica koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja. Lista, koja je stupila na snagu početkom godine, a čija je primjena počela 1. marta, otvorena je kako bi uz redovno ažuriranje bila upotpunjavana ljekovima u zavisnosti od potrebe pacijenata i prijedloga ljekara i farmakologa sa ciljem obezbjeđivanja građanima najadekvatnijeg liječenja, uvažavajući i ljekove za nove bolesti, koji su trend ne samo u Crnoj Gori, već i u svijetu.

Odlukom je propisano ovlašćenje Ministarstva zdravlja da u izuzetnim slučajevima može da odobri primjenu lijeka za liječenje rijetkih bolesti na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje.

Ministar zdravlja je u diskusiji ukazao na činjenicu da je većina ljekova sa Liste najjeftinija u Crnoj Gori, odnosno da je 89% ljekova sa Liste jeftinije u Crnoj Gori nego u Srbiji, u kojoj su inače cijene ljekova među najnižima u Regionu.

Vlada je usvojila Izvještaj o stanju uređenja prostora u 2017.godini koji predstavlja integralni prikaz stanja uređenja prostora u Crnoj Gori, na državnom i lokalnom nivou.

Izvještaj, pored zakonom utvrđenih elemenata, sadrži i širu obradu pitanja i pojedinih sektorskih politika, u mjeri u kojoj se one reflektuju na ukupno stanje uređenja prostora kao i analizu sprovođenja planskih dokumenata, ocjenu sprovedenih mjera i njihov uticaj na upravljanje prostorom, ocjenu zaštite prostora, podatke o izgrađenim objektima, uključujući i objekte koji su izgrađeni suprotno zakonu, ocjenu o iskazanim potrebama korisnika prostora, kao i druge elemente od važnosti za prostor.

U diskusiji je ukazano na činjenicu da lokalne samouprave neadekvatno odgovaraju obavezama iz Zakona kad je riječ o stvaranju uslova za legalizaciju objekata koja je prvenstveno u interesu finansijske održivosti lokalnih zajednica i u interesu građna. Vlada je s tim u vezi još jednim ukazala na potrebu dosljednog izvršavanja zakonskih obaveza od strane lokalnih samouprava.

Utvrđen je Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojim se stvaraju realni osnovi za unapređenje pravnog okvira, u cilju potpunog usklađivanja sa preporukama MANEYVAL-a, novousvojenim standardima FATF-a, Direktivom (EU) 2015/849 Evropskog Parlamenta i Savjeta od 20. maja 2015. godine o sprječavanju upotrebe finansijskog sistema u svrhe pranja novca ili finansiranja terorizma i drugim međunarodnim standardima u ovoj oblasti. Predlogom se, između ostalog, definiše pravni osnov za donošenje nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma i daje poseban akcenat na njenoj primjeni.

Donijet je Akcioni plan za sprovođenje Strategije informisanja javnosti o pristupanju Crne Gore EU 2014 - 2018, za 2018. godinu, s Izvještajem o realizaciji Akcionog plana za 2017. godinu. Konstatovano je da je u prošloj godini od planiranih 154 aktivnosti u potpunosti realizovano 141 (91%), a nije realizovano ili je odgođeno za 2018. godinu 13 aktivnosti (9%). U tekućoj godini planirano je 148 aktivnosti, a fokus komunikacije Vlade, Skupštine, lokalne samouprave, civilnog društva i međunarodnih partnera biće usmjeren na tok pregovora o pristupanju i programe podrške Evropske unije.

Vlada je donijela Akcioni plan za sprovođenje Strategije za integrisano upravljanje migracijama u Crnoj Gori za period 2017-2020. godina, za 2018. i 2019. godinu i usvojila Izvještaj za 2017. godinu. Ukazano je da su težišne aktivnosti nadležnih organa u izvještajnom periodu bile usmjerene na stvaranje normativnih pretpostavki za nastavak reformi u oblasti migracija, odnosno harmonizacije unutrašnjeg zakonodavstva sa pravom EU. Novi Akcioni plan je, pored ostalog, značajan i specifičan i po tome što su njime istovremeno obuhvaćena dva usko povezana, ali često odvojeno tretirana, pitanja migracija i azila. Ocijenjeno je da će se realizacijom planiranih mjera na jedinstven, sveobuhvatan i usklađen način ostvariti dodatni iskorak u ovom vrlo važnom području evropskih integracija, a time povećati i međunarodni kredibilitet Crne Gore. Planirani ciljevi i mjere jasno upućuju na posvećenost Crne Gore da ovo područje uredi u skladu sa najvišim međunarodnim standardima i najboljim evropskim praksama, čime će se obezbijediti efikasna zaštita lica kojima je zaista potrebna međunarodna zaštita, uz istvremeno smanjenje mogućnosti zloupotreba ovog sistema u svrhe ekonomskih i socijalnih migracija.

Donijet je Akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana 2016-2020. za 2018. godinu i usvojen Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2017. godinu. Strategijom je definisana njena realizacija kroz jednogodišnje akcione planove kojima se preciziraju prioritetne godišnje mjere i aktivnosti.

U okviru rasprave ukazano je na potrebu koordinacije aktivnosti Vlade sa ostalim granama vlasti na rješavanju problematike učestale pojave maloljetničkih brakova u romskoj populaciji. Vlada je donijela radni zaključak da pokrene širu društvenu akciju sa ciljem boljeg razumijevanja ovog pitanja, unapređenja zaštite porodice i sprječavanja zloupotrebe prava da brak mogu zaključiti i maloljetna lica.

Vlada je donijela Akcioni plan za sprovođenje Strategije za smanjenje rizika od katastrofa za period 2018 - 2019. godine.

Usvojen je Izvještaj o realizaciji Kapitalnog budžeta Direkcije javnih radova za period od 01.01.2017. do 31.12.2017. godine. Potpuna realizacija prošlogodišnjeg Kapitalnog budžeta Direkcije u ukupnom iznosu od oko 50 miliona eura ocijenjena je kao veliki iskorak na planu izgradnje objekata društvene infrastrukture u više oblasti.

Vlada je prihvatila Ugovor o korišćenju sredstava za realizaciju projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ za remedijaciju lokacije Pljevlja, između Ministarstva finansija, Ministarstva održivog razvoja i turizma i Elektroprivrede Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura koji je obezbijeđen iz kredita Međunarodne banka za obnovu i razvoj. Glavni projekat biće urađen shodno novom konceptu remedijacije, koji je pripremila EPCG vezano za nastavak eksploatacije deponije Maljevac tokom preostalog vijeka trajanja bloka I TE Pljevlja u skladu sa DPP TE Pljevlja, koji je Vlada usvojila u maju 2016. godine, i koji podrazumijeva nastavak odlaganja (kasetni sistem) na deponiji Maljevac uz faznu rekultivaciju kaseta, sve do konačne remedijacije ove lokacije, uz puno poštovanje ekoloških i standarda bezbjednosti i kvaliteta života.

U cilju afirmacije domaće privrede i unapređenja pozicioniranosti crnogorskih proizvoda na domaćem tržištu, Vlada je donijela Program promocije domaćih proizvoda i usluga: Dobro iz Crne Gore. Program će doprinijeti razvoju domaće proizvodnje, novim investicijama, otvaranju novih radnih mjesta, smanjenju uvoza, ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore.

Donijet je Program za unapređenje inovativnosti malih i srednjih preduzeća za 2018. godinu. Finansijska podrška je usmjerena na pokriće troškova konsultantskih usluga inovativnih aktivnosti po principu da preduzeće finansira 100 odsto svih troškova do završetka inovativne aktivnosti za koju konkuriše, a onda mu se nakon podnesene dokumentacije odobrava refundacija dijela troškova u iznosu do 50 odsto opravdanih troškova, a u maksimalnom iznosu do 3.500 eura, bez PDV-a.

Vlada je donijela izmjene i dopune Programa povećanja regionalne i lokalne konkurentnosti kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda poslovanja za period 2017-2020. godina, za 2018. godinu. Program se odnosi na finansijsku podršku za preduzetnike, mala i srednja privredna društva, naročito iz manje razvijenih jedinica lokalne samouprave, sa ciljem povećanja konkurentnosti, prvenstveno kroz usaglašavanje sa zahtjevima međunarodnih standarda za proizvode i podršku za dobijanje akreditacije za ocjenjivanje usaglašenosti. Ocijenjeno je da je Program uspješno realizovan u periodu 2014-2016. godina, kao i 2017. godine, uz značajno interesovanje privredih subjekata, te je zaključeno da treba nastaviti sa ovim vidom podrške.

Usvojen je Predlog za izmjenu Zaključka Vlade Crne Gore, broj: 07-813, od 8. marta 2018. godine, sa sjednice od 1. marta 2018. godine. Izmjene se odnose Odluku o Planu privatizacije za 2018. godinu, u kojoj se mijenja podatak o ukupnom registrovanom kapitalu HG Budvanska rivijera koji, prema posljednjoj procjeni, iznosi 80.897.155 eura.

Vlada je usvojila Usmenu Informaciju o statusu projekta rekonstrukcije magistralnog puta M-2.3 (M10) Cetinje – Budva, kritična tačka 48, dionica Košljun – Zavala. Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković je saopštio da je raskinut ugovor sa izvođačem, zbog nepoštovanja rokova. Tim povodom, Vlada je zadužila nadležno ministarstvo da, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, predloži rješenje radi završetka preostalih radova na toj dionici prije početka ljetnje turističke sezone.

Vlada je usvojila Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije integrisanog upravljanja granicom u 2017. godini i donijela pripadajući Akcioni plan za sprovođenje Strategije integrisanog upravljanja granicom za 2018. godinu. Strategijom je usaglašen sistema integrisanog upravljanja granicom u skladu sa preporukama i najboljom praksom Evropske unije. Usvojeni su i Izvještaj o vođenju pregovora delegacija Crne Gore i Republike Srbije za zaključivanje sporazuma o graničnim prelazima i pograničnom saobraćaju s predlozima sporazuma i protokola i Izvještaj o vođenju pregovora za zaključivanje Protokola o određivanju tromeđne granične tačke između Crne Gore, Republike Srbije i Bosne i Hercegovine, sa Predlogom protokola.

Predsjednik Vlade je u okviru rasprave o tačkama dnevnog reda koje se odnose na naše granice pozdravio jučerašnju ratifikaciju Sporazuma o državnoj granici između Crne Gore i Republike Kosovo u Parlamentu Kosova rekavši da Vlada Crne Gore čestita parlamentarnoj većini na Kosovu i da ratifikacija Sporazuma predstavlja potvrdu naše sposobnosti da važna regionalana pitanja rješavamo sami, a ne da tražimo posredovanje. To je dobra vijest za naše bilateralne odnose, za Kosovo i evropsku perspektivu regiona. Kosovo je ovim ispunilo jedan od ključnih uslova za viznu liberalizaciju, i nadamo se da će ona uskoro postati realnost na dobrobit građana Kosova, kao što je to za građane Crne Gore i drugih zemalja Regiona – rekao je predsjednik Vlade. Premijer je izrazio zadovoljstvo činjenocom da je naša zemlja doprinijela rješenju ovog pitanja, uz tradicionalno dobru saradnju između Crne Gore i Kosova i u duhu evropskih vrijednosti i Strategije Evropske komisije za Zapadni Balkan, kao i dobrosusjedske saradnje koju Crna Gora, kao odgovoran regionalni akter i članica NATO, u kontinuitetu sprovodi.

SLUŽBA ZA ODNOSE S JAVNOŠĆU VLADE CRNE GORE 
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?