- Vlada Crne Gore
Ministarstvo zdravlja Obraćanje generalne direktorice dr Drešević na kon...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Obraćanje generalne direktorice dr Drešević na konferenciji za medije povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma
Objavljeno: 04.04.2018. • 19:38 Autor: Ministarstvo zdravlja
Uvaženi predstavnici medija,
Izražavam zadovoljstvo što sam danas u prilici da vam se u ime Ministarstva zdravlja obratim, povodom Svjetskog dana borbe protiv alkoholizma.
Korijeni ove bolesti nalaze se u veoma rasprostranjenom korišćenju alkoholnih pića u opštoj populaciji, koje je u Crnoj Gori i dalje socijalno privatljivo ponašanje i dio „nasleđa i nacionalne tradicije“, kao i proizvodnja alkoholnih pića u „ domaćoj radinosti“. Trebalo je da prođu vjekovi da se shvati da alkoholizam nije loša navika nego ozbiljna psihijatrijska i socijalna bolest. Nije bilo davno vrijeme kada se o alkoholizmu govorilo kao o „poroku“, mada i danas ima pristalica takve koncepcije, a alkoholičari smatrani „niskom klasom socijalnog sastava društva“, koji iz „obijesti, besposličarenja ili ružnih navika“ piju i time unišatvaju sebe i svoje porodice. Danas se alkoholizam shvata i sagledava prvenstveno kao medicinski, a zatim i kao socijalni problem.
Alkoholizam je i kod nas i u svijetu jedan od najozbiljnijih zdravstvenih problema i najzastupljenija bolest zavisnosti. Povećana konzumacija alkohola, osim što se smatra rizičnim oblikom ponašanja, predstavlja jedan od najozbiljnijih riziko-faktora za zdravlje stanovništva, ako se uzmu u obzir godine života izgubljene zbog prerane smrti, kao i godine provedene sa invaliditetom. Takođe, alkoholizam je skopčan sa više od šestdeset različitih somatskih bolesti i povreda, a utiče i na rast broja ubistava i samoubistava.Treba istaći i posebno značajan zdravstveni, ali i socijalni problem štetne upotrebe alkohola bez klasičnih znakova i simptoma zavisnosti- saobraćajne nesreće, porodično nasilje, tuče, ubistva...
Štetna upotreba alkohola, spada u jedan od 10 uzroka smrtnosti, a 40% bolesti i prijevremenog mortaliteta uzrokuju pušenje, štetna upotreba alkohola i saobraćajne nezgode. Podaci iz Izvještaja o globalnom stanju u vezi alkohola i zdravlja, Svjetske zdravstvene organizacije, iz 2014. godine, pokazuju da globalno, osobe iznad 15 godina starosti piju u prosjeku 6,2 litara čistog alkohola godišnje ili 13,5 grama čistog alkohola dnevno. Postoje široke varijacije među zemljama u svijetu i po ovim podacima najviši nivo potrošnje je među zemljama razvijenog svijeta, posebno u Evropskom regionu i regiji Amerike, dok je najniža potrošnja u SZO regiji istočnog Mediterana.
O razmjerama štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori ne možemo govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola. Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30.000 zavisnika od alkohola, a s obzirom da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120.000 ljudi u Crnoj Gori.
Istraživanje o kvalitetu života, životnim stilovima i zdravstvenim rizicima stanovnika Crne Gore, koje je prošle godine sproveo Institut za javno zdravlje pokazalo je da je 64 odsto ispitanika uzrasta 15-64 godine konzumiralo alkohol i to 50% od ukupnog broja u zadnjih godinu dana, dok je 42% uzimalo alkohol zadnjih mjesec dana. Kod mladih od 15 do 24 godine ,59% je probalo alkohol i to 51% u zadnjih godinu dana, dok je 41% mladih odraslih konzumiralo alkohol u predhodnih mjesec dana. Važno je istaći da ne postoji razlika prema polu u prevalenci onih koji su ikad u životu konzumirali alkohol (64% odraslih muškaraca i 63% odraslih žena). Prema rezultatima istraživanja muškarci najčešće konzumiraju pivo, a žene vino, dok žestoka pića podjednako uzimaju muškarci i žene.
Vlada Crne Gore, kroz aktivnosti Ministarstva zdravlja se u punom kapacitetu posvetila ovom problemu i zaštitu zdravlja populacije, prevencijom i smanjenjem štetnog uticaja uzimanja alkohola i povezanih posljedica, stavila kao jedan od najvažnijih javno-zdravstvenih prioriteta. Zdravstveni sistem sprovodi mjere u cilju prevencije i liječenja za pojedince i porodice sa rizikom ili već pogođenih poremećajima, odnosno bolestima vezanim uz štetnu upotrebu alkohola. Multisektorskim djelovanjem, preduzimaju se i mjere kojima se zabranjuje prodaja alkohola mlađima od 18 godina, reklamiranje alkoholnih proizvoda, a insistiraće se na daljem povećanju cijena alkoholnih pića kako bi se smanjio procenat mladih koji se opijaju.
Na nivou Vlade formiran je Nacionalni savjet za prevenciju i kontrolu hroničnih oboljenja, kojim predsjedava premijer g-din Duško Marković, a članovi su ministri nadležnih resora. Zadatak Nacionalnog savjeta je da obezbijedi sve preduslove da naši građani žive zdravo i u zdravom okruženju i da se na nacionalnom nivou smanji prijevremena smrtnost od hroničnih oboljenja za 30 odsto.
Takođe, Ministarstvo zdravlja je, u skladu sa Programom rada Vlade, napravilo Akcioni plan za alkohol za 2017/2018 godinu, koji služi za implementaciju Nacionalne strategije prevencije štetne upotrebe alkohola i alkoholom uzrokovanih poremećaja u Crnoj Gori 2013-2020 godine. To je vodeći dokument koji određuje prioritetna područja i daje preporuke za političke odluke i mjere koje će se moći primijeniti i prilagoditi svim nivoima. Pored toga, početkom ove godine formiran je Nacionalni koordinacioni savjet za alkohol, što je predviđeno Akcionim planom, a čine ga predstavnici relevantnih institucija koje se bave problemima alkohola i to psihijatri iz Kliničkog centra Crne Gore, Specijalne bolnice Dobrota i Doma zdravlja, kao i predstavnici Instituta za javno zdravlje, MUP-a, Ministarstva prosvjete, Centra za socijalni rad i NVO sektora. U okviru domova zdravlja rade populaciona savjetovališta, kao podrška pacijentima i porodicama koji su pogođeni štetnom upotrebom alkohola, čiji stručnjaci učestvuju u tretmanu kako pacijenata tako i porodica, ali i pri zapošljavanju ili prekvalifikacji oboljelih radi bolje resocijalizacije.
Na kraju želim da kažem da model za prevazilaženje ovog kompleksnog izazova savremenog društva i čovjeka leži u povezanosti sektorskih politika i multisektorskoj saradnji, na nacionalnom i lokalnom nivou, gdje svako od nas ima važnu ulogu. Dakle, politika za smanjenje štetnog uzimanja alkohola nije u isključivoj nadležnosti zdravstvenog sistema, već je neophodan multisektorski pristup i učešće kako nadležnih iz oblasti obrazovanja, pravosuđa, socijalne zaštite, poljoprivrede, trgovine, inspekcijskih službi, tako i privrednih subjekata i civilnog društva.
Vezani članci:
Apel Ministarstva zdravlja 25.04.2024.
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?