- Vlada Crne Gore
Sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, ali bezb...
Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva
Sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, ali bezbjednost novinara mora biti apsolutna
Objavljeno: 22.11.2018. • 20:25 Autor: KABINET POTPREDSJEDNIKA VLADE ZA POLITIČKI SISTEM, UNUTRAŠNJU I VANJSKU POLITIKU
Sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, već je ograničena pravima i slobodama drugih, ali zato bezbjednost novinara mora biti apsolutna, naglasio je potpredsjednik Vlade Zoran Pažin na otvaranju konferencije o slobodi medija i bezbjednosti novinara na Zapadnom Balkanu danas u Podgorici.
Ukazao je da osim bezbjednosti novinara, koja predstavlja dominantnu odgovornost države, postoje tri ključna preduslova za punu slobodu medija, a koja su odgovornost medijske zajednice.
Prvi preduslov tiče se nivoa profesionalne osposobljenosti novinara i poštovanja novinarskih standarda. U ovom kontekstu, Potpredsjednik je ukazao da se u crnogorskom društvu u značajnoj mjeri osjeća nedostatak efikasne medijske samoregulacije. Saopštio je da u izgradnji jedinstvene samoregulacije medijska zajednica može da računa na punu podršku Vlade.
„Vlada neće žaliti ni sredstava ni truda da pomogne princip jedinstvene nezavisne samoregulacije, ukoliko dođe do konsenzusa unutar medijske zajednice, bez ikakve pretenzije Vlade da se miješa u nezavisnost samoregulacije. Imam saznanja da taj dijalog unutar medijske zajednice teče i želim da vjerujem da ćemo uskoro imati ohrabrujuće stavove unutar same medijske zajednice i da će taj princip jedinstvene nezavisne samoregulacije da zaživi i da daje one rezultate koji su crnogorskom društvu potrebni,“ naglasio je Potpredsjednik.
Kao drugi važan uslov slobode medija naveo je nezavisnost novinara unutar samih medija, odnosno slobodu novinara da izvještavaju na profesionalan način bez pritisaka od strane urednika, menadžera i vlasnika medija. „Podatak iz istraživanja Sindikata medija je zaista zabrinjavajući, da oko 80% samih pripadnika novinarske profesije ukazuju na pritisak koji trpe unutar medijske kuće, od urednika na prvom mjestu, negdje oko 80%, a potom negdje oko 50% od strane menadžera, a zatim i vlasnika medija. Ovo na neki način ukazuje na manjkavost perceprije koja je do sada bila prisutna u društvu, da taj pritisak stiže dominantno od političara ili predstavnika vlasti. Ovo istraživanje ukazuje da je to tek marginalna pojava,“ naveo je potpredsjednik Pažin.
Govoreći o socio-ekonomskom položaju novinara, kao trećem značajnom uslovu slobodnog novinarstva, ocijenio je zabrinjavajućim podatak da oko 800 crnogorskih novinara ima lična primanja ispod državnog prosjeka, dok svaki treći novinar zarađuje manje od 400 eura mjesečno. „Vlada će podržati formiranje Fonda za medije u novom medijskom zakonu, kako bi podstakla slobodu medija, kako bi mediji imali svoje mjesto u društvu i bili održivi, ali istovremeno očekujemo da se unutar medija povede računa o egzistencijalnoj poziciji novinara i da se ona izdigne na daleko viši nivo nego što je to trenutno slučaj.“
Potpredsjednik je naglasio da je bezbjednost novinara dominantna odgovornost države. „Ako sloboda izražavanja nije apsolutno pravo, apsolutna mora biti bezbjednost novinara. I to je nešto sa čim ne smije biti bilo kakvog kompromisa.“
Podsjetio je da su ove godine registrovana četiri slučaja nasilja nad novinarima. U tri od ova četiri slučaja identifikovani su izvršioci i protiv njih je pokrenut postupak pred nadležnim sudovima. „Onaj najbolniji, koji se odnosi na napad na gospođu Oliveru Lakić još uvjek nije istražen do kraja i još uvjek budi opravdanu zabrinutost unutar cjeline društva. Odgovornost za istraživanje, po prirodi svoje pozicije, imaju pripadnici policije i tužilaštva, od kojih očekujemo da istraže slučaj do kraja. Uspjeh i rezultat te istrage biće mjerilo u ocjenjivanju rezultata ljudi koji postupaju u ovim predmetima, a sa druge strane to je i mjerilo povjerenja koje društvo treba da ima u ove institucije.“
Potpredsjednik Vlade je podsjetio da je Vlada uvažila sve preporuke Komisije za praćenje istraga u slučajevima napada na novinare i imovinu medija i u skladu sa njima dala odgovarajuća zaduženja nadležnim institucijama. „Vlada u punoj mjeri podržava rad ove Komisije. Sve ono što su bile preporuke Komisije Vlada je pretočila u zaključke, naloge i preporuke nadležnim državnim organima. Institucije su odgovorile na zaključke Vlade, tako da imamo zabilježene pomake u radu te Komisije.“
Potpredsjednik je objasnio da su, kroz ispunjavanje preporuka Komisije, obezbjeđenja sredstava za njen rad, uspostavljena praksa objavljivanja izvještaja Komisije na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova, prekinuta praksa zatamnjivanja ličnih podataka u informacijama koje policija dostavlja Komisiji, obezbijeđeno da glavni policijski inspektor bude na dnevnoj osnovi dostupan predstavnicima medija, posebno onima čiji su novinari trpili nasilje, i omogućeno Komisiji da na svoje sjednice pozove inspektore koji postupaju u predmetima nasilja nad novinarima.
Konferenciju „Sloboda medija i bezbjednost novinara na Zapadnom Balkanu“ organizovala je Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara.
KABINET POTPREDSJEDNIKA VLADE ZA POLITIČKI SISTEM, UNUTRAŠNJU I VANJSKU POLITIKU
Vezani članci:
Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?