Pažnja: Sadržaj ove stranice je dio arhivskog sadržaja i odnosi se na prethodne sazive Vlade Crne Gore. Moguće je da su informacije zastarjele ili nerelevantne.
Arhiva

Predstavljen Predlog zakona o budžetu za 2020. godinu: više novca za građane i razvojne projekte

Objavljeno: 15.11.2019. 21:54 Autor: Ministarstvo finansija
Ministarstvo finansija

Ministar finansija, Darko Radunović i generalni direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija, Bojan Paunović predstavili su danas na konferenciji za medije Predlog Zakona o budžetu za 2020. godinu.

„Cilj ekonomske politike Vlade Crne Gore je povećanje životnog standarda građana odnosno dalje približavanje BDP per capita prosjeku na nivou EU. Crna Gora se prema ovom parametru trenutno nalazi na 47% EU prosjeka, što je na najvišem nivou u regionu“, rekao je ministar finansija Darko Radunović predstavljajući Predlog zakona o budžetu koji je sinoć usvojila Vlada.

„U pravcu daljeg približavanja životnog standarda naših gradjana evropskom prosjeku, Vlada sprovodi mjere ekonomske politike usmjerene na jačanje fiskalne stabilnosti i povećanje konkurentnosti ekonomije“, izjavio je ministar Radunović i saopštio da rezultati ekonomske politike postignuti u proteklom periodu govore u prilog tome da je dodatno ojačana fiskalna pozicija Crne Gore, čemu svjedoči sljedeće:

- ostvarene su rekordne stope ekonomskog rasta od 4,7% u 2017. i 5,1% u 2018. godini, uz nastavak pozitivnih kretanja i u 2019. godini što je omogućilo povećanje zaposlenosti za 15% u poređenju sa 2016. godinom i rast zarada koji su se reflektovali na snažan rast prihoda budžeta;
- sprovedene mjere fiskalne konsolidacije omogućile su smanjenje budžetskog deficita, stvaranje stabilnih izvora finansiranja Budžeta kroz do sada najuspješniju emisiju eurobveznica usmjerenu na refinansiranje dijela javnog duga;
- stvorene su pretpostavke za poboljšanje životnog standarda zaposlenih sa najnižim primanjima kroz povećanje minimalne zarade za 15% pri čemu je smanjeno ukupno poresko opterećenje rada kroz smanjenje stope doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za 2 procentna poena i ukudanje tzv „kriznog poreza“ ondosno vraćanja proporcionalne stope poreza na dohodak na stopu od 9% za sve kategorije zarada;
- smanjen je poreski dug za preko 30% u odnosu na 2016. godinu; 
- sve to omogućeno je uz redovnost i očuvanje nivoa zarada, penzija i socijalnih davanja i redovno servisiranje svih javnih funkcija kao i implementaciju kapitalnih projekata usmjerenih na razvoj infrastrukture kroz najveće ulaganje u Kapitalni budžet u istoriji Crne Gore.

Pored navedenog, u prethodne dvije godine, povoljnijim zaduživanjem omogućeno je refinansiranje i otplata prethodnih dugova pod znatno boljim uslovima, što je omogućilo stvaranje povoljnije kreditne strukture javnog duga i distribucije ročnosti obaveza. Na ovaj način iskorišćene su povoljne okolnosti na međunarodnom tržištu kapitala, i umanjena potreba dodatnog zaduživanja u narednom periodu, te je, s obzirom da su za narednu godinu već u ovom trenutku obezbijeđena srdstva za finansiranje obaveza, u znatnoj mjeri smanjena izloženost zemlje mogućim nepovoljnim ekonomskim kretanjima u međunarodnom okruženju. 

Mjerama fiskalnog prilagođavanja, ministar finansija je naglasio da je omogućeno:

- povećanje budžetskih prihoda za preko 260,0 mil. € od početka mandata Vlade odnosno oko 15%, uz nastavak tendencije daljeg rasta prihoda i u narednoj godini;
- smanjenje budžetskog deficita sa 5,8% BDP-a u 2017. godini na ispod 1% BDP-a u 2020. godini uz ostvarenje suficita tekuće potrošnje od preko 180,0 mil. € i ostvarenje primarnog suficita Budžeta od 1,1% BDP-a.
- kontinuirano izdvajanje sredstava Kapitalnog budžeta za završetak postojećih i realizaciju novih infrastrukturnih projekata.

„Snažan ekonomski rast, povećanje broja zaposlenih, ojačana fiskalna stabilnost i očuvani nivo konkurentnosti crnogorske privrede, predstavljaju poziciju u kojoj bi naša zemlja dočekala projektovano usporavanje rasta svjetske ekonomije zbog povećane neizvjesnosti na globalnom nivou“, rekao je on.

Ministar finansija je posebno istakao da se dalje jačanje stabilnosti javnih finansija predlaže i kroz projektovani Budžet za 2020. godinu, koji je, u ciframa, utvrđen na novu od 2.578,92 mil. €, omogućujući nastavak daljeg ulaganja u kvalitet usluga države u svim sektorima, od kojih je posebno apostrofirao dodatnu podršku koja se ovim Budžetom omogućava:

Zdravstvenom sistemu – kroz stvaranje fiskalnog prostora za povećanje zarada zaposlenima i nastavak kontinuiranog ulaganja u cilju povećanja kvaliteta pružanja usluga javne zdravstvene zaštite;
Obrazovanju – kroz uvećana izdvajanja za zarade i implementaciju projekata usmjerenih na investicije u izgradnju, rekonstrukciju i opremanje: škola, vrtića i ostalih obrazovnih ustanova;
Poljoprivredi i ruralnom razvoju – kroz povećanje izdvajanja za poljoprivrednike kroz predloženo povećanje Agrobudžeta i investicije u ruralni razvoj kao i stvaranje uslova za korišćenje EU fondova za poljoprivredu;
Sportu i mladima – kroz povećanje izdvajanja za implementaciju aktivnosti za razvoj sporta i podršku aktivnostima za unaprjeđenje položaja mladih kroz cca 20% veća izvajanja u odnosu na ovu godinu;
Nauci – za realizaciju programa i projekata iz oblasti nauke i inovacija;
Odbrani, javnom redu i bezbjednosti – kroz unaprjeđenje nadzora i zaštite državnih granica, modernizaciju Policije i stvaranje uslova za ispunjavanja NATO standarda u dijelu izdvajanja sredstava za finansiranje sistema odbrane.

„Pored navedenog, predlogom budžeta za narednu godinu i u srednjem roku, stvorene su pretpostavke za realizaciju opredljenja Vlade koje se odnosi  na valorizaciju crnogorskih aerodroma i održivost u poslovanju nacionalnog avioprevoznika“, saopštio je ministar finansija.

Dodatno, kroz razvojnu komponentu budžeta, stvaraju se pretpostavke za nastavak snažnost investicionog ciklusa države. Naime, kapitalni budžet je utvrđen na nivou od 229.96 mil €, kao dok su istovremeno stvoreni preduslovi da kreditna sredstva u iznosu od preko 150 mil.€ budu efektivna za realizaciju kapitalnih projekata u narednom periodu.

Zaključujući predstavljanje predloženog budžeta za 2020. godinu ministar je izjavio da se ovim Budžetom prevashodno ulaže u razvoj, dok su tzv. neproduktivni troškovi koji se odnose na: reprezentaciju, gorivo, nabavku službenih vozila i službena putovanja umanjeni kod svih organa državne administracije, izuzev kod organa kojima je obavljanje osnovne funkcije vezano za ove troškove, a to su prije svega inspekcijske i policijske službe.




MINISTARSTVO FINANSIJA

Da li vam je sadržaj ove stranice bio od koristi?