„Sudijama i tužiocima Vlada je davala stanove i kredite suprotno Zakonu o održavanju stambenih zgrada, a Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou je prikupio informacije o podjeli oko 25 miliona eura kredita za oko 175 funkcionera i 405 državnih službenika i namještenika", saopšteno na pres konferenciji Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou koja je organizovana povodom dodjele stanova i kredita javnim funkcionerima.

Rukovoditeljka stručnog tima Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou, Vanja Ćalović Marković, kazala je da su podatke prikupili od Generalnog sekretarijata Vlade, Zaštitnika imovinsko-pravnih odnosa države i Notara (51 odgovorilo, osam nije), dok su dodatni izvori bili Notarska komora, Sudovi, Uprava za imovinu, Katastar, Poreska uprava, Ministarstvo finansija i Državni arhiv.

„Do sad smo skupili informacije o podjeli oko 25 miliona eura kredita, oko 20 hiljada kvadrata stambenog prostora u periodu poslednjih desetak godina i 4,6 miliona eura kredita u poslednje tri godine. Riječ je o 580 lica, koja su dobila stanove ili kredite, od toga je namanje 175 funkcionera i 405 državnih službenika i namještenika“, istakla je Ćalović Marković.

Pojasnila je da se dodjela kredita i stanova vrši u skladu sa Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, koja je predvidjela kriterijume za rješavanje stambenih potreba funkcionera.

„Rješavanje stambenih potreba funkcionera se vrši po sledećim kriterijumima: značaj poslova i postojeća stambena situacija. Članom 30 Odluke propisano je da Komisija, uz saglasnost Vlade, može rješavati stambene potrebe pojedinih funkcionera bez oglašavanja. Gotovo nikad ili nikad nije bilo oglasa za podjelu stanova funkcionerima“, istakla je Ćalović Marković.

Ona je kazala da se od marta 2016. godine uvodi član 30a, navodeći da se sve odluke koje se donose nakon tog datuma zasnivaju na tom članu zbog toga što se njime ukidaju svi drugi kriterijumi i odluke.

„Tim članom se kaže da se stan ili kredit može dobiti osoba koja u obavljanju poslova od posebnog interesa za državu ostvaruje izuzetne rezultate i kvalitet rada. Ova Odluka se zasniva na članovima Zakona o održavanju stambenih zgrada. U tom zakonu je eksplicitno navedeno da se postupak, način i kriterijumi za rješavanje stambenih potreba sudija, državnih tužilaca i sudija Ustavnog suda Crne Gore, utvrđuju aktom Sudskog savjeta, Tužilačkog savjeta i Ustavnog suda Crne Gore“, pojasnila je Ćalović Marković.

Ona je predstavila karakteristične slučajeve funkcionera koji su dobili stanove i kredite. Među njima su Vesna Medenica, Blažo Jovanić, Branka Lakočević, Dragoljub Drašković, Desanka Lopičić, Mevlida Muratović, Saša Čeđenović, Veselin Vučković, Lidija Vukčević, Branislav Mićunović, Damir Šehović i Zoran Pažin.

„Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou je utvrdio da je Vlada davala sudijama, tužiocima i sudijama Ustavnog suda stanove i kredite suprotno Zakonu o održavanju stambenih zgrada i to je ono što se najčešće koristilo. Ključni ljudi u pravosuđu su učestvovali i imali korist od kršenja Zakona“, rekla je Ćalović Marković.

Ona je ukazala da su mnogim funkcionerima dijeljeni stanovi i krediti suprotno kriterijumima iz Odluke Vlade, a da su navodne tržišne cijene stanova bile znatno ispod realnih, „dok su cijene stanova koje su funkcioneri mijenjali bile prenaduvane“.

„Preporučujemo Savjetu i Vladi da angažujemo pravne stručnjake da utvrde kako vratiti novac u budžet“, istakla je Ćalović Marković.

Ukazala je da je nakon pada vlasti, u septembru 2020, Vlada u tehničkom mandatu donijela odluku o podjeli još 119 državnih stanova.

Ćalović Marković je poručila da će nastaviti da prikupljaju podatke, koje će postepeno objavljivati javnosti.

Potpredsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović, kazao je da kada je riječ o stanovima, nije protiv da država ima socijalnu i humanu komponentu i da ljudima koji su zaista u potrebi dodijeli ili da stan na korišćenje.

„Međutim, ovo što nam je pokazala gospođa Ćalović Marković je klasična korupcija. Gdje na svijetu Vlada može da dodjeljuje stanove sudijama Ustavnog suda? Kako onda da očekujemo odluke Ustavnog suda? Koliko odluke Ustavnog suda kasne? Koliko je predmeta Ustavnog suda u škafovima, koji nikada neće ugledati svjetlost dana dok ne dođu neke druge sudije“, upitao je Abazović.

Smatra da je ono što je prikazano poražavajuće i da govori o politizaciji, zaslijepljenosti i totalnom neprofesionalizmu funkcionisanja sistema i da će se truditi da se protiv ovakvih manifestacija bori na sve moguće načine i da ove fenomene eliminiše u najvećoj mogućoj mjeri.

„Ovo je samo jedan segment vezan za stanove. Članovi Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou rade i na drugim, možda, mnogo složenijim operacijama. Potrudićemo se da sav svoj posao iskažemo na transparentan način, da građane upoznamo sa onim što su informacije od javnog značaja, da vidimo gdje je išao naš novac, zašto je Crna Gora danas u ovoj ekonomskoj situaciji“, rekao je Abazović.

Poručio je da je ambicija Vlade da zaštiti državni budžet i da neće biti nikakvih troškova izvan onoga što su operativni troškovi, koji veće postoje da bi se sistem održavao.