Konferencija o nestalim licima u Ukrajini naglasila odgovornost države i ulogu porodica

Konferencija o nestalim licima u Ukrajini održana je u Varšavi – Poljska, dana 27. i 28. novembara 2025. godine , koju je organizovala Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) uz podršku Vlade Kanade.

Dvodnevna konferencija, okupila je visoke predstavnike vlada i organizacija civilnog društva iz Ukrajine, kao i predstavnike institucija za nestala lica i udruženja porodica nestalih iz zemalja bivše Jugoslavije. Crnogorsku Komisiju za nestala lica na konferenciji su predstavljali predsjednik Komisije Dragan Đukanović i sekretarka Komisije Darka Džabasan. Kroz niz detaljnih diskusija, učesnici iz jugoistočne Evrope objasnili su razvoj svojih procesa traženja nestalih, naglašavajući strategije koje su bile uspješne i prakse koje je bilo potrebno prilagoditi kako bi postale efikasnije. Predstavnici iz Ukrajine imali su priliku postavljati konkretna pitanja u kontekstu razvoja ukrajinskog sistema.

Govoreći na konferenciji, generalna direktorica ICMP-a Kathryne Bomberger istakla je da “države trebaju prilagodljive pravne, tehničke i operativne kapacitete. To uključuje visokopropusne DNK sisteme, baze podataka na nivou populacije, povećanje ljudskih kapaciteta, brzo mobilisanje resursa i pravnu mogućnost integrisanja međunarodne pomoći i stručnosti kada nacionalni kapaciteti budu premašeni”, te je pohvalila ukrajinske vlasti za napredak u tom procesu. Takođe je naglasila da “porodice nestalih moraju biti potpuno uključene i informisane o naporima da se pronađu njihovi najbliži, jer se time osigurava transparentnost i samim tim povjerenje”.

Ambasadorka Kanade u Poljskoj, Catherine Godin, naglasila je da je “rješavanje pitanja nestalih ne samo humanitarna obaveza, već i temelj pravde i trajnog mira”. Istakla je da je Kanada posvećena podršci naporima da se zaštite prava porodica pogođenih ruskom invazijom i da će nastaviti raditi na tome da pitanje nestalih ostane “prioritet na međunarodnoj agendi”. Iskustvo zemalja bivše Jugoslavije, kazala je, “pokazuje da je napredak moguć kroz saradnju, nauku i pristup zasnovan na pravima”.

Ukrajinski povjerenik za nestale osobe u posebnim okolnostima, Artur Dobroserdov, rekao je da je Ukrajina posvećena ispunjavanju svojih obaveza prema porodicama nestalih i da je “uspostavila sistem sposoban da pronađe i identifikuje nestale civile i pripadnike vojske. To uključuje koordinaciju rada svih relevantnih institucija, uključivanje porodica nestalih i primjenu moderne forenzičke nauke.” Dodao je da je Ukrajina otvorena za učenje iz iskustava drugih zemalja, posebno onih koje su se suočile s velikim brojem nestalih tokom konflikta.

Ističući da su porodice nestalih iz Ukrajine i jugoistočne Evrope “ujedinjene u boli”, Natalija Jepifanova, predsjednica Udruženja porodica nestalih i zarobljenih ukrajinskih branilaca, rekla je da je konferencija bila prilika “da se nauči iz iskustava porodica iz jugoistočne Evrope, posebno šta je funkcionisalo a šta nije” u razvoju efikasnog procesa traženja nestalih. Naglasila je da je diskusija pokazala “šta je moglo biti urađeno bolje prije dvadeset ili trideset godina, a što je primjenjivo u Ukrajini danas”, dok više od 50 udruženja koja rade na pitanju nestalih u Ukrajini nastavljaju rješavati ozbiljne izazove.

Konferencija je zaključena usvajanjem sledećih principa:

Države trebaju nastaviti jačati svoje institucionalne i zakonodavne okvire kako bi osigurale da se sva nestala lica pronađu, bez obzira na to jesu li civili ili pripadnici oružanih snaga i bez obzira na okolnosti nestanka. To uključuje unapređenje koordinacije između policije, pravosuđa, forenzičkih službi, matičnih kancelarija i svih drugih relevantnih institucija kako bi specijalizovane institucije za nestala lica mogle djelovati efikasno i sveobuhvatno.

Države bi trebale preduzeti korake ka uspostavljanju i održavanju jedinstvene, centralizovane baze podataka o svim nestalim licima. Ona treba biti redovno ažurirana, dostupna svim nadležnim institucijama. Baza treba sadržavati sve relevantne podatke, uključujući ante-mortem i post-mortem podatke, DNK profile, istražne spise i informacije o okolnostima. Ključno je razviti pouzdane AM/PM kapacitete za podudaranje podataka i primijeniti  softver za poređenjem DNK u okviru sistema.

Treba razviti, objaviti i redovno ažurirati sveobuhvatnu državnu strategiju o nestalim licima, uz sistematsko učešće porodica, organizacija civilnog društva i svih relevantnih institucija.

Takva strategija treba podržati razvoj efikasnog, na žrtvama zasnovanog sistema upravljanja slučajevima, koji osigurava transparentnu komunikaciju s porodicama; jačati nacionalne kapacitete u specijaliziranim oblastima poput forenzičke arheologije i antropologije, uključujući uspostavljanje centara izvrsnosti i obuka; te uspostaviti održiv i funkcionalan DNK laboratorijski sistem posvećen slučajevima nestalih lica, uz ISO akreditaciju radi osiguranja kvaliteta i pouzdanosti.

Kroz dijalog s institucijama, udruženja porodica nestalih mogu osigurati da se čuju glasovi i prava porodica. Nadgledanjem pravnih okvira i relevantnih politika te međusobnom saradnjom, mogu ojačati zagovaranje i osigurati odgovornost institucija.

Države trebaju osigurati da porodice imaju dosljednu pravnu i psihološku podršku i da razumiju svoja prava. Porodice moraju imati potpunu sigurnost u identitet predatih posmrtnih ostataka – kroz proces vođen DNK analizom – i treba ih podsticati da kroz sveobuhvatan program informisanja daju genetičke uzorke i informacije o okolnostima nestanka koje će pomoći da se pronađu njihovi nestali srodnici.

Porodice su primarni nosioci kulture i sjećanja: kultura sjećanja oblikuje se kroz institucije, zajednice i civilno društvo – a uspješna memorijalizacija moguća je kada ove tri oblasti sarađuju, bez narušavanja autonomije porodica. Uključivanje svjedočanstava i perspektiva porodica u obrazovne i kulturne institucije osigurava prenošenje istine budućim generacijama.

Porodice moraju biti direktni učesnici u svakoj fazi procesa ostvarivanja pravde. Dobro dokumentovani i sigurno sačuvani dokazi ključni su za utvrđivanje istine, posebno kada počinioci prisilnih nestanaka pokušavaju iskriviti činjenice.