Obilazak terena u Baru i preporuke za zaštitu zasada od zemljišnih patogena

Problematika zaštite bilja uslijed prisustva zemljišnih patogena je specifična i može biti otežana u uslovima promjene  namjene zemljišta, prisustva starih stabala, izvođenja obimnih građevinskih radova u blizini, te blizine otpadnih voda. Sa tim problemima se posebno suočavanju manja gazdinstva te biljne vrste podložne promjeni klimatskog i vodnog režima na lokacijama  gdje se mijenja namjena upotrebe parcele  te se krče stabla a zaostaje određeni broj biljaka i dodaju se nova stabla.  

U području Bara imamo takve primjere a ima ih i u drugim opštinama. Obzirom da se  značajna površina parcela pod većim zasadima agruma i drugog voća u barskoj opštini  iskoristila za izgradnju stambenih objekata kod biljaka u blizini krčervina javljaju se problemi u održavanju dobre kondicije preostali ili novoposađenih biljnij kultura. Blizina frekventnih saobraćajnica uz visoke temperature i strujanje vrelog vazduha nepovoljno utiče na razvoj biljnih vrsta kako voćnih tako i ukrasnih.

S. Kontić 2026.god- micelije ispod kore na stablu kivija

Redovnim obilaskom i po pozivu   obilazi se   teren  a kod registrovanog gazdinstva u Bjelišima, pregledan je mješovit zasad voćaka i ukrasnog bilja sa fokusom na osušena stabla kivija.Vizuelnim pregledom uočena su stabla kivija koja se suše sukcesivno počevši od nadzemnih djelova, lišća, grana i grančica do izumiranja cijele biljke. Pregledom stabla u zoni korijenovog vrata vidljive su  micelije gljivica Rosselinia necatrix moguće i drugih mada se Armillaria mellea ne uočava -nema okolo stabala klobuka ove gljive.

Truleži korijenovog sistema  doprinose  obilnih kiše, te zadržavanje vode iz frugih izvora , pogotovo u područjima gdje su zemljišta siromašna hranljivim materijama. U ovom slučaju dolazi do brzog napredovanja bolesti, sa jedne strane izazvano obilnom vlagom i pogodnim okruženjem za rast patogenih gljivica, a sa druge slab rast i razvoj biljaka na tlu siromašnom materijama kritičnim sam za rast i razvoj.  Korijen i korijenov vrat kivija bude zahvaćenjen micelijama fitopatogenih gljivica.

Pregledom korijena i korijenovog vrata, vađenjem korijena  odsječenog stabla uočava se vlažna trulež i mnoštvo micelija bijele, bijelo rozikaste boje do braon rđaste prebojenosti zone korjena korjenčića i korjenovog vrata. U zoni sušenja su osušene i  vrste  ukrasnog bilja ( ruže). Sušenju doprinosi   zona  oko biljaka okružena betonom, pod uticajem strujanja vrelog vazduha  frekventnih saobraćajnica, te ima uticaja podzemne voda iz objekta u neposrednoj blizini. Izvođeni građevinski radovi, prašina, te  završni radovi na objektu u blizini biljaka mogli su  uticati na promjenu sastava zemljišta te poremećaja mikrobiološkog sastava i pojave zemljišnih gljivica čiji se infektivni djelovi  veoma lako šire navodnjavanjem na okolni dio i zdrave billjke. Stvara se mikroklima koja ne pogoduje biljkama. Ovakva situacija u zasadima zahtjeva da se suvi i napadnuti djelovi biljaka  izvade i zapale a dijelove zemljišta   dezinfekuju krečom.

Korijen inficiran gljivicom S. Kontić 2026.god

Zaštitu obavljati na način što je zonu zaraze potrebno  zalivati rastvorom određenih  preparata za koje se iskustveno i na osnovu istraživanja pokazalo da mogu imati povoljan uticaj na rješavanje ove problematike. Za ovu svrhu preparati se koriste  zalivanjem   naizmjenično a korisno je tretirati i zonu biljaka bez simptoma.

Za zalivanje zone korjena i korjenovog vrata se mogu primjeniti preparati na bazi metalaxila, fluazinama, te bakarni preparati. Koncetraciju pripremiti tako da bude  dva puta jača nego za folijarnu primjene iz uputstva za upotrebu. Iako ove zemljišne patogene   nije moguće uništiti u potpunosti  pomenutim mjerama se može smanjiti širenje i negativan uticaj po biljke. Koncetraciju pripremiti dva puta jaču nego za folijarnu primjene prema uputstva za upotrebu i i tim rastvorom ne tretirati nadzemni dio sa listovima i plodovima.

Biljke koje nisu potpuno suve razgrnuti laganoi ostaviti da se suši korjenov vrat ukloniti jako napadnuti dijelove i vršiti obaveznu dezinfekcijou alata varikinom ili alkoholom. Paziti da voda ne teče tokom navodnjavanja od inficiranih zona ka zdravim.

Tokom cijele godine  savjetuje se primjenjivanje preparata za poboljšanje mikrobiloškog sastava zemljišta.  Efektivni mikroorganizmi (EM™) japanske EM Tehnologije mogu  poboljšati kvalitet zemljišta,voda i vazduha, štititi od prouzrokovača biljnih bolesti uspostavljajući prirodnu ravnotežu.  Za tretman zemljišta  može se primjeniti EM Natural AKTIV prema uputstvu za primjenu. Ukoliko je potrebno tretirati otpadne vode iz objekata u blizini zasada  može   se primjeniti preparat EKO EM plus. Preparati su na bazi korisnih mikroorganizama.

Dezinfekcija rupa krečom: Sam postupak se izvodi tako što se nakon vadjenja korijena usitnjeni i fino izmrvljeni živi kreč rasporedi na površini suvog zemljišta u okolini mjesta za sađenje. Zemljište ne smije  da sadrži vlagu i ovo je neophodan preduslov. Nakon distribucije kreča pristupa se inkorporaciji na 15 cm, a nakon toga se zaliva vodom po punog poljskog kapaciteta i odmah nakon toga prekriva zemljišta folijom. Poželjno je raditi ovu mjeru po sunčanom i toplom vremenu. Nakon 5 - 7 dana i duže folija se skida i vrši se priprema zemljišta  za sadnju.

Savjet pripremila:

mr Slavica Kontić, samostalna savjetnica I, Direkcija za savjetodavne poslove i terensku kontrolu u biljnoj proizvodnji