Opšti podaci o sektoru

Vjekovima je vino bilo dio kulture na ovom prostoru o čemu svjedoče brojni pisani i arheološki artefakti. Danas je u Crnoj Gori proizvodnja vina značajna privredna djelatnost iako su uz vinarstvo nerijetke konotacije pomodarstvo, prestiž i trend. Godišnje proizvodimo oko 11 mil. lit. vina. Godinama unazad, vino je jedan od najznačajnijih crnogorskih poljoprivrednih proizvoda u izvozu, proizvod sa spoljnotrgovinskim suficitom, jer je vrijednost izvezenog vina uvijek veća od vrijednosti uvezenog. Učešće vina u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda iznosi 25,8%. Na skoro svim kontinentima, u više od 40 država, naše vino pronašlo je put do konzumenata, koji uživaju u njegovom raskošnom bukeu i koje inspirativno uljepšava ambijent za njihovom trpezom. U Crnoj Gori potrošnja vina je 20,4 litara po glavi stanovnika. U već dobro utabanim „Vinskim putevima“, turisti uživaju u gostoprimstvu crnogorskih vinara, u zaštićenim ambijetalnim cjelinama gdje tihuju vjekovne kamene podzide i omogućavaju kaskadni spust vinograda do vrelog morskog pijeska ili do obale najvećeg balkanskog jezera.

Od ukupne proizvodnje vina, 70% je proizvodnja crvenog, a bijelog do 25%. U skorije vrijeme, primjetan je pozitivan trend u proizvodnji roze vina. Statistički je beznačajna proizvodnja likerskih vina.

Sortna struktura i karakteristike vina

Vranac gospodari u svakom crnogorskom vinogradu. Od samo njega ili u kupaži s njim, proizvodi se suvo, polusuvo vino boje granata, s aromom šljive, šipka, marmelade i cvjetnom i bukeom na prezrelu šljivu i orah. Sadrži veliku količinu ekstrakta i glicerina, koji mu daju posebnu punoću, naročito ako se duže zadrži na čokotu ili prosuši. Harmonično vino s visokim sadržajem alkohola i srednjim sadržajem kisjelina. Prija mu kupaža sa sortama koje imaju veći sadržaj kisjelina. Tanini su robustni, a struktura u početku nježna, a u završnici gruba-zaokružena. Ima visok potencijal za starenje, a odležavanjem postiže mekoću i pitkost. Vranac je brzo je stekao regionalnu slavu, tako da se uzgaja i u Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH, Bugarskoj, ali nigdje na daje takav kvalitet kao u Crnoj Gori. Radom i mudrošću, naši vinari uspjeli su da dobiju brojna priznanja za kvalitet vina, koristeći svaku pukotinu u kamenu da odnjeguju čokot Vranca i da sačuvaju slavu ove veličanstvene sorte. Više od 50% nagrada na međunarodnim takmičenjima kojima se ponose crnogorski vinari, dobili su za vino proizvedeno od ove, po doživljaju većine crnogorskih ljubitelja vina, neprevaziđene sorte.

Kratošija je nekada bila najrasprostranjenija sorta vinove loze u Crnoj Gori. Uzgajala se od davnina, znatno prije Vranca. Ima je u Makedoniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i ... mnogo dalje. Preliminarni rezultati naučnih istraživanja genetske strukture autohtonih sorti ukazuju da smo drevno vinogradarsko područje s mnoštvom još neotkrivenih do sada nauci nepoznatih genotipova i da smo na neki način epicentralno područje odakle se Kratošija otisnula u svijet, dijelom kreirajući vinski ambijent u bližim i udaljenim destinacijama. Naime, analiza DNA je potvrdila, da se Kratošija na ogromnim površinama gaji u Kaliforniji kao Zinfandel, a u Italiji kao Primitivo. Dakle, Kratošija je autohtona crnogorska i istovremeno kosmopolitska  sorta, koja uz Vranac, Krstač i dr. autohtone sorte može i treba da utiče na respektabilnije pozicioniranje Crne Gore na svjetskoj vinskoj mapi. Vino je intenzivno obojeno, visokokvalitetno, harmonično i osvježavajuće. Grožđe sakupi puno šećera, ali i sasvim dovoljno kisjelina, pa je Kratošija idealna u kupažama sa sortama s manjim sadržajem kisjelina. Ima karakterističan buke i sortnu prepoznatljivost, ali se u Crnoj Gori najčešće kupažira s Vrancem.

Crnogorska sorta Krstač, interesantno, ima svoje razloge i objašnjenje zašto istrajava i odbija da živi na drugim koordinatama. Najzastupljenija je u podgoričkom vinogorju, tek poneki čokot u Crmnici.  Svi dosadašnji pokušaji da se prenese i uzgaja van Crne Gore bili su bezuspješni. Nije poznato da je ima čak ni u vinogradima susjednih država. Uobičajeni stil je suvo, bijelo vino s aromom zrele jabuke i kore limuna i bukeom dinje i prezrelog limuna. Pitko je, harmonično, s visokim sadržajem kisjelina i nježne, osvježavajuće strukture.

Muškaćela je lokalna sorta najviše zastupljena na Crnogorskom primorju i u Crmnici. Vino je visokokvalitetno, ćilibarno, s optimalnim nivoom kisjelina,  muskatnim mirisom i veoma finim bukeom.

Čokoti sorte Žižak mogu se naći u Crmnici i na Crnogorskom primorju oko H. Novoga. Vino je pitko, puno i harmonično, mentolnog ukusa i razvijenog prijatnog bukea.

Od lokalne sorte Čubrica uglavno se proizvodi autentično roze vino s ukusom nara. Pasionirani ljubitelji ove „dame autentičnog izraza“ su vinogradari i vinari iz subregiona Kuči.

Dakle, dominiraju  vrhunska, crvena, tipična južnjačka, ekstraktna vina, s visokim sadržajem alkohola. Imamo više od 300 različitih vina na tržištu. Ipak, izražena je potreba za obogaćivanjem asortimana crnogorskih vina, koja će uz tradicionalni Vranac doprinijeti raskošnosti crnogorskog mozaika vina. Od stranih sorti najviše se uzgajaju radi proizvodnje vina: Chardonnay, Cabernet Sauvignon, Merlot, Sauvignon, Marselan, Grenache i Shiraz.

Proizvođači vina

Struktura proizvođača vina u Crnoj Gori je slična kao i struktura proizvođača grožđa, preovlađuju vinarije sa veoma malim kapacitetima za proizvodnju vina. Naime, od 140 registrovanih vinarija, više od 65% proizvođača imaju maksimalno moguće kapacitete za godišnju proizvodnju vina do 5.000 litara, 22 vinarije imaju kapacitete za proizvodnju do 10.000 l vina, 12 vinarija ima kapacitete proizvodnje do 20.000 l vina, 6 proizvođača (6,2%) imaju kapacitete proizvodnje do 100.000 l vina. Jedini proizvođač s proizvodnim kapacitetom iznad 100.000 l vina je kompanija „13. Jul – Plantaže“AD,  s godišnjom proizvodnjom vina od 8- 12 mil. Litara,  a koja ima kapacitet za proizvodnju 20 mil. litara vina.

Od vremena usvajanja prvog Zakona o vinu, sredinom 2007. godine i definisanja povoljnih trgovinskih aranžmana sa EU potpisivanjem Protokola o vinu, crnogorsko vinarstvo doživljava renesansu. U poslednjih 15 godina imamo rapidno povećenje novih registrovanih vinarija, od 4 vinarije 2007. godine na 140 vinarija 2026. godine. Značajno je povećenje obima proizvodnje vina u manjim vinarijama, koje nije vidljivo u globalnom statističkom prikazu sektora zbog dominacije „Plantaža“. Ipak, taj dio vinskog sektora je ukras, čipka, pun raznolikosti i stečenih priznanja za kvalitet vina na brojnim međunarodnim takmičenjima.

Zaštita geografskog porijekla vina

Nacionalni propisi, koji regulišu aktivnosti u vinskom sektoru, u cjelosti su usaglašeni sa aktuelnim evropskim propisima. Uspješno se implementira sistem zaštite geografskog porijekla vina, tzv. „PDO/PGI sistem“. Zaštićeno je 12 naziva za oznaku porijekla vina: „Crmnica“, „Podgorički subregion“, „Ulcinjski subregion“, „Kuči“, „Riječka nahija“, „Katunska nahija“, „Piperi“, Bjelopavlici“, „Nudo“, „Boka kotorska“, „Budvansko- barski subregion“ i „Jadransko zaleđe“, kao i 2 naziva za geografsku oznaku: „Crnogorski basen Skadarskog jezera“ i „Crnogorsko primorje“. Od 2024. godine primjenjuje se sertifikacija geografskog porijekla vina po ovom evropskom sistemu.

Igra perli

Možda igra prirode svoju kulminaciju doživljava upravo između tri plavetnila – nebesa, Jadranskog mora i Skadarskog jezera, gdje se sudaraju gorske i mediteranske vazdušne struje, prožimaju miris lipe i bora s mirisom narandže i bresve, gdje je duboko zelenilo četinara prožeto srebrnim maslinjacima i najstarijim crnogorskim vinogradima. Odbljesak voda, dubina šuma, toplina krša, miris juga i kolorit podneblja našli su ekspresiju u crnogorskom vinu jedinstvenog karaktera. U crnogorskom vinu su korijeni kulture, ljubav prema svojoj zemlji, vještina i strast stvaranja. U interakciji kreativnosti, iskustva i tradicije, u konspiraciji znanja i umjetnosti, naši vinari stvaraju kvalitet i doživljaj. Oni kroz vjekove njeguju kult vina i poput Heseovih igrača staklenih perli teže savršenstvu. Kombinujući modre i zlatne perle, pažljivo biraju momenat njihovog prelaska u uzvišenu kompoziciju. 

Neko! 

Njihovo veličanstvo, vinari! 

A neko drugi, uživa u toj kompoziciji dok stvara druge vrijednosti.