- Početna
Saopštenje sa 130. sjednice Vlade Crne Gore
Saopštenje sa 130. sjednice Vlade Crne Gore
Vlada je, na danas održanoj 130. sjednici, kojom je predsjedavao premijer mr Milojko Spajić, utvrdila Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o notarima. U diskusiji je istaknuto da je razlog za donošenje ovog zakona usaglašavanje sa Zakonom o životnom partnerstvu lica istog pola u cilju stvaranja uslova za ostvarivanje prava partnera u zajednici života lica istog pola.
Utvrđen je Predlog zakona o elektronskoj identifiaciji i uslugama povjerenja. Glavni cilj ovog zakona je regulisanje i pravilno funkcionisanje u oblasti elektronske identifikacije i usluga povjerenja na nivou Crne Gore, kao i u dijelu njihove prekogranične dostupnosti i upotrebe. Predlogom zakona će se iskoristiti i nadograditi ono što je već uloženo u postojeće sisteme elektronske identifikacije i usluge povjerenja što će omogućiti veći pozitivni uticaj na rad privrede, državne uprave, kao i na društvo u cjelini. Proširen je i dopunjen postojeći način elektronske identifikacije kroz propisivanje uslova za novčanik digitalnih identiteta. Primjenom predloženog propisa će se građanima i privredi omogućiti sigurno elektronsko poslovanje zasnovano na povjerenju. Naime, sigurnost i kontrola koja se obezbjeđuje kroz ovaj propis treba da građanima pruži puno povjerenje da će im se osigurati sredstva za kontrolu toga ko i kojim podacima ima pristup. Predlogom su propisana pravila za elektronske potpise, elektronske pečate, elektronske vremenske pečate, elektronski dokument, usluge elektronske preporučene dostave, usluge sertifikata za autentifikaciju veb stranica, upravljanje sredstvima za izradu elektronskog potpisa na daljinu ili sredstvima za izradu elektronskog pečata na daljinu, elektronsko arhiviranje, elektronsko potvrđivanje atributa.
Vlada je usvojila Uredbu o brzo zamrznutoj hrani namijenjenoj za ishranu ljudi u cilju obezbjeđenja sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane i potpunog usaglašavanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije u ovoj oblasti.
Donijeta je Odluka o izmjenama i dopuni Odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera utvrđenih odlukama Savjeta Evropske unije i regulativama vropske unije u vezi sa situacijom u Republici Bjelorusiji i umiješanost Republike Bjelorusije u agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu. U diskusiji je istaknuto da su izmjene dio Dvadesetog paketa restriktivnih mjera koje je Savjet Evropske unije uveo 23. aprila 2026. godine, a koje se za cilj imaju povećanje pritiska na Rusku Federaciju s namjerom da se zaustavi agresija na Ukrajinu.
Vlada je donijela Odluku o obrazovanju Koordinacionog tijela za praćenje i unapređenje saradnje sa Međunarodnom organizacijom Frankofonije (OIF). Polazeći od značaja OIF-a kao platforme za politički dijalog, obrazovnu, kulturnu i ekonomsku saradnju, kao i njene uloge u promociji demokratskih vrijednosti, ljudskih prava i održivog razvoja, prepoznata je potreba za daljim jačanjem institucionalnih kapaciteta Crne Gore u ovoj oblasti. Koordinaciono tijelo ima za cilj da obezbijedi efikasnu koordinaciju aktivnosti, unaprijedi međuresornu saradnju i definiše strateške smjernice djelovanja Crne Gore u okviru Frankofonije, uključujući aktivnosti usmjerene na unapređenje njenog statusa u OIF-u. Kroz svoj rad, tijelo će doprinijeti kvalitetnijoj pripremi i sprovođenju zajedničkih inicijativa, boljem korišćenju mogućnosti koje OIF pruža u oblastima obrazovanja, mobilnosti mladih i stručnog usavršavanja, kao i vidljivijoj promociji frankofonih aktivnosti na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Usvojena je Informacija o ostvarenom udjelu energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, kao i Izvještaj o ostvarenom udjelu energije iz o bnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije u Crnoj Gori za period 2023–2024. godina. Kao članica Energetske zajednice, Crna Gora ima obavezu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije u oblasti obnovljivih izvora energije, s ciljem podsticanja njihove veće upotrebe i ostvarivanja postavljenih energetskih i klimatskih ciljeva. Prema podacima iz Izvještaja, ukupan udio energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije iznosio je 41,70% u 2023. godini, dok je u 2024. godini taj udio iznosio 41,02%. Imajući u vidu da je, u skladu sa obavezama koje proizlaze iz Direktive (EU) 2018/2001 o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora, za Crnu Goru postavljen cilj da do 2030. godine dostigne udio od 50% energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj finalnoj potrošnji energije, neophodno je nastaviti aktivnosti na promociji obnovljivih izvora energije.
Vlada je usvojila Izvještaj o sprovođenju međunarodne razvojne saradnje i upućivanju međunarodne humanitarne pomoći za 2025. godinu. U raspravi je istaknuto da aktuelna pozicija Crne Gore u sistemu međunarodne razvojne saradnje i humanitarne pomoći ima dvostruku dimenziju. S jedne strane, Crna Gora je korisnik razvojne podrške, zahvaljujući kojoj je u protekle dvije decenije ostvarila značajne rezultate. S druge strane, sve više preuzima ulogu donatora, što predstavlja prirodan nastavak njenog razvoja i potvrdu evropske orijentacije države. U Izvještaju se navodi da je Crna Gora tokom 2025. godine nastavila da doprinosi ostvarivanju ciljeva međunarodne razvojne saradnje i pružanju humanitarne pomoći kroz aktivnosti državnih institucija i drugih relevantnih aktera. Ukupna sredstva koja se priznaju kao službena razvojna pomoć iznosila su 1.248.800 eura, a realizovana su kroz humanitarnu pomoć, programe razvojne saradnje, tehničku podršku i prenos znanja, kao i kroz članarine i dobrovoljne doprinose međunarodnim organizacijama.
Donijeta je Uredba o maksimalno dozvoljenim količinama kontaminanata u hrani radi efikasnog sprovođenja Zakona o bezbjednosti hrane i usaglašavanja sa pravnom tekovinom EU u ovoj oblasti. Donošenje ove uredbe je jedan od uslova za zatvaranje pregovora u Pregovaračkom poglavlju 12 – Bezbjednost hrane, veterinarske i fitosanitarne politike.
Usvojena je Informacija o potrebi nabavke dva višenamjenska aviona i dva višenamjenska helikoptera za potrebe gašenja požara, medicinske evakuacije, traganja i spašavanja, potrebe Uprave policije, strateškog transporta i prevoza lica. U Informaciji se navodi da postojeći helikopterski resursi u sastavu Direktorata za zaštitu i spašavanje ne pružaju dovoljan kapacitet za efikasno suzbijanje velikih požara, posebno u uslovima klimatskih promjena koje dovode do sve češćih i intenzivnijih požarnih sezona. Nabavkom dva višenamjenska helikoptera obezbijedila bi se stabilnija operativna raspoloživost, smanjila zavisnost od tehnički zastarjele flote i omogućilo nesmetano izvršavanje zadataka traganja i spašavanja, medicinske evakuacije, gašenja požara, letova za potrebe Uprave policije, prevoza spasilačkih i interventnih timova, podrške stanovništvu u vanrednim situacijama i podrške drugim državnim organima. Osim toga, u Informaciji se navodi da je neophodno obezbijediti avione koji bi, pored helikoptera, predstavljali ključnu komponentu vazdušnog segmenta sistema zaštite i spašavanja. Nabavkom ovakvih aviona sistemski bi se unaprijedili kapaciteti za odgovor na prirodne i druge nesreće, posebno požare otvorenog prostora. Omogućila bi se i brza medicinska evakuacija, čime se unapređuje sistem hitne medicinske pomoći na nacionalnom nivou i istovremeno smanjila zavisnost od regionalnih mehanizama pomoći u sezoni požara, čime se osigurava veća suverena sposobnost reagovanja. Ova nabavka bi doprinijela jačanju strateške mobilnosti Vojske Crne Gore kao jednog od ključnih NATO ciljeva sposobnosti, omogućila brzi transport vojnih jedinica i opreme u okviru međunarodnih misija i operacija, kao i za potrebe civilne zaštite u vanrednim situacijama. Tim povodom, zadužena su nadležna ministarstva i ostale institucije da, preko interresornih radnih grupa, sprovedu istraživanje tržišta i dostave predlog najpovoljnije ponude za nabavku navedenih letjelica.
Na današnjoj sjednici, Vlada je razmotrila i više kadrovskih pitanja dostupnih na linku.
